ANALIZA MATIJE HLEBARA

Naša klima se „topi“ brže nego što možemo zamisliti

Početkom veljače 2021. godine glavni tajnik Ujedinjenih naroda (UN) Antonio Guterres pozvao je svjetske čelnike da u svojim zemljama proglase klimatski izvanrednu situaciju jer se svijet suočava s katastrofalnim porastom temperature!!!

17:00h
0
Matija Hlebar

Početkom veljače 2021. godine glavni tajnik Ujedinjenih naroda (UN) Antonio Guterres pozvao je svjetske čelnike da u svojim zemljama proglase klimatski izvanrednu situaciju jer se svijet suočava s katastrofalnim porastom temperature!!!


Ilustracija 1: Naša klima se „topi“ brže nego što možemo zamisliti

Među ostalim, glavni tajnik UN-a je naglasio da se obveze i glavni ciljevi iz Pariškog klimatskog sporazuma još uvijek ne shvaćaju dovoljno ozbiljno i kako je krajnje vrijeme da svi svjetski čelnici počnu primjenjivati zelene politike u svojim državama. Sada je potpuno jasno da ni pet godina nakon povijesnog sporazuma o klimatskim promjenama u Parizu, svijet još uvijek ne ide u dobrom smjeru za očuvanje povoljne klime za život na planetu Zemlji.

Virtualni sastanak glavnog tajnika UN-a i svjetskih čelnika je održan u organizaciji UN-a, Ujedinjenog Kraljevstva i Francuske, nakon što je Europska unija (EU) usvojila ambiciozniji klimatski cilj za 2030. i dogovorila smanjenje emisija stakleničkih plinova za čak 55 % do 2030., u odnosu na ranije usuglašenih 40 %!

Klimatske promjene i Europska unija (EU)

Borba protiv klimatskih promjena ključna je za budućnost Europe i svijeta.

EU je odlučan u tome da doprinese podizanju razine globalne ambicije za smanjenje emisija stakleničkih plinova te da bude primjer drugim zemljama. Također, EU je jedan od potpisnika Pariškog klimatskog sporazuma, kojim se nastoji zadržati globalno zatopljenje na razini znatno nižoj od 2 °C te ustrajati u nastojanjima da se ono ograniči na 1,5 °C.

Nastavno, države članice EU-a su u skladu s Pariškim klimatskim sporazumom podržale i cilj postizanja klimatske neutralnosti do 2050.

Potpunu utemeljenost ovakve orijentacije EU-a spram klimatskih promjena potvrđuje i nedavno objavljena analiza švicarske banke J. Safra Sarasin koja pokazuje razmjere klimatskog izazova. Ta banka je u svojoj analizi proučavala emisije stakleničkih plinova za otprilike 1.500 kompanija u MSCI World Indexu i temeljem toga izračunala da će, ako kompanije ne smanje svoje emisije, do 2050. povisiti prosječnu globalnu temperaturu za više od 3 °C!!!

Povrh toga, važno je naglasiti da se scenarij ove švicarske banke odnosi na 2050. i prikazuje putanje klimatskih temperatura po svjetskim regijama. Prema njemu, od svih prikazanih svjetskih regija, Srednja Amerika i Karibi su jedina regija koja se trenutno nalazi na putanji klimatske temperature manjoj od 3 °C.

Htjeli mi to priznati ili ne, ove brojke su još jedna snažna potvrda toga da se čovječanstvo suočava s klimatskom katastrofom neviđenih razmjera.

Slika 1: Putanje klimatskih temperatura po svjetskim regijama u 2050. (°C)

https://www.reuters.com/article/idUSKBN2AO0IR

Prve ambiciozne mjere i ciljevi EU-a za smanjenje emisija stakleničkih plinova

Vodstvo EU-a je, oslanjajući se na upozorenja znanstvenika o globalnom zatopljenju i uznapredovalim klimatskim promjenama, odavno postalo svjesno da su ekstremni vremenski uvjeti poput oluja, šumskih požara, toplinskih valova, suša i poplava sve češći i u Europi i u ostatku svijeta.

Slijedom toga EU je utvrdio ambiciozne mjere i ciljeve za smanjenje emisija stakleničkih plinova te je prvo definirao ciljeve u pogledu emisija stakleničkih plinova za ključne sektore svoga gospodarstva.

