KRIŽEVČANIN NA ČELU HVK-A

Naša je županija među tri s najviše goveda i svinja, Ivan Zemljak: U ovim teškim vremenima proizvodnja hrane se mora izuzetno podupirati

Kolege, doktori veterinarske medicine, izabrali su ga za predsjednika Hrvatske veterinarske komore. Kakva je situacija s veterinom u Podravini i Prigorju, zašto dolazi do pada broja velikih životinja diljem EU, kakva je kvaliteta domaćih proizvoda te na koji se način promijenio odnos prema životinjama neka su od pitanja koja smo mu postavili.

17:00h
0
Ivan Zemljak // Foto: Ivan Balija
Foto: Ivan Balija

Direktor Veterinarske stanice Križevci Ivan Zemljak nedavno je postao predsjednik Hrvatske veterinarske komore. S jedne strane, kaže nam, sretan je što su ga kolege, doktori veterinarske medicine, odabrali. Vjeruje kako su time njegov rad i plan prepoznati. S druge, naravno, dolazi dodatno odricanje od obitelji i slobodnoga vremena, kao i još rada i zalaganja.

– Nadam se da ću barem dijelom uspjeti u svim svojim nakanama da kolegama u budućnosti bude bolje i da se u javnosti više prepoznaje veterinarsku struku kao jednu od sedam reguliranih profesija koje svaka uređena država prepoznaje i ima za zaštitu zdravlja ljudi kroz postizanje ciljeva takozvanog jednog zdravlja – govori Zemljak koji u križevačkoj stanici obavlja razne poslove, no prvenstveno one vezane uz organizaciju i planiranje rada i financija, plus kolegiji te razni sastanci poput onih s poslovnim partnerima, kako iz Hrvatske, tako i inozemstva.

MARKETING EPODRAVINA.HR
Koprivničko-križevačka županija je među prve tri po broju goveda i svinja u Hrvatskoj.

Kako je, dakle, na čelo komore zasjela osoba iz Koprivničko-križevačke županije, pitanje o usporedbi veterine na našem području i u ostatku Hrvatske nameće se samo od sebe. Zemljak odgovor započinje spominjući susjednu Bjelovarsko-bilogorsku županiju koja je uz našu, napominje, rijedak primjer u kojemu prevladavaju mala obiteljska poljoprivredna gospodarstva. Time se svrstavamo među prve tri županije po broju goveda i svinja u Hrvatskoj. Prateći element takve situacije jesu veće veterinarske organizacije s dovoljnim brojem veterinara usmjerenih na rad s farmskim životinjama, nastavlja Zemljak.

– Usto, u županiji imamo i vrhunske ambulante specijalizirane za male životinje, ali i veterinarske organizacije koje rade službene kontrole u objektima koji posluju s hranom životinjskog podrijetla. Nažalost, znamo situaciju u poljoprivredi – ponajprije u stočarstvu – koja nije najbolja. Svake se godine stočni fond Hrvatske sve više smanjuje, a to se direktno odražava na veterinarske organizacije jer nestaje supstrat za njihov rad – objašnjava, spomenuvši kako se veterinarstvo diljem zemlje prilagodilo situaciji, odnosno vrsti i broju životinja na njihovu području.

Ivan Zemljak // Foto: Ivan Balija
Ivan Zemljak direktor je Veterinarske stanice Križevci // Foto: Ivan Balija

Ponovno, ovisno o području o kojemu govorimo, postoje razlike i glede pada broja velikih životinja. Primjerice, koza, ovaca, svinja ili goveda. Dok su Dalmacija i njezino zaleđe primjer područja na kojemu velikih životinja gotovo i nema, u Slavoniji govorimo o velikim farmskim sustavima s više tisuća životinja, ispričao nam je Zemljak. Gledajući širu sliku, sliku cijele Hrvatske, pad broja farmskih životinja – bio manji ili veći – bilježi se svake godine.

– Razlozi pada broja su razni: odnos države prema poljoprivrednoj proizvodnji, uvoz iz Europske unije i trećih zemalja kojemu naši poljoprivrednici ne mogu konkurirati cijenom, slaba zainteresiranost mladih za poljoprivredu i drugo. No, pad nije vidljiv samo u našoj zemlji. Pad broja gospodarskih životinja vidljiv je na području cijele Europske unije. Većinom se radi o smanjenoj zainteresiranosti stanovništva ruralnih krajeva za poljoprivrednu proizvodnju zbog sporog vraćanja investicija – kaže Zemljak pa nastavlja konkretno za Prigorje i Podravinu.

Naša županija također bilježi pad stočarske proizvodnje, no nadamo se da će država uvidjeti potencijal koji imamo na razini cijele Hrvatske te iskoristiti ovu krizu za rast poljoprivrede. Mislim da u uvjetima koje nose ovakva teška vremena, s globalnom financijskom krizom pred vratima, proizvodnja hrane mora biti sektor kojemu se izuzetno mora pomoći i podupirati ga – siguran je Zemljak.

“Kod nas u županiji ima mnogo proizvođača kvalitetnih proizvoda od mesa, mlijeka, meda ili jaja te je potrebno pomagati im kupovinom njihovih proizvoda.”

Na svakome se ćošku ili tijekom reklama na televiziji govori o važnosti kupovine domaćih proizvoda. O svijesti građana, kao i cijeni, govori i ovaj križevački veterinar.

– Moramo krenuti od sebe te kupovati proizvode proizvedene u Hrvatskoj, a pogotovo hranu životinjskog podrijetla od životinja koje su uzgojene u Hrvatskoj. Na taj način najbolje štitimo i pomažemo domaćim poljoprivrednicima. Ako se tako radi i na lokalnoj razini, korist je višestruka za male poljoprivredne proizvođače nekoga kraja koji nemaju mogućnost distribucije u razne dijelove zemlje. Kod nas u županiji ima mnogo proizvođača kvalitetnih proizvoda od mesa, mlijeka, meda ili jaja te je potrebno pomagati im kupovinom njihovih proizvoda – mišljenje je Zemljaka.

Veterinarski fakultet završio je 2004. godine, iste se godine zaposlivši u križevačkoj veterinarskoj stanici na poslovima terenskog veterinara. Dok on danas ima drugačije zadatke, ostali veterinari uglavnom rade preventivne zahvate poput cijepljenja protiv zaraznih bolesti, vađenja krvi ili uzimanja uzoraka za dijagnostiku zaraznih i parazitarnih bolesti, zatim provode razne porodiljske zahvate od umjetnog osjemenjivanja do liječenja steriliteta životinja, a tu su i porodiljski zahvati na životinjama, od lagane pomoći do carskoga reza. Tu su i razni kirurški zahvati, kastracije, sterilizacije, obrade rada i slično.

Odnos prema životinjama izrazito se promijenio, i to ne samo u urbanim sredinama nego i u ruralnim područjima. Vlasnici sve više gledaju da smještaj gospodarskih životinja bude udoban te da im kroz određene zahvate olakšaju život u staji. O kućnim ljubimcima ne treba niti govoriti. Oni su danas dio obitelji s kojom žive, vlasnici im pružaju svu moguću njegu i zaštitu koju trebaju. Dobrobit životinja sada je pojam koji se sve više koristi, ali moram reći i primjenjuje u odnosu vlasnika i životinja – siguran je Zemljak, istaknuvši kako dosad nije utvrđeno kako kućni ljubimci mogu biti izvor koronavirusa, premda napominje kako sve životinje, kao i ljudi, virus mogu prenijeti na dlaci, koži i perju.

Ivan Zemljak // Foto: Ivan Balija
Najveće promjene koje će se uvoditi bit će vezane za informatizaciju poslovanja komore i za bolju komunikaciju s članovima HVK, najavio je novi predsjednik Hrvatske veterinarske komore // Foto: Ivan Balija
I ova je struka uslijed pandemije zabilježila minuse u poslovanju.

Aktualna je situacija popraćena pandemijom. Nema sektora na koji COVID-19 nije utjecao, ne utječe ili još neće utjecati. Tako je i u veterinarskim organizacijama diljem Hrvatske. Ipak, kaže nam Zemljak, uz pomoć Hrvatske veterinarske komore i Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane, ova je struka bila izuzeta od određenih restrikcija uvedenih s ciljem smanjenja mogućnosti širenja virusa, ponajprije vezanih uz ograničenje kretanja unutar zemlje.

– U veterinarske organizacije uvedene su stroge mjere kojih su se morali pridržavati vlasnici životinja da bi se što više smanjila mogućnost prijenosa virusa. Unatoč tome, vlasnici životinja nisu zbog cjelokupne situacije s koronavirusom bili skloni raditi neke zahvate na životinjama ako nisu baš morali. Stoga su i organizacije u provedbi veterinarske djelatnosti zabilježile minuse u poslovanju 2020, godine – tvrdi Zemljak, spomenuvši kako je u veterinarskoj struci najveće zanimanje za rad s kućnim ljubimcima.

Na jednome frontu Zemljak će se baviti poslovima križevačke veterinarske stanice koji podrazumijevaju, primjerice, suzbijanje i liječenje bolesti domaćih životinja – bilo gospodarskih životinja ili kućnih ljubimaca. Na tome tragu, rade i na zaštiti ljudi od zoonoza, bolesti zajedničkih ljudima i pojedinim životinjskim vrstama koje međusobno mogu prenositi. Rade i, dodajmo, službene kontrole, pišu certifikate za izvoz u objektima koji posluju s hranom životinjskog podrijetla i farmama, bave se zbrinjavanjem nusproizvoda životinjskog podrijetla, a ne zaboravimo i na, recimo, službe koje provode dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju. Veterinarska stanica Križevci vlasnik je i vlastitoga pčelinjaka sa 60 košnica i registrirane punionice pčelinjih proizvoda.

Na drugome frontu, kao predsjednik Hrvatske veterinarske komore, zastupat će i predstavljati instituciju pred strankama i javnošću, raditi na programu komore, voditi sjednice Skupštine i Upravnog odbora, donositi rješenja o izdavanju i oduzimanju licenca za rad, organizirati sastanke s inozemnim komorama, voditi razgovore, donositi propise na području ove djelatnosti i predlagati ideje kako bi se stanje struke poboljšalo.

Najveće promjene koje će se uvoditi bit će vezane za informatizaciju poslovanja komore i za bolju komunikaciju s članovima HVK. Trenutno radimo na uvođenju novoga programa za evidenciju članova, program bi bio interaktivan i svi bi članovi mogli putem njega saznati neke podatke koji su ima bitni. Na primjer, broj skupljenih bodova, istek licencije, buduća predavanja i edukacije. Nadam se kako bismo u budućnosti time mogli uvesti i aplikaciju za pametne telefone koja bi još više članovima dala uvid u rad same komore i pružila brži protok informacija među članstvom. Tu su još neke novine u radu, ali one će postupno dolaziti na red jedna po jedna – najavio je Zemljak.

čitam...