EVO ŠTO KAŽU STUDENTI

Novi zakon donio veću satnicu za studente, oni složni: Konačno je na našoj strani i poslodavac nas ne može izrabljivati

Mišljenja i iskustva triju ispitanih, Elene, Rahele i Marija, većinom se poklapaju. Mjesta za napredak, očito, ima, ali su današnjim stanjem mnogo zadovoljniji nego ranije.

15:00h
0
Sveučilište Sjever // Foto: Arhiva ePodravina.hr
Sveučilište Sjever // Foto: Arhiva ePodravina.hr

23,44 kune. Toliko od 1. siječnja 2019. godine iznosi minimalna satnica za studentske poslove uvedena Zakonom o obavljanju studentskih poslova koji je u studenom prošle godine stupio na snagu. Zakon je to koji su mnogi čekali dugo, pa i predugo. Time je, konačno, prekriženo nerijetko iskorištavanje studenata koji su koju kunu pokušali prikupiti radeći poslove i za manje od 20 kuna po satu.

Također, ističu se mogućnost rada za izvanredne studente, 50 posto veća satnica za rad noću, nedjeljom i praznicima te pravo na naknadu za prijevoz i topli obrok. Uzevši u obzir da je Zakon proslavio prvi rođendan, odlučili smo provjeriti kakva su iskustva koprivničkih studenata.

Elena Krička studentica je druge godine diplomskog studija Novinarstva na koprivničkom Sveučilištu Sjever, kao i Rahela Rek. Elena trenutno radi na pakiranju i lijepljenju deklaracija na proizvode. Iako je sada redovna studentica, na preddiplomskom nije bila. S tim na umu, ne može govoriti o tadašnjim isplatama, ali joj današnji poslodavac uvijek isplaćuje iznimnom brzinom.

– Smatram da je novi Zakon napokon na strani studenata. Prava su se odavno trebala izjednačiti s izvanrednim studentima. Većina studira u drugim gradovima i, iako su predavanja samo dva ili tri dana tjedno, to im onemogućava obavljanje normalnog posla – govori Elena koja je kao izvanredni student pokušala raditi osam sati u drugome gradu, no bilo je prenaporno.

Elena Krička // Foto: Privatna arhiva

– Definitivno je promjena Zakona bila nužna s obzirom da su poslodavci ponekad izrabljivali studente. Bilo je i problema s isplaćivanjem zarađenog, odnosno, odugovlačili su s isplatom što promjenom Zakona više nije moguće – kaže Rahela.

Međutim, mišljenje Rahele u jednom se dijelu razilazi s onim kolegice. Postavlja pitanje zašto redovni studenti ne mogu stupiti u radni odnos jer je, s druge strane, izvanredno studiranje bilo direktno povezano s mogućnošću klasičnog zapošljavanja.

– Mislim kako izvanredni studenti ne bi trebali imati pravo raditi preko Student servisa jer samim time imaju veće mogućnosti i povlastice od redovnih – pojasnila je svoj stav.

Očekivano se slažu glede minimalne satnice, pri čemu je pozitivno što poslodavci većinom nude veće satnice od propisane, ovisno o vrsti posla, dok se drugi drže u lipu propisanog.

– Dodala bih plaćeni godišnji odmor od deset do 15 dana za studente koji u određenim tvrtkama rade duže od šest mjeseci i ubrajanje rada u staž – predlaže Elena.

Rahela Rek // Foto: Marko Dedić

Rahela, s druge strane, radi u kladionici, dječjoj rođendaonici i kazalištu. Financijsku pomoć roditeljima pružala je i radeći u tiskari te provodeći terenske ankete. Radnog iskustva u sferi studenata ima, dakle, na pretek, čime se može povući paralela s Eleninim prijedlogom o stažu.

– Promjenom Zakona, nedjelje i blagdane poslodavci su mi platili više. Iako, uz ovo se veže problem rada noćnog, nedjeljnog i blagdanskog rada koji se na ugovoru posebno ističu. Ukoliko to ne naprave, studentima neće biti plaćeno više. Sami moramo kontrolirati satnicu, nitko drugi neće javiti propuste – naglašava Rahela.

Popis studentskih poslova uvelike ispunjavanju ugostiteljski objekti koji ondje kreću u potragu za konobarima. Jednu od tih ponuda izabrao je Mario Sabol. Razlog je mogućnost dodatne zarade od bakšiša.

Na isplaćivanje novca nikad nisam imao pritužbi. Gdje god sam radio, dobio sam na vrijeme kako je dogovoreno – prepričava Mario, zadovoljan dosadašnjim provođenjem Zakona.

Iako ne kuka, ne bi se žalio ukoliko bi minimalna satnica bila i veća. Prema njegovu iskustvu, neki poslodavci poštuju mjere povećanja satnice, dok drugi ne.

Mario Sabol // Foto: Privatna arhiva

– Razgovarajući s prijateljima, oni koji su radili za manje od 20 kuna bili su premalo plaćeni – siguran je.

Kao i prethodne dvije studentice, prokomentirao je odnos izvanrednih i redovnih studenata.

Mislim da je u redu da i oni mogu raditi. Ne rade svi uz pravni radni odnos. Moraju i oni nekako zaraditi, imati dodatnu vrstu prihoda za plaćanje fakulteta, materijala i ostaloga. Za svakoga tko se želi obrazovati u redu su slična prava – zaključuje Mario.

Podvlačeći crtu, vidljivo je kako se studenti u gotovo svemu slažu. Mjesta za napredak, očito, ima, ali su današnjim stanjem mnogo zadovoljniji nego ranije. Donosi li budućnost još i veća prava i satnice, ostaje za vidjeti.

čitam...
Loading...