Novo istraživanje

MODERNI GASTARBAJTERI Mladi i obrazovani Hrvati iseljavaju zbog toksične kombinacije dva razloga

Galić ističe kako su naši iseljenici zaposleni na “stranim” radnim mjestima puno zadovoljniji mogućnostima napredovanja, poslodavci ih znatno češće šalju da uče nove stvari i zadovoljniji su autonomijom koju imaju na radnim mjestima, odnosno zanimljivošću svojih poslova.

12:00h
0
Svakoga dana polazi jedan autobus, vikendom i više // Foto: Matija Gudlin

Koji su razlozi iseljavanja Hrvata u inozemstvo? Na to je pitanje pokušalo odgovoriti istraživanje skupine znanstvenika pod vodstvom dr. Zvonimira Galića s Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Prema njihovim nalazima, prije svega su to ekonomski razlozi, a potom stanje u društvu, piše Jutarnji. Istraživanje je obuhvatilo 1126 sudionika koji su u razdoblju od 2013. do 2019. godine emigrirali u različite zemlje, pri čemu je najviše ispitanika bilo iz Njemačke, Velike Britanije i Irske. Čak 67,5 posto sudionika navelo je da su emigrirali iz ekonomskih razloga, a 36 posto je reklo da su razlozi odlaska političke prirode, među kojima prevladava rasprostranjenost korupcije.

U istraživanju 65,3 posto ispitanika kao glavne razloge iseljavanja iz Hrvatske navodi financijsku situaciju, 53,2 posto rasprostranjenost korupcije, 30,2 posto osjećaj netrpeljivosti, 25,9 posto državne institucije, 25,7 posto nekvalitetne životne uvjete, a 23,8 posto (ne)kvalitetu ponuđenih poslova. Kada je riječ o zadovoljstvu životom u odnosu na življenje u Hrvatskoj, 57,4 posto ispitanika kaže da im je mnogo bolje, a 31,5 posto smatra da im je nešto bolje. Samo 1,4 posto anketiranih kaže da im je puno gore nego u domovini.

Foto: Matija Gudlin

– Psihološki gledano, nepovoljna ekonomska situacija uparena s percepcijom o općoj korumpiranosti društva stvara toksičnu kombinaciju zbog koje mnogi ljudi percipiraju iseljavanje kao jedini mogući način poboljšanja svojih života. Iseljenicima koji su se odselili iz Hrvatske tijekom posljednjeg iseljeničkog vala je dobro i na poslu i u privatnom životu. Osim očekivane razlike u primanjima, iznenađujuće su zadovoljni kvalitetom poslova koje obavljaju u inozemstvu – rekao je Zvonimir Galić, autor istraživanja, uz kojega su ga provodili još Mitja Ružojčić, Nikola Erceg i Anton Palanović, također s Odsjeka za psihologiju.

Procjene broja iseljenika od pristupanja EU variraju ovisno o izvoru, od 150.000 pa do 300.000 stanovnika.

– Podatke smo prikupljali od lipnja do listopada 2019., regrutirajući sudionike na različite načine. Prvo, pretragom Facebooka pronašli smo 87 različitih grupa na kojima se okupljaju iseljenici i na njima pokušali objaviti naš poziv na sudjelovanje u istraživanju. Drugo, zahvaljujući medijskoj potpori redakcija, objavili smo poziv na sudjelovanje u istraživanju na web-stranicama Jutarnjeg lista i Glasa Slavonije. Treće, platili smo FB oglas s pozivom na sudjelovanje u istraživanju i, konačno, dijelili smo pozive na vlastitim privatnim i službenim profilima na društvenim mrežama – pojasnio je Galić metodologiju istraživanja.

Demografski se radilo uglavnom o mlađim osobama: gotovo tri četvrtine uzorka činile su osobe do 40 godina. U pogledu spola i obrazovanja, sudionici su nešto češće bile žene, njih 58 posto, i visokoobrazovani, čak 66 posto, što ukazuje na bitno drukčiji profil iseljenika od ranijeg, “gastarbajterskog” vala, koji su dominantno činili muškarci srednje dobi i nižeg obrazovanja, piše Jutarnji.

Foto: Ivan Balija
Foto: Ivan Balija

Galić ističe kako su naši iseljenici zaposleni na “stranim” radnim mjestima puno zadovoljniji mogućnostima napredovanja, poslodavci ih znatno češće šalju da uče nove stvari i zadovoljniji su autonomijom koju imaju na radnim mjestima, odnosno zanimljivošću svojih poslova.

Istraživanje daje drugačiji kontekst sve češćoj tezi da naši visokoobrazovani građani u inozemstvu najčešće rade najjednostavnije fizičke poslove. Točno je da njih više od 40 posto kaže da su prekvalificirani za posao koji trenutno rade, ali njih više od 50 posto iste je poslove – koji su zahtijevali nižu kvalifikaciju od one koju imaju – radilo i u Hrvatskoj! U inozemstvu, kažu, barem imaju plaću od koje mogu živjeti. Uz to, mnogo rjeđe rade vikendom nego u domovini te lakše usklađuju obiteljski i poslovni život.

Kada je riječ o povratku u domovinu, 18,4 posto ispitanika otklanja bilo kakvu mogućnost povratka, a preostali kažu da postoji mogućnost povratka ako se u Hrvatskoj dogode određene promjene, prvenstveno ističu priliku da u Hrvatskoj ostvaruju prihode koji omogućuju pristojan život, povećanje kvalitete ponuđenih poslova i smanjenje rasprostranjenosti korupcije u društvu.

čitam...
Loading...