Tako je već 2008. postignut dogovor o prvom paketu mjera EU-a za klimu i energetiku u sklopu kojeg su utvrđena tri ključna cilja za 2020.

Tabela 1: Tri ključna cilja za 2020. utvrđena u prvom paketu mjera EU-a za klimu i energetiku

Kako bi postigao te ciljeve, EU je razvio i naknadno reformirao sustav za trgovanje emisijama stakleničkih plinova (European Trading System – ETS) s pomoću kojeg se nastoje smanjiti emisije stakleničkih plinova, a osobito iz energetski intenzivnih industrija i elektrana. Također, u okviru Uredbe o raspodjeli tereta utvrđeni su nacionalni ciljevi u pogledu emisija stakleničkih plinova u građevinskom, prometnom i poljoprivrednom sektoru.

Na taj su način do 2018. emisije stakleničkih plinova smanjene za 23 %, što je za tri postotna boda više od početnog cilja od 20 %.

Novi okvir klimatske i energetske politike EU-a za 2030.

U listopadu 2014. Europsko vijeće je usvojilo novi okvir klimatske i energetske politike EU-a za 2030. te podržalo sljedeća četiri klimatska i energetska cilja.

Tabela 2: Četiri klimatska i energetska cilja EU-a za 2030.

Veće klimatske ambicije EU-a za 2030. i 2050.

U prosincu 2019. Europsko vijeće je potvrdilo cilj ostvarenja klimatski neutralnog EU-a do 2050. u skladu s Pariškim klimatskim sporazumom i zaključilo da sve relevantno zakonodavstvo i sve relevantne politike EU-a trebaju biti u skladu s ostvarenjem cilja klimatske neutralnosti kao i doprinositi ostvarenju tog cilja.

Početkom ožujka 2020. donesena je dugoročna strategija EU-a o klimi koja je, u skladu sa zahtjevima iz Pariškog klimatskog sporazuma, podnesena Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime. Tim činom je ponovno potvrđena potpuna predanost EU-a i njezinih država članica Pariškom klimatskom sporazumu i njegovim dugoročnim ciljevima.

Kako bi se ostvario cilj da EU postane klimatski neutralan do 2050. u skladu s Pariškim klimatskim sporazumom, EU je u prosincu 2020. povećao svoje ambicije za nadolazeće desetljeće i ažurirao svoj okvir klimatske i energetske politike. Slijedom toga, Europsko vijeće je potvrdilo novi obvezujući cilj EU-a za domaće neto smanjenje emisija stakleničkih plinova za najmanje 55 % do 2030. u odnosu na razine iz 1990.

Jurimo u susret klimatski neizvjesnoj budućnosti

Klimatske promjene predstavljaju najveći izazov za budućnost planeta Zemlje i za opstanak ljudske civilizacije.

Koliko je situacija s klimom alarmantna, a svaka inicijativa za promjenom smjera nužna,  zorno prikazuju i projekcije o putanjama klimatskih temperatura po odabranim zemljama (°C) za 2100. godinu, napravljene na temelju emisija CO2 generiranih od strane najvećih domicilnih kompanija po zemljama.

Prema rezultatima istraživanja švicarske banke J. Safra Sarasin rast prosječne temperature veći od 3 °C u 2100. mogu očekivati i mnoge od danas najrazvijenijih svjetskih zemalja poput Njemačke, Japana, Švicarske, Norveške, Francuske, Sjedinjenih Američkih Država i drugih.

Slika 2: Putanje klimatskih temperatura za odabrane svjetske zemlje u 2100. (°C)

Kompanije si više ne mogu priuštiti ignoriranje značaja klimatskih promjena i otezati s unošenjem neophodnih promjena u svoje poslovanje. Usklađivanje njihovog cjelokupnog poslovanja s Pariškim klimatskim sporazumom je hitno i od neprocjenjive je važnosti za budućnost svih nas na planetu Zemlji.

Naposljetku, ako u bližoj budućnosti ne dođe do globalnog odgovora poslovnog sektora na prijetnju klimatskih promjena te se one nastave razvijati ovom brzinom, uskoro ništa više neće biti kao što je bilo ni kao što je sada: ni svakodnevni život pojedinca, ni život obitelji, ni međuljudski odnosi, ni fizičko i mentalno zdravlje ljudi.

Autor: Matija Hlebar, stručnjak za održivi razvoj i nefinancijsko izvještavanje

 

čitam...