ANALIZA MATIJE HLEBARA

Ozbiljne klimatske promjene nisu zaobišle koprivnički kraj, podaci bilježe ekstremno povećanje broja vrućih dana

Danas više ne iznenađuje činjenica što godišnja doba u koprivničkom kraju poprimaju znatno drugačija obilježja. Tako se ljeto iz ugodnog dijela godine pretvorilo u iscrpljujuće razdoblje za ljudski organizam.

19:00h
0
Matija Hlebar

Koprivnički kraj nalazi se u ruralnom dijelu sjeverozapadne Hrvatske, na području koprivničke Podravine. Klimatske promjene su i ovdje, u našem lokalnom kraju, već ostavile ozbiljne posljedice.

Veliki porast prosječnih godišnjih temperatura zraka

Gledajući i uspoređujući meteorološke podatke kroz 38-godišnje razdoblje od 1981. do 2018. godine, evidentno je da su klimatske promjene već uznapredovale i u koprivničkom kraju, a osobito nakon 2000. godine kada se njihove posljedice službeno priznaju na svjetskoj razini.

Od 2000. godine je na lokalnom koprivničkom području zabilježen veliki porast prosječnih godišnjih temperatura zraka, što prikazuje grafikon “Kretanje prosječnih godišnjih temperatura zraka u Koprivnici i okolici u razdoblju od 1981. do 2018.”

Grafikon 1: Kretanje prosječnih godišnjih temperatura zraka u Koprivnici i okolici u razdoblju od 1981. do 2018.

Ovako veliki porast prosječnih godišnjih temperatura zraka u koprivničkom kraju od 2000. godine rezultirao je, u usporedbi s prethodnim razdobljem od 1981. do 1999. godine, rastom prosječne godišnje temperature zraka za čak 1,5 °C, što prikazuje grafikon “Prosječne godišnje temperature zraka u Koprivnici i okolici prije i poslije 2000. godine.”

Grafikon 2: Prosječne godišnje temperature zraka u Koprivnici i okolici prije i poslije 2000. godine

Koliko je velik i ozbiljan porast prosječne godišnje temperature zraka u koprivničkom kraju za čak 1,5 °C u prvih devetnaest godina 21. stoljeća, objektivnije je moguće shvatiti sagledavanjem u kontekstu Pariškog klimatskog sporazuma.

Glavni cilj Pariškog sporazuma je ograničavanje globalnog zatopljenja na razini „znatno manjoj” od 2 °C i ulaganje napora da se taj porast ograniči na 1,5 °C do kraja ovog stoljeća.

Ekstremno povećanje broja vrućih dana

Posljedično, i prosječan godišnji broj vrućih dana od 2000. u koprivničkom se kraju povećao za nevjerojatnih 77 % u odnosu na prethodno usporedivo razdoblje. Riječ je o danima s ekstremnim dnevnim temperaturama zraka koje su minimalno 30 °C ili više.

Takvih je dana prije 2000. u koprivničkome kraju bilo prosječno godišnje 22, a od 2000. ih je prosječno godišnje čak 39. Iz tadašnje perspektive nemoguće je bilo zamisliti da ćemo se od 2000. u koprivničkom kraju baš ovoliko često suočavati s ekstremnim dnevnim temperaturama zraka, što prikazuje grafikon “Broj vrućih dana u Koprivnici i okolici u razdoblju od 1988. do 2018.”

Grafikon 3: Broj vrućih dana u Koprivnici i okolici u razdoblju od 1988. do 2018.
Znatno veća učestalost i duljina sušnih razdoblja

Također, jedna od čestih posljedica klimatskih promjena u koprivničkom kraju je i sve veća učestalost dugih sušnih razdoblja, što pokazuje grafikon “Godišnji broj i duljina sušnih razdoblja u Koprivnici i okolici prije i poslije 2000. godine.”

Grafikon 4: Godišnji broj i duljina sušnih razdoblja u Koprivnici i okolici prije i poslije 2000. godine

Evidentno je da se od 2000. godine u Koprivnici i okolici u nekim godinama pojavljuje čak devet sušnih razdoblja kao i da se sušna razdoblja produljuju na čak 41 do 45 dana, što prije 2000. nije bio slučaj.

Osjetno smanjenje prosječne godišnje količine oborina

Jedan od razloga pojave ovako čestih i dugih sušnih razdoblja jest i promjena rasporeda i područja oborina kao i smanjenje prosječne godišnje količine oborina od 2000. godine za čak 52 milimetra, što pokazuje grafikon “Prosječna godišnja količina oborina u Koprivnici i okolici prije i poslije 2000. godine.”

Grafikon 5: Prosječna godišnja količina oborina u Koprivnici i okolici prije i poslije 2000. godine
Zaključno

Zbog navedenih razloga, danas više ne iznenađuje činjenica što godišnja doba u koprivničkom kraju poprimaju znatno drugačija obilježja. Tako se ljeto iz ugodnog dijela godine pretvorilo u iscrpljujuće razdoblje za ljudski organizam, prvenstveno radi sve učestalijih ekstremnih vremenskih pojava poput vrućih dana i toplinskih valova. Neizbježno, ovakva klimatska obilježja imaju sve negativniji utjecaj na naše zdravlje, raspoloženje i kvalitetu života općenito.

Danas se sa sjetom prisjećam vremenski ugodnih ljeta koja sam kao dijete provodio u cjelodnevnoj igri u prirodi i na otvorenom. Sada razumijem i zašto. Klimatske promjene se nisu događale samo tamo negdje drugdje i daleko od koprivničkog kraja.

Autor: Matija Hlebar, stručnjak za održivi razvoj i nefinancijsko (ESG) izvještavanje