Alemka Markotić, ravnateljica Klinike za infektivne bolesti dr. Fran Mihaljević, gošća je Novog dana N1 televizije u rubrici Pitajte stručnjake gdje će odgovarati na pitanja građana. Tekst prenosimo s 24sata.

Trebaju li nas zabrinuti jučerašnje smrti? Hoće li se nastaviti taj trend? 

To se ne prati na taj način, nego koliko ljudi je na respiratorima i kakvo je njihovo stanje. Možete očekivati, obzirom na ulazak virusa među stariju populaciju, povećan broj. Nema procjene.

Koje mjere biste odobrili? 

Zna se da cijelo vