Dan nacionalnih liječnika pada 30. ožujka svake godine. Osnovan je za prepoznavanje liječnika, njihov rad i njihov doprinos društvu i zajednici.
VIDEO Pogledajte kako izgleda tradicionalna kuhinja Podravine kad hranu spremaju Matija Patačko i Mladen Fuček
Jeste li se ikada pitali kako spremiti fini podravski lovački gulaš? Ili kako fino ispržiti soma, kako su nekad radili naši stari, pa ga poslužiti samo na šniti kruha? Ako jeste, ovaj video prava je stvar za vas.
Mladen Fuček iz Ferdinandovca, član lovačke udruge Fazan, pokazao je kako pripremiti lovački gulaš od mesa divlje svinje, s malo štihova naših starih. Mladen, znan kao iznimno vrijedan čovjek, donosi vam fini recept kojim on uveseljava svoju obitelj i kolege.
Nakon njega tu je Matija Patačko, sjajan chef koji sprema mnoga ukusna jela. Pogledajte što je donio u kloštranski Royal. Ovog puta odlučio je pokazati kako se peče šaran u kukuruznom brašnu. Koje su male tajne i sastojci koji doprinose finoći ribe, pogledajte u videu. U vrijeme kad morate biti u samoizolaciji ovo su dva dobra recepta koja možete isprobati kod kuće. Zašto ne?
Koronavirus mutira, navodi se kako postoji osam tipova virusa
Novi koronavirus mutira kao i ostali virusi i sada ima osam sojeva te kruži cijelim planetom, kažu stručnjaci, a piše Index.
Dobra je vijest da mutacije nisu smrtonosnije, izjavio je Trevor Bedford, čija stranica NextStrain.org prati genom virusa pomoću uzoraka iz svih dijelova svijeta. Stručnjaci sekvencioniraju genome koronavirusa i otkrivaju sojeve koji su se pojavili otkako je virus prošle godine prvi put prešao sa životinje na čovjeka na tržnici u kineskom gradu Wuhanu.
Njihovi radovi “pokazuju kako virus migrira i dijeli se u slične, ali nove podtipove”, piše USA Today, a prenosi Index.
– Na pitanje mijenja li se genetski, odgovor je apsolutno da – kaže epidemiolog s Harvarda Marc Lipsitch pa dodao:
– Pitanje je je li se dogodila neka promjena koja određuje smjer kretanja bolesti ili prijenos ili druge stvari koje su važne za ljude – kaže Lipsitch.
Novi sojevi su tek neznatno promijenjeni i nema razlike u letalnosti, ističu stručnjaci.
Uočena stopa mutiranja (oko dvije mjesečno) je posve uobičajena za viruse – napisao je Bedford na Twitteru. Gripa obično ima isti broj mutacija, čak i nešto više, dodao je.
I dok dosad dešifrirani genomi pružaju informaciju o tome kako se njegovo širenje može zaustaviti i pomaže li tome održavanje razmaka među ljudima, a sve pokazuje da pomaže, oni nisu ništa više od skice, upozoravaju znanstvenici.
Slažu se oko toga da još puno toga treba otkriti, ali mikroskopske im promjene pomažu da utvrde patogeni put kroz ljudsku populaciju.
– Epidemije se mogu pratiti – rekao je Charles Chiu, profesor infektologije na kalifornijskom sveučilištu. U stanju smo gotovo u stvarnom vremenu sekvencionirati genom kako bi utvrdili koji sojevi ili rodovi cirkuliraju, dodao je.
Rat s koronavirusom
Ovo što sada proživljavamo je „rat” vjerojatno dug i nemilosrdan, s vrlo opasnim i nepredvidim neprijateljem, prostim okom nevidljivim, dosad nepoznatim virusom iz kojeg ćemo izaći ranjeni, ali sigurno kao pobjednici. Treba podsjetiti da je virus mikroorganizam protiv kojeg medicina još uvijek nema lijek. Jedini način borbe (prevencije) protiv virusa je cijepljenje, kojim se postiže imunitet, a on sprječava razvoj bolesti. Koronavirus SARS-CoV-2, dosad nije bio otkriven kod ljudi i prvi put je prepoznat u prosincu 2019. godine u kineskom gradu Wuhanu.
Bolest koju uzrokuje, Svjetska zdravstvena organizacija je nazvala COVID-19 (coronavirus disease), a kako se tijjekom nekoliko mjeseci, virus se proširio na sve kontinente, proglašena je pandemija. Najviše je oboljelih i umrlih u Europi, u ovom trenutku u Italiji i Španjolskoj, a treće najveće žarište u svijetu su SAD i to savezna država i grad New York. Sada, donekle umiruje činjenica, da je značajno smanjen broj novih slučajeva u Kini i Južnoj Koreji.
Iz tjedna u tjedan, iz dana u dan, čak iz sata u sat stanje s koronavirusom se neprestano mijenja, a kraj se još ne nazire. Trenutno (nedjelja, 29. ožujka u 14h) u svijetu ima 687.905 oboljelih, od toga u Hrvatskoj 713, od kojih su 52 pacijenta izliječena, a nažalost dosad je 6 osoba preminulo. Srećom, još uvijek nemamo eksponencijalni rast oboljelih, a on je neminovnost, ako se virus ne detektira i ne kontrolira. Određeni nespokoj donosi podatak o porastu oboljelih zdravstvenih djelatnika, tako da je samo u Kliničkoj bolnici Sestre milosrdnice u Zagrebu njih 232 zbog mjera predostrožnosti u samoizolaciji. Unatoč tome i brojnim drugim teškoćama, naš sustav zdravstva
zahvaljujući kompetentnosti i požrtvovnosti zdravstvenih djelatnika i dalje odolijeva.
Da podsjetimo, simptomi ove opake bolesti su: povišena tjelesna temperatura, otežano disanje – kratak dah, kašalj i umor. Kod 80 % ljudi radi se o blagoj bolesti dišnih organa, oko 16% populacije imati će teži oblik bolesti, a za oko 5 % – posebice starije osobe, riječ je o teškom stanju koje traži intenzivno bolničko liječenje i unatoč tome neki od bolesnika neće izbjeći smrtni ishod. Prema dosad objavljenim iskustvima, pokazalo se, da su u pojedinim skupinama bolesnika neki lijekovi (azitromicin, chlorochin,..) pokazali određeno pozitivno djelovanje. Treba naglasiti da oni ne djeluju na uzrok (virus), već na posljedicu i to u kasnijoj fazi bolesti. Stoga, najvažnije je u ovom trenutku promijeniti način života i izolirati virus da se ne širi.
Dosadašnji podaci ukazuju na mali udio oboljelih kod djece i u pravilu je u dječjoj dobi blaži tijek bolesti nego u odraslih. Rizične skupine za teži oblik bolesti su: stariji od 60 godina, kardiovaskularne bolesti, kronične plućne bolesti, maligne bolesti, kronična bubrežna bolest, šećerna bolest i imunodeficijencija (oslabljeni imunitet). Muškarci obolijevaju češće od žena, a to se može objasniti rizičnijim ponašanjem – pušenje, konzumiranje alkoholnih pića, a i češće boluju od kroničnih srčanožilnih i plućnih bolesti.
Protiv epidemije koronavirusa treba se boriti strogim mjerama, a socijalno distanciranje i mjere osobne higijene (ispravno pranje i dezinfekcija ruku, izbjegavanje dodirivanja očiju, nosa i usta) su presudni. Redovito prozračujte prostor u kojem se nalazite i svakako ostajte kod kuće, ako niste među onima koji moraju raditi. Razlozi za ovakve preventivne mjere su činjenice, da je virus „nov”, da se prenosi s osobe na osobu kapljičnim putem (ali je moguće i kontaktom) i da populacija nema imunitet. Nažalost, neizvjesno je kada će cjepivo biti dostupno – sigurno ne tako brzo.
U ovom bespoštednom ratu s virusom, osim zdravstvenih radnika: liječnici, medicinske sestre i ljekarnička služba, veliku zahvalnost zaslužuju policija, članice i članovi civilne zaštite, trgovci i brojni volonteri koji hrabro stoje na „prvoj crti bojišnice”. Njihove aktivnosti uspješno i profesionalno koordinira Nacionalni krizni stožer, dok na lokalnom nivou to čine županijski i gradski stožeri.
Prvotno samo zdravstvena kriza, pomalo prerasta u ozbiljnu ekonomsku, ali i općedruštvenu krizu, kojoj se kraj još ne nazire, a ne mogu se u potpunosti sagledati niti sve posljedice. Htjeli mi to ili ne, naše se životne navike iz temelja mijenjaju, u mnoge od nas pomalo se uvlači tjeskoba, uznemirenost i strepnja. Sigurno je da poslije ove globalne krize, ne samo Hrvatska, već i cijeli svijet više neće biti isti.
Točna je stara narodna izreka: „strpljen-spašen”, jer strpljenje je podnošenje novonastalih teških okolnosti, ono nije odsustvo činjenja, već samo čekanje da se djeluje na najbolji način. Sada je rukovanje s razlogom zabranjeno, kao i bliski kontakti. Tako smo u ovom tjeskobnom vremenu ostali uskraćeni za dodir, koji upravo u teškim situacijama predstavlja iskaz ohrabrenja, nježnosti i emocionalne potpore. Neka ga sada zamijene osmijeh, srdačnost i topla riječ pri svakom susretu, a misli i osjećaje podijelimo uvijek sa sebi bliskim osobama.
Ova je pandemija ozbiljna zdravstvena kriza velikih razmjera i u nekim zemljama već sada ima katastrofalne posljedice. Budimo prisebni, odgovorni i disciplinirani, jer treba se nositi s novonastalim stanjem, koje traži naše zajedništvo, solidarnost, povjerenje i strpljivost. Najvažnije je od svega, pridržavati se datih uputa, mjera i zabrana Nacionalnog stožera..
Piše: dr. Dražen Sačer, fizijatar
ORDINACIJA ZA FIZIKALNU MEDICINU,
REHABILITACIJU I REUMATSKE BOLESTI
Tel. 048 625 033 E-mail:drazen.sacer1@kc.t-com.hr
Supružnici iz Koprivnice zaraženi koronom, virus donijela kćer iz Austrije
Stariji bračni par iz Koprivnice zaražen je koronavirusom i trenutačno je na izoliranom odjelu Opće bolnice u Koprivnici, piše Danica.
Kako su danas neslužbeno doznali u koprivničkoj bolnici, sumnjaju na netipičan način zaraze koronom. Čini se da ih je zarazila kćer koja je stigla iz Austrije, no ona nije imala nikakve simptome.
Epidemiolozi su došli do zaključka da je kćer koronavirus samo prenosila. Ravnatelj Mato Devčić otkrio je kako se u koprivničkoj bolnici nalazi pet zaraženih osoba, od šest ukupno na razini županije. Na razini države zaraženo je 790 osoba.
U samoizolaciji na području Koprivničko-križevačke nalazi se 38 osoba koje su bile u direktnom kontaktu sa zaraženima. Prema svemu sudeći možemo očekivati porast broja zaraženih na koprivničkom i križevačkom području naše županije.
VIDEO Evo ga! Uhvatili smo dron kako preletava Koprivnicu i ‘nadzire’ grad
Prijepodne smo pisali o njemu, a danas smo ga već uhvatili kako ‘vreba’ iznad grada. Ksenija Ostriž, zapovjednica Stožera civilne zaštite grada Koprivnice najavila je kako od vikenda grad nadziru dronom.
Dron je vlasništvo HGSS-a, što nam je potvrdio Dejan Bojovski, pročelnik koprivničke stanice HGSS-a. Kako kaže, koristi se kako bi se ”ustanovile moguće nepravilnosti glede ponašanja. Za ostalo je zadužena policija koja obilazi grad”.
Za dodatna pojašnjenja oko ovog nadgledanja obratili smo se Županijskom stožeru civilne zaštite, a odgovore ćemo objaviti kada ih dobijemo. Posebno nas je zanima imaju li dozvolu za gledanje u dvorišta.
Koronavirusa još nema u đurđevačkoj Podravini, no izvjesno je da će i tamo stići
Koronavirus zahvatio je cijelu Hrvatsku, osim susjedne nam Virovitičko-podravske županije. Susjedi su zatvorili granice županije prije nekoliko dana i zasad se uspješno bore s epidemijom svjetski poznate bolesti. Na današnji dan u Hrvatskoj je zaraženo 790 ljudi, umrlo ih je šest, a na respiratoru ih je svakim trenom sve više. Posljednji podaci govore o brojci od 27 osoba na pomagalima za disanje.
Ono što je sigurno i potvrđeno je to da koronavirusa još nema u đurđevačkoj Podravini. Svi slučajevi su ili križevačko ili koprivničko područje.
Neslužbeno smo doznali kako su najmanje dvije zaražene osobe žene s križevačkog područja, jedna sa šireg. Gledajući na kartu županije, možemo zaključiti kako koronavirus još nije stigao u đurđevačku Podravinu. No, naši izvori iz županijskog zdravstvenog sustava otkrili su nam kako je izvjesno da će se i tamo pojaviti zaražene osobe, samo je pitanje vremena.
Kako se virus ne bi proširio i kako bi spriječili da broj zaraženih poraste u našoj županiji, moramo poštovati propisane mjere nacionalnog Stožera civilne zaštite. Podsjetimo, VAŽNO JE održavati osobnu higijenu, dezinficirati ruke, ne nepotrebno izlaziti iz kuće, otići u trgovinu samo ako je neophodno, držati se na distanci od najmanje jednog metra.
Ustavni sudac Abramović: Stožer nije imao zakonsko pravo donijeti odluku o zabrani napuštanja mjesta prebivališta i stalnog boravišta
Nacionalni stožer za krizna stanja nije imao zakonsko pravo 23. ožujka donijeti odluku o zabrani napuštanja mjesta prebivališta i stalnog boravišta, piše Jutarnji. Zakonom o sustavu civilne zaštite, a ni njegovom dopunom koju je sabor usvojio 18. ožujka takva ovlast Nacionalnom stožeru nije dana.
Mjere za suzbijanje širenje koronavirusa su nužne, ali trebaju ih donositi tijela koja su predviđena ustavom i zakonom te u procedurama koje su propisane ustavom i zakonom. Ne može se na Stožer civilne zaštite novelom Zakona o sustavu civilne zaštite prenijeti ovlasti svih tijela iz svih zakona jer to znači suspenziju demokracije, de facto diktaturu.
Ova oštra upozorenja uputio je, ni manje ni više nego ustavni sudac – Andrej Abramović u članku objavljenom danas na pravničkom portalu www.iusinfo.hr. U tekstu naslovljenom „Ustavnost u doba virusa“ sudac tvrdi da cilj njegovog teksta nije da polemizira s mjerama koje se poduzimaju već „da upozori na to tko ih poduzima i držimo li se ustavnih i zakonskih mehanizama koje smo sami stvorili i kojih se moramo držati da ne bismo izgubili one vrijednosti koje su u demokratskom društvu čak i važnije od ljudskih života“.
Abramović, u objavljenom tekstu uz ostalo problematizira i način na koji je donesena odluka o stavljanju pod karantenu cijelog jednog otoka- Mutera. Nju je 25. ožujka donio Stožer civilne zaštite Šibensko kninske županije. „Na prilazne ceste stavljene su fizičke zapreke. Kao u vrijeme rata“ ističe sudac i upozorava da je ta odluka protuzakonita na više razina.
Prema odredbi Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti u karantenu se, tvrdi sudac, prisilno mogu smjestiti samo ljudi, a ne cijela područja. Uz to, karantenu može odrediti samo ministar zdravlja, a ne stožer civilne zaštite pa još regionalni. Karantena se mora platiti osobama koje su u nju prisilno stavljane.
„Ništa od navedenog“ ističe Abramović „ovdje nije slučaj. Ako su mjere nužne, moraju se prvo zakonom predvidjeti, pa na zakonom predviđeni način uvesti. Ovako su stanovnici na milost i nemilost aktivizma nekakvog stožera (u stožerima ne oskudijevamo za razliku od opreme)“.
Ustavni sudac polemizira i s načinom na kojeg vlasti određuju mjeru samoizolacije koju Zakonu o liječenju od zaraznih bolesti definira kao „izoliranje i liječenje u stanu“.
Posve je upitno navodi sudac, može li se ograničavati nečija ustavna prava kad je nedvojbeno da postoji test koji potvrđuje ili opovrgava zaraženost. „Zatvaranje ljudi u vlastite kuće bez testiranja stavlja ih u prekarni položaj: niti zdravi niti bolesni, stigmatizirani su do mjere ugroženosti od većine Svjedoci smo da ih legitimiraju neovlaštene osobe (apotekari), a pripremaju se (navodno) i mjere praćenja mobitela“.
Tom je mjerom smatra Abramović dana prednost štednji nad testovima, tj ekonomskim interesima države nad temeljnim ljudskim pravima. „To je nedopustivo, to čak nisu vrijednosti istog ranga“ navodi sudac.
Problematizirajući način na koji su donesene navedene konkretne mjere, Abramović nastoji upozoriti na suštinski važna ustavno- pravna pitanja koja su otvorena iznenadnom pandemijom COVID 19 i mjerama koje zbog njezinog suzbijanja vlast poduzima.
U svom članku iznosi sumnju prema kojoj vladajuća većina u Saboru namjerno izbjegava primijeniti ustavnu i zakonsku normu, kao bi sebi omogućila da krizom upravlja pomoću zakona donesenih običnom umjesto dvotrećinskom većinom.
On analizira manevar kojem su vladajući pribjegli kako bi izbjegli automatsko aktiviranje članka 17. Ustava koji se odnosi na izvanredna stanja, a čijim bi aktiviranjem sve odluke kojima se zadire u ustavna ljudska prava morao odobriti Sabor i to dvotrećinskom većinom, sve dok se to zakonodavno tijelo može sastajati.
Dopunama Zakona o sustavu civilne zaštite koje je Sabor izglasao 18. ožujka pojašnjava Abramović, u taj je Zakon je uveden pojam „nastupanja posebnih okolnosti“ iako je opis „posebnih okolnosti“ po sadržaju identičan stanju „katastrofe“ koje taj zakon već odranije sadrži. „Zašto vlada nije proglasila zakonom predviđeno stanje katastrofe već novelom uvela novo, hibridno, sadržajem isto, a imenom različito?
Da li baš zbog toga da se ne aktivira automatski i jednoznačno članak Ustava 17. Već da se može dopustiti i tumačenje da smo još uvijek u okvirima članka 16?“
Abramović iznosi sumnju da je tim manevrom vlada nastojala izbjeći obavezu da za mjere kojima se zadire ustavna ljudska prava traži dvotrećinsku potvrdu Sabora jer joj je po mirnodopskom članku16. ustava dovljna obična većna..
Čiini se ističe on, da joj takvo nastojanje sasvim dobro uspijeva. Razloge takvog uspjeha, tvrdi, treba tražiti u tradicionalnoj neslozi pravne teorije, inertnosti i ravnodušnosti pravne i opće javnosti i izolacionističkoj politici Ustavnog suda koji se drži „visoko ko oblak il tron, da ne dopre do njeg niskog tornja zvon“…
S posebnom se pak oštrinom u članku osvrnuo i na držanje svojih kolega ustavnih sudaca u sadašnjoj kriznoj situaciji: „Ustavni sud sustavno, koristeći kao zaklon nedostatak izričite ustavne norme, odbija sudjelovati u tumačenju Ustava u (realnom) vremenu krize, inzistira na odlučivanju post festum, kad i eventualno utvrđenje nerazmjernosti poduzetih mjera neće više nikome ništa značiti“.
Abramović kaže kako kao medicinski laik ne zna, niti se usudi prognozirati kakve će posljedice takvog postupanja biti na borbu protiv pandemije. Ali da će posljedice biti loše u odnosu na zajamčena ljudska prava – u to je, tvrdi, sasvim siguran.
Također upozorava. „ Nema te nužde koja opravdava postupanje mimo zakona i Ustava jer i Ustav i zakoni reguliraju stanje nužde. Ne čini zajednici najbolje onaj tko traži prečace već onaj koji održava putove. Procedura je glavna zaštita demokracije, a dugoročno gledano šteta na demokraciji veća je od štete izazvane bilo kakvim virusom“.
‘Pogrešna je pretpostavka da Sabor u izvanrednom stanju ne djeluje’
Za ovog ustavnog suca nema nikakve dvojbe da se Hrvatska nalazi u izvanrednom stanju definiranog člankom 17 Ustava. „Gdje ćeš naći izvanrednijeg stanja od globalne pandemije, prestanka cirkulacije ljudi i roba, karantene i izolacije svih vrsta i na svakom koraku. Ili argumentom a contrario: bismo li uopće smjeli zatvoriti granice prema zemljama EU –a kojoj i sami pripadamo da se ne nalazimo u izvanrednom stanju“?Abramović ističe da je zastrašujuće sve raširenije mišljenje da u slučaju izvanrednog stanja Sabor više ne djeluje. „To je pogrešna pretpostavka, objašnjava, jer u članku 1. ustava stoji da ne djeluje samo ako se ne može sastati. „Takva kriva perspektiva da Sabor u izvarnednom stanju ne djeluje nudi krivi odgovor: ako zakonodavac više nije Sabor onda će to biti netko drugi, moguće i tijelo koje u ime Vlade upravlja krizom. A to je onda državni udar“, ističe Abramović.
Hrvatska zatvara pomorske granične puteve za prijevoz putnika, nema više dolazaka s broda
Vlada Republike Hrvatske danas je radi zaštite građana od bolesti COVID-19 za vrijeme epidemije, donijela Uredbu o zatvaranju stalnih graničnih prijelaza za međunarodni promet putnika, te o odgađanju otvaranja sezonskih graničnih prijelaza, piše Telegram.
Na telefonskoj sjednici Vlada je, naime, dopunila Uredbu o graničnim prijelazima RH, priopćeno je iz Vladine Službe za odnose s javnošću.
Radi zaštite hrvatskih građana od bolesti COVID-19, za vrijeme proglašene epidemije te bolesti, potrebno je zatvoriti stalne granične prijelaze za međunarodni promet putnika u pomorskom prometu – i to Umag, Poreč, Rovinj, Mali Lošinj, Korčula i Ubli.
Također, radi navedenih razloga potrebno je odgoditi otvaranje određenih sezonskih graničnih prijelaza za međunarodni promet putnika u pomorskom prometu (koji su se trebali otvoriti 1. travnja). Riječ je o graničnim prijelazima: Umag-ACI Marina, Novigrad, Sali, Božava, Primošten, Komiža, Hvar, Vis, Stari Grad na otoku Hvaru, Vela Luka i Cavtat.
Danas je međunarodni dan liječnika!
Dan nacionalnih liječnika pada 30. ožujka svake godine. Osnovan je za prepoznavanje liječnika, njihov rad i njihov doprinos društvu i zajednici.
- Oglas -
VIDEO Pogledajte kako izgleda tradicionalna kuhinja Podravine kad hranu spremaju Matija Patačko i Mladen Fuček
Jeste li se ikada pitali kako spremiti fini podravski lovački gulaš? Ili kako fino ispržiti soma, kako su nekad radili naši stari, pa ga poslužiti samo na šniti kruha? Ako jeste, ovaj video prava je stvar za vas.
Mladen Fuček iz Ferdinandovca, član lovačke udruge Fazan, pokazao je kako pripremiti lovački gulaš od mesa divlje svinje, s malo štihova naših starih. Mladen, znan kao iznimno vrijedan čovjek, donosi vam fini recept kojim on uveseljava svoju obitelj i kolege.
Nakon njega tu je Matija Patačko, sjajan chef koji sprema mnoga ukusna jela. Pogledajte što je donio u kloštranski Royal. Ovog puta odlučio je pokazati kako se peče šaran u kukuruznom brašnu. Koje su male tajne i sastojci koji doprinose finoći ribe, pogledajte u videu. U vrijeme kad morate biti u samoizolaciji ovo su dva dobra recepta koja možete isprobati kod kuće. Zašto ne?
- Oglas -
Koronavirus mutira, navodi se kako postoji osam tipova virusa
Novi koronavirus mutira kao i ostali virusi i sada ima osam sojeva te kruži cijelim planetom, kažu stručnjaci, a piše Index.
Dobra je vijest da mutacije nisu smrtonosnije, izjavio je Trevor Bedford, čija stranica NextStrain.org prati genom virusa pomoću uzoraka iz svih dijelova svijeta. Stručnjaci sekvencioniraju genome koronavirusa i otkrivaju sojeve koji su se pojavili otkako je virus prošle godine prvi put prešao sa životinje na čovjeka na tržnici u kineskom gradu Wuhanu.
Njihovi radovi “pokazuju kako virus migrira i dijeli se u slične, ali nove podtipove”, piše USA Today, a prenosi Index.
– Na pitanje mijenja li se genetski, odgovor je apsolutno da – kaže epidemiolog s Harvarda Marc Lipsitch pa dodao:
– Pitanje je je li se dogodila neka promjena koja određuje smjer kretanja bolesti ili prijenos ili druge stvari koje su važne za ljude – kaže Lipsitch.
Novi sojevi su tek neznatno promijenjeni i nema razlike u letalnosti, ističu stručnjaci.
Uočena stopa mutiranja (oko dvije mjesečno) je posve uobičajena za viruse – napisao je Bedford na Twitteru. Gripa obično ima isti broj mutacija, čak i nešto više, dodao je.
I dok dosad dešifrirani genomi pružaju informaciju o tome kako se njegovo širenje može zaustaviti i pomaže li tome održavanje razmaka među ljudima, a sve pokazuje da pomaže, oni nisu ništa više od skice, upozoravaju znanstvenici.
Slažu se oko toga da još puno toga treba otkriti, ali mikroskopske im promjene pomažu da utvrde patogeni put kroz ljudsku populaciju.
– Epidemije se mogu pratiti – rekao je Charles Chiu, profesor infektologije na kalifornijskom sveučilištu. U stanju smo gotovo u stvarnom vremenu sekvencionirati genom kako bi utvrdili koji sojevi ili rodovi cirkuliraju, dodao je.
- Oglas -
Rat s koronavirusom
Ovo što sada proživljavamo je „rat” vjerojatno dug i nemilosrdan, s vrlo opasnim i nepredvidim neprijateljem, prostim okom nevidljivim, dosad nepoznatim virusom iz kojeg ćemo izaći ranjeni, ali sigurno kao pobjednici. Treba podsjetiti da je virus mikroorganizam protiv kojeg medicina još uvijek nema lijek. Jedini način borbe (prevencije) protiv virusa je cijepljenje, kojim se postiže imunitet, a on sprječava razvoj bolesti. Koronavirus SARS-CoV-2, dosad nije bio otkriven kod ljudi i prvi put je prepoznat u prosincu 2019. godine u kineskom gradu Wuhanu.
Bolest koju uzrokuje, Svjetska zdravstvena organizacija je nazvala COVID-19 (coronavirus disease), a kako se tijjekom nekoliko mjeseci, virus se proširio na sve kontinente, proglašena je pandemija. Najviše je oboljelih i umrlih u Europi, u ovom trenutku u Italiji i Španjolskoj, a treće najveće žarište u svijetu su SAD i to savezna država i grad New York. Sada, donekle umiruje činjenica, da je značajno smanjen broj novih slučajeva u Kini i Južnoj Koreji.
Iz tjedna u tjedan, iz dana u dan, čak iz sata u sat stanje s koronavirusom se neprestano mijenja, a kraj se još ne nazire. Trenutno (nedjelja, 29. ožujka u 14h) u svijetu ima 687.905 oboljelih, od toga u Hrvatskoj 713, od kojih su 52 pacijenta izliječena, a nažalost dosad je 6 osoba preminulo. Srećom, još uvijek nemamo eksponencijalni rast oboljelih, a on je neminovnost, ako se virus ne detektira i ne kontrolira. Određeni nespokoj donosi podatak o porastu oboljelih zdravstvenih djelatnika, tako da je samo u Kliničkoj bolnici Sestre milosrdnice u Zagrebu njih 232 zbog mjera predostrožnosti u samoizolaciji. Unatoč tome i brojnim drugim teškoćama, naš sustav zdravstva
zahvaljujući kompetentnosti i požrtvovnosti zdravstvenih djelatnika i dalje odolijeva.
Da podsjetimo, simptomi ove opake bolesti su: povišena tjelesna temperatura, otežano disanje – kratak dah, kašalj i umor. Kod 80 % ljudi radi se o blagoj bolesti dišnih organa, oko 16% populacije imati će teži oblik bolesti, a za oko 5 % – posebice starije osobe, riječ je o teškom stanju koje traži intenzivno bolničko liječenje i unatoč tome neki od bolesnika neće izbjeći smrtni ishod. Prema dosad objavljenim iskustvima, pokazalo se, da su u pojedinim skupinama bolesnika neki lijekovi (azitromicin, chlorochin,..) pokazali određeno pozitivno djelovanje. Treba naglasiti da oni ne djeluju na uzrok (virus), već na posljedicu i to u kasnijoj fazi bolesti. Stoga, najvažnije je u ovom trenutku promijeniti način života i izolirati virus da se ne širi.
Dosadašnji podaci ukazuju na mali udio oboljelih kod djece i u pravilu je u dječjoj dobi blaži tijek bolesti nego u odraslih. Rizične skupine za teži oblik bolesti su: stariji od 60 godina, kardiovaskularne bolesti, kronične plućne bolesti, maligne bolesti, kronična bubrežna bolest, šećerna bolest i imunodeficijencija (oslabljeni imunitet). Muškarci obolijevaju češće od žena, a to se može objasniti rizičnijim ponašanjem – pušenje, konzumiranje alkoholnih pića, a i češće boluju od kroničnih srčanožilnih i plućnih bolesti.
Protiv epidemije koronavirusa treba se boriti strogim mjerama, a socijalno distanciranje i mjere osobne higijene (ispravno pranje i dezinfekcija ruku, izbjegavanje dodirivanja očiju, nosa i usta) su presudni. Redovito prozračujte prostor u kojem se nalazite i svakako ostajte kod kuće, ako niste među onima koji moraju raditi. Razlozi za ovakve preventivne mjere su činjenice, da je virus „nov”, da se prenosi s osobe na osobu kapljičnim putem (ali je moguće i kontaktom) i da populacija nema imunitet. Nažalost, neizvjesno je kada će cjepivo biti dostupno – sigurno ne tako brzo.
U ovom bespoštednom ratu s virusom, osim zdravstvenih radnika: liječnici, medicinske sestre i ljekarnička služba, veliku zahvalnost zaslužuju policija, članice i članovi civilne zaštite, trgovci i brojni volonteri koji hrabro stoje na „prvoj crti bojišnice”. Njihove aktivnosti uspješno i profesionalno koordinira Nacionalni krizni stožer, dok na lokalnom nivou to čine županijski i gradski stožeri.
Prvotno samo zdravstvena kriza, pomalo prerasta u ozbiljnu ekonomsku, ali i općedruštvenu krizu, kojoj se kraj još ne nazire, a ne mogu se u potpunosti sagledati niti sve posljedice. Htjeli mi to ili ne, naše se životne navike iz temelja mijenjaju, u mnoge od nas pomalo se uvlači tjeskoba, uznemirenost i strepnja. Sigurno je da poslije ove globalne krize, ne samo Hrvatska, već i cijeli svijet više neće biti isti.
Točna je stara narodna izreka: „strpljen-spašen”, jer strpljenje je podnošenje novonastalih teških okolnosti, ono nije odsustvo činjenja, već samo čekanje da se djeluje na najbolji način. Sada je rukovanje s razlogom zabranjeno, kao i bliski kontakti. Tako smo u ovom tjeskobnom vremenu ostali uskraćeni za dodir, koji upravo u teškim situacijama predstavlja iskaz ohrabrenja, nježnosti i emocionalne potpore. Neka ga sada zamijene osmijeh, srdačnost i topla riječ pri svakom susretu, a misli i osjećaje podijelimo uvijek sa sebi bliskim osobama.
Ova je pandemija ozbiljna zdravstvena kriza velikih razmjera i u nekim zemljama već sada ima katastrofalne posljedice. Budimo prisebni, odgovorni i disciplinirani, jer treba se nositi s novonastalim stanjem, koje traži naše zajedništvo, solidarnost, povjerenje i strpljivost. Najvažnije je od svega, pridržavati se datih uputa, mjera i zabrana Nacionalnog stožera..
Piše: dr. Dražen Sačer, fizijatar
ORDINACIJA ZA FIZIKALNU MEDICINU,
REHABILITACIJU I REUMATSKE BOLESTI
Tel. 048 625 033 E-mail:drazen.sacer1@kc.t-com.hr
- Oglas -
Supružnici iz Koprivnice zaraženi koronom, virus donijela kćer iz Austrije
Stariji bračni par iz Koprivnice zaražen je koronavirusom i trenutačno je na izoliranom odjelu Opće bolnice u Koprivnici, piše Danica.
Kako su danas neslužbeno doznali u koprivničkoj bolnici, sumnjaju na netipičan način zaraze koronom. Čini se da ih je zarazila kćer koja je stigla iz Austrije, no ona nije imala nikakve simptome.
Epidemiolozi su došli do zaključka da je kćer koronavirus samo prenosila. Ravnatelj Mato Devčić otkrio je kako se u koprivničkoj bolnici nalazi pet zaraženih osoba, od šest ukupno na razini županije. Na razini države zaraženo je 790 osoba.
U samoizolaciji na području Koprivničko-križevačke nalazi se 38 osoba koje su bile u direktnom kontaktu sa zaraženima. Prema svemu sudeći možemo očekivati porast broja zaraženih na koprivničkom i križevačkom području naše županije.
- Oglas -
VIDEO Evo ga! Uhvatili smo dron kako preletava Koprivnicu i ‘nadzire’ grad
Prijepodne smo pisali o njemu, a danas smo ga već uhvatili kako ‘vreba’ iznad grada. Ksenija Ostriž, zapovjednica Stožera civilne zaštite grada Koprivnice najavila je kako od vikenda grad nadziru dronom.
Dron je vlasništvo HGSS-a, što nam je potvrdio Dejan Bojovski, pročelnik koprivničke stanice HGSS-a. Kako kaže, koristi se kako bi se ”ustanovile moguće nepravilnosti glede ponašanja. Za ostalo je zadužena policija koja obilazi grad”.
Za dodatna pojašnjenja oko ovog nadgledanja obratili smo se Županijskom stožeru civilne zaštite, a odgovore ćemo objaviti kada ih dobijemo. Posebno nas je zanima imaju li dozvolu za gledanje u dvorišta.
- Oglas -
Koronavirusa još nema u đurđevačkoj Podravini, no izvjesno je da će i tamo stići
Koronavirus zahvatio je cijelu Hrvatsku, osim susjedne nam Virovitičko-podravske županije. Susjedi su zatvorili granice županije prije nekoliko dana i zasad se uspješno bore s epidemijom svjetski poznate bolesti. Na današnji dan u Hrvatskoj je zaraženo 790 ljudi, umrlo ih je šest, a na respiratoru ih je svakim trenom sve više. Posljednji podaci govore o brojci od 27 osoba na pomagalima za disanje.
Ono što je sigurno i potvrđeno je to da koronavirusa još nema u đurđevačkoj Podravini. Svi slučajevi su ili križevačko ili koprivničko područje.
Neslužbeno smo doznali kako su najmanje dvije zaražene osobe žene s križevačkog područja, jedna sa šireg. Gledajući na kartu županije, možemo zaključiti kako koronavirus još nije stigao u đurđevačku Podravinu. No, naši izvori iz županijskog zdravstvenog sustava otkrili su nam kako je izvjesno da će se i tamo pojaviti zaražene osobe, samo je pitanje vremena.
Kako se virus ne bi proširio i kako bi spriječili da broj zaraženih poraste u našoj županiji, moramo poštovati propisane mjere nacionalnog Stožera civilne zaštite. Podsjetimo, VAŽNO JE održavati osobnu higijenu, dezinficirati ruke, ne nepotrebno izlaziti iz kuće, otići u trgovinu samo ako je neophodno, držati se na distanci od najmanje jednog metra.
- Oglas -
Ustavni sudac Abramović: Stožer nije imao zakonsko pravo donijeti odluku o zabrani napuštanja mjesta prebivališta i stalnog boravišta
Nacionalni stožer za krizna stanja nije imao zakonsko pravo 23. ožujka donijeti odluku o zabrani napuštanja mjesta prebivališta i stalnog boravišta, piše Jutarnji. Zakonom o sustavu civilne zaštite, a ni njegovom dopunom koju je sabor usvojio 18. ožujka takva ovlast Nacionalnom stožeru nije dana.
Mjere za suzbijanje širenje koronavirusa su nužne, ali trebaju ih donositi tijela koja su predviđena ustavom i zakonom te u procedurama koje su propisane ustavom i zakonom. Ne može se na Stožer civilne zaštite novelom Zakona o sustavu civilne zaštite prenijeti ovlasti svih tijela iz svih zakona jer to znači suspenziju demokracije, de facto diktaturu.
Ova oštra upozorenja uputio je, ni manje ni više nego ustavni sudac – Andrej Abramović u članku objavljenom danas na pravničkom portalu www.iusinfo.hr. U tekstu naslovljenom „Ustavnost u doba virusa“ sudac tvrdi da cilj njegovog teksta nije da polemizira s mjerama koje se poduzimaju već „da upozori na to tko ih poduzima i držimo li se ustavnih i zakonskih mehanizama koje smo sami stvorili i kojih se moramo držati da ne bismo izgubili one vrijednosti koje su u demokratskom društvu čak i važnije od ljudskih života“.
Abramović, u objavljenom tekstu uz ostalo problematizira i način na koji je donesena odluka o stavljanju pod karantenu cijelog jednog otoka- Mutera. Nju je 25. ožujka donio Stožer civilne zaštite Šibensko kninske županije. „Na prilazne ceste stavljene su fizičke zapreke. Kao u vrijeme rata“ ističe sudac i upozorava da je ta odluka protuzakonita na više razina.
Prema odredbi Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti u karantenu se, tvrdi sudac, prisilno mogu smjestiti samo ljudi, a ne cijela područja. Uz to, karantenu može odrediti samo ministar zdravlja, a ne stožer civilne zaštite pa još regionalni. Karantena se mora platiti osobama koje su u nju prisilno stavljane.
„Ništa od navedenog“ ističe Abramović „ovdje nije slučaj. Ako su mjere nužne, moraju se prvo zakonom predvidjeti, pa na zakonom predviđeni način uvesti. Ovako su stanovnici na milost i nemilost aktivizma nekakvog stožera (u stožerima ne oskudijevamo za razliku od opreme)“.
Ustavni sudac polemizira i s načinom na kojeg vlasti određuju mjeru samoizolacije koju Zakonu o liječenju od zaraznih bolesti definira kao „izoliranje i liječenje u stanu“.
Posve je upitno navodi sudac, može li se ograničavati nečija ustavna prava kad je nedvojbeno da postoji test koji potvrđuje ili opovrgava zaraženost. „Zatvaranje ljudi u vlastite kuće bez testiranja stavlja ih u prekarni položaj: niti zdravi niti bolesni, stigmatizirani su do mjere ugroženosti od većine Svjedoci smo da ih legitimiraju neovlaštene osobe (apotekari), a pripremaju se (navodno) i mjere praćenja mobitela“.
Tom je mjerom smatra Abramović dana prednost štednji nad testovima, tj ekonomskim interesima države nad temeljnim ljudskim pravima. „To je nedopustivo, to čak nisu vrijednosti istog ranga“ navodi sudac.
Problematizirajući način na koji su donesene navedene konkretne mjere, Abramović nastoji upozoriti na suštinski važna ustavno- pravna pitanja koja su otvorena iznenadnom pandemijom COVID 19 i mjerama koje zbog njezinog suzbijanja vlast poduzima.
U svom članku iznosi sumnju prema kojoj vladajuća većina u Saboru namjerno izbjegava primijeniti ustavnu i zakonsku normu, kao bi sebi omogućila da krizom upravlja pomoću zakona donesenih običnom umjesto dvotrećinskom većinom.
On analizira manevar kojem su vladajući pribjegli kako bi izbjegli automatsko aktiviranje članka 17. Ustava koji se odnosi na izvanredna stanja, a čijim bi aktiviranjem sve odluke kojima se zadire u ustavna ljudska prava morao odobriti Sabor i to dvotrećinskom većinom, sve dok se to zakonodavno tijelo može sastajati.
Dopunama Zakona o sustavu civilne zaštite koje je Sabor izglasao 18. ožujka pojašnjava Abramović, u taj je Zakon je uveden pojam „nastupanja posebnih okolnosti“ iako je opis „posebnih okolnosti“ po sadržaju identičan stanju „katastrofe“ koje taj zakon već odranije sadrži. „Zašto vlada nije proglasila zakonom predviđeno stanje katastrofe već novelom uvela novo, hibridno, sadržajem isto, a imenom različito?
Da li baš zbog toga da se ne aktivira automatski i jednoznačno članak Ustava 17. Već da se može dopustiti i tumačenje da smo još uvijek u okvirima članka 16?“
Abramović iznosi sumnju da je tim manevrom vlada nastojala izbjeći obavezu da za mjere kojima se zadire ustavna ljudska prava traži dvotrećinsku potvrdu Sabora jer joj je po mirnodopskom članku16. ustava dovljna obična većna..
Čiini se ističe on, da joj takvo nastojanje sasvim dobro uspijeva. Razloge takvog uspjeha, tvrdi, treba tražiti u tradicionalnoj neslozi pravne teorije, inertnosti i ravnodušnosti pravne i opće javnosti i izolacionističkoj politici Ustavnog suda koji se drži „visoko ko oblak il tron, da ne dopre do njeg niskog tornja zvon“…
S posebnom se pak oštrinom u članku osvrnuo i na držanje svojih kolega ustavnih sudaca u sadašnjoj kriznoj situaciji: „Ustavni sud sustavno, koristeći kao zaklon nedostatak izričite ustavne norme, odbija sudjelovati u tumačenju Ustava u (realnom) vremenu krize, inzistira na odlučivanju post festum, kad i eventualno utvrđenje nerazmjernosti poduzetih mjera neće više nikome ništa značiti“.
Abramović kaže kako kao medicinski laik ne zna, niti se usudi prognozirati kakve će posljedice takvog postupanja biti na borbu protiv pandemije. Ali da će posljedice biti loše u odnosu na zajamčena ljudska prava – u to je, tvrdi, sasvim siguran.
Također upozorava. „ Nema te nužde koja opravdava postupanje mimo zakona i Ustava jer i Ustav i zakoni reguliraju stanje nužde. Ne čini zajednici najbolje onaj tko traži prečace već onaj koji održava putove. Procedura je glavna zaštita demokracije, a dugoročno gledano šteta na demokraciji veća je od štete izazvane bilo kakvim virusom“.
‘Pogrešna je pretpostavka da Sabor u izvanrednom stanju ne djeluje’
Za ovog ustavnog suca nema nikakve dvojbe da se Hrvatska nalazi u izvanrednom stanju definiranog člankom 17 Ustava. „Gdje ćeš naći izvanrednijeg stanja od globalne pandemije, prestanka cirkulacije ljudi i roba, karantene i izolacije svih vrsta i na svakom koraku. Ili argumentom a contrario: bismo li uopće smjeli zatvoriti granice prema zemljama EU –a kojoj i sami pripadamo da se ne nalazimo u izvanrednom stanju“?Abramović ističe da je zastrašujuće sve raširenije mišljenje da u slučaju izvanrednog stanja Sabor više ne djeluje. „To je pogrešna pretpostavka, objašnjava, jer u članku 1. ustava stoji da ne djeluje samo ako se ne može sastati. „Takva kriva perspektiva da Sabor u izvarnednom stanju ne djeluje nudi krivi odgovor: ako zakonodavac više nije Sabor onda će to biti netko drugi, moguće i tijelo koje u ime Vlade upravlja krizom. A to je onda državni udar“, ističe Abramović.
- Oglas -
Hrvatska zatvara pomorske granične puteve za prijevoz putnika, nema više dolazaka s broda
Vlada Republike Hrvatske danas je radi zaštite građana od bolesti COVID-19 za vrijeme epidemije, donijela Uredbu o zatvaranju stalnih graničnih prijelaza za međunarodni promet putnika, te o odgađanju otvaranja sezonskih graničnih prijelaza, piše Telegram.
Na telefonskoj sjednici Vlada je, naime, dopunila Uredbu o graničnim prijelazima RH, priopćeno je iz Vladine Službe za odnose s javnošću.
Radi zaštite hrvatskih građana od bolesti COVID-19, za vrijeme proglašene epidemije te bolesti, potrebno je zatvoriti stalne granične prijelaze za međunarodni promet putnika u pomorskom prometu – i to Umag, Poreč, Rovinj, Mali Lošinj, Korčula i Ubli.
Također, radi navedenih razloga potrebno je odgoditi otvaranje određenih sezonskih graničnih prijelaza za međunarodni promet putnika u pomorskom prometu (koji su se trebali otvoriti 1. travnja). Riječ je o graničnim prijelazima: Umag-ACI Marina, Novigrad, Sali, Božava, Primošten, Komiža, Hvar, Vis, Stari Grad na otoku Hvaru, Vela Luka i Cavtat.
- Oglas -