O gradu Koprivnici

12:36h
0

Koprivnica danas

Foto: Ivan Brkić
Foto: Ivan Brkić

Koprivnica je smještena u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske. Od glavnog grada Zagreba udaljena je 90 kilometara.

Grad je središte Podravine i Koprivničko-križevačke županije, kao i sjedište nadaleko poznate kompanije Podravka. Koprivnica ima oko 33.000 stanovnika, ali je u gospodarskom smislu jača od mnogim jednako velikih ili većih hrvatskih gradova.

Osim Podravke, u Koprivnici uspješno posluju i tvrtke kao što su Belupo, Carsberg Croatia, Hartmann, Bilokalink-Ipa i druge. Ipak, Koprivnica je u svijetu postala poznata po Podravki i njenom najznačajnijem proizvodu Vegeti. Velik obol građani Koprivnice, kao i gradski industrijski subjekti, dali su u Domovinskom ratu i obrani samostalne Hrvatske.

Koprivnica je snažno kulturno i sportsko središte. Grad se može pohvaliti velikim brojem akademskih slikara, a u Podravini je nastala i svjetski poznata naivna likovna umjetnost. Sportske perjanice grada su rukometašice Podravke Vegete i nogometaši Slavena Belupa.

Grad Koprivnica obuhvaća područja naselja Koprivnica, Bakovčice, Draganovec, Herešin, Jagnjedovec, Kunovec Breg, Reka, Starigrad i Štaglinec. Ukupna površina gradskog područja je 91,05 četvornih kilometara, a gustoća naseljenosti je 326 st/km².

Statistički podaci o Koprivnici

Geografski podaci:
g.š. 46° 09´ 40” N
g.d. 16° 50´ 14” E
n.v. 149 m
gustoća naseljenosti 326 st/km²

Grad Koprivnica je jedinica lokalne samouprave na području utvrđenom Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj, a obuhvaća područja naselja Koprivnica, Bakovčice, Draganovec, Herešin, Jagnjedovec, Kunovec Breg, Reka, Starigrad i Štaglinec.

ukupna površina: 91,05 km²
ukupan broj stanovnika: 31 554
Bakovčice 338
Draganovec 425
Herešin 671
Jagnjedovec 347
Koprivnica 25 244
Kunovec Breg 654
Reka 1713
Starigrad 1587
Štaglinec 506
ukupan broj domaćinstava: 10 274
Bakovčice 120
Draganovec 124
Herešin 208
Jagnjedovec 110
Koprivnica 8 317
Kunovec Breg 213
Reka 522
Starigrad 490
Štaglinec 146
struktura stanovništva: 52,0 % žene, 48.0 % muškarci
stanovništvo po dobi: mlado 24,5%, zrelo 58,0 %, staro 17,5 %
stopa rođenih 10,1‰
stopa umrlih 10,1‰
gospodarska struktura stanovništva:
ukupno aktivno stanovništvo: 11 942 stanovnika,
od toga primarni sektor 2,9%
sekundarni sektor 43,1%
tercijarni sektor 54,0%
narodnosni sastav stanovništva:
Hrvati 94,76%
Ostali:
Srbi 1,75%,
Albanci 0,40%,
Slovenci 0,16%,
Bošnjaci 0,13%,
Mađari 0,13%,
Romi 0,09%,
Makedonci 0,07%,
Crnogorci 0,06%,
Česi 0,05%,
Nijemci 0,04%,
Rusini 0,03%,
Židovi 0,03%,
Slovaci 0,02%,
Ukrajinci 0,02%,
Poljaci 0,02%,
Austrijanci 0,01%,
Rumunji 0,01%,
Rusi 0,01%
Izvor podataka: Statistička izvješća 1166,1167,1137 Državnog zavoda za statistiku


Povijest Koprivnice

13. STOLJEĆE

Koprivnica je dobila ime po rječici Koprivnici koja se spominje u listinama hrvatsko-ugarskog kralja Andrije II. Arpadovića iz 1207., 1209. i 1217. godine. Naselje se prvi puta spominje 1272. godine u darovnici desetogodišnjega kraljevića Ladislava IV. Kumanca kaštelanu i vitezu koprivničke utvrde Bakaleru. Godine 1292. u Koprivnicu dolaze franjevci na poziv bana Henrika Gisingovca i podižu samostan i župnu crkvu Blažene Djevice Marije.

14. STOLJEĆE

Bilo je to zlatno stoljeće u razvoju grada. Koprivnica se tada afirmirala kao urbano središte srednje Podravine, ali i kao značajan i ugledan grad u anžuvinskoj Slavoniji. To se u prvom redu odnosi na društveno uredenje grada, gospodarsku snagu i prometnu ulogu na znamenitoj cesti kralja Kolomana što potvrduje dvadesetak sačuvanih srednjovjekovnih povelja nastalih tijekom stolječa. Najvaznija medu njima je povelja kralja Ludovika I. Anžuvinca od 4. studenog 1356. godine kojom Koprivnica na temelju pravnih povlastica pisanih po uzoru na zagrebački Gradec postaje slobodni i kraljevski grad.

15. STOLJEĆE

Tijekom 15. stoljeca gospodari Koprivnice bili su kralj Zigmund Luksemburgovac, zagrebački biskup Ivan Alben, grofovi Celjski, kralj Matija Korvin i banovi Ernušt. Važniju ulogu u životu koprivničkog kraja imala je sve do velikaških sukoba 1446. godine utvrda Kamengrad na sjevernim obroncima Bilogore.

16. STOLJEĆE

Na dvoru Ernušta 23. rujna 1526. godine, nepunih mjesec dana nakon bitke hrvatsko-ugarske vojske i Osmanlija na Mohačkom polju, održan je Sabor Kraljevine Slavonije na kojem je ban Krsto Frankopan Brinjski izabran za “skrbnika i branitelja” kraljevstva. Od polovice 16. stoljeca Koprivnica je utvrdena kapetanija koja ulazi u sustav utvrda Slavonske vojne krajine sa sjedištem generalata u Varaždinu. U skladu s najmodernijim vojnim rješenjima protutopovske obrane koprivnicku tvrdavu moderniziraju sjevernotalijanski i nizozemski arhitekti.

17. STOLJEĆE

Do šezdesetih godina 17. stoljeća koprivnička je renesansna zemljana protuturska fortifikacija – zvijezda postala najmodernija tvrđava između Drave i Save koja je štitila “ostatke ostataka hrvatskoga kraljevstva”. Od tridesetih godina 17. stoljeća poćinje gospodarska i demografska obnova. Na kraju stoljeća u gradu djeluju tri obrtnička ceha – mješoviti ceh kovača, bravara, mačara, remenara, sedlara i zlatara te cehovi čizmara i mesara koji svojim proizvodima snabdijevaju vojnu posadu koprivničke tvrđave i civilno stanovništvo grada i okolice.

18. STOLJEĆE

Tijekom stoljeća dolazi do barokne obnove grada. Unutar tvrđave podižu se zidani objekti, a do nove izgradnje dolazi i u podgradu na sjevernom i sjeverozapadnom rubu tvrđave. Odlukom habsburške carice Marije Terezije 1765. godine sjedište generalata seli iz Koprivnice u Bjelovar čime je grad ujedno izdvojen iz područja Slavonske krajine.

19. STOLJEĆE

Novi gospodarski razvoj grada poćinje 1870. godine kada je u sklopu Austro-ugarske prometne politike puštena u promet želježnička pruga Budimpešta – Zakany – Koprivnica – Zagreb koja je uskoro izgrađena i do Rijeke. U društvenom i javnom životu – kazalištu, knjižnici, političkim strankama, gradskim novinama – ostvaruju se ideje angažiranog dijela koprivničkog građanstva.

20. STOLJEĆE

koprivnica-zrinski-trg-stara-razglednica_malaU vrijeme gradonačelnika Josipa Vargovića između 1906. i 1913. pocinje proces industrijalizacije u Koprivnici izgradnjom tvornice za kemijske proizvode Danica d.d. čije je poslovanje obilježilo i snažno utjecalo na dinamiku i strukturu koprivničkog gospodarstva sve do tridesetih godina ovog stoljeća.

Tijekom druge polovice stoljeća ovu ulogu u rastu i razvoju grada Koprivnice i Podravine preuzela je Podravka, industrija za preradu voća i povrća, danas prehrambena industrija svjetske orijentacije Podravka d.d.

Nakon dva svjetska rata i više državnih uređenja i režima u okviru kojih je Hrvatska tijekom 20. stoljeća tražila svoje mjesto među demokratskim državama Europe, na referendumu građana 1991. godine od 93 % birača koprivničke općine 96 % se izjasnilo za prijedlog Hrvatske kao suverene države koju odluku su brojni Koprivničanci i Podravci i obranili sudjelujući u raznim postrojbama u Domovinskom ratu od 1991. do 1995. godine.

izvor:
www.koprivnica.hr
Muzej grada Koprivnice / Dražen Ernečić, prof.

čitam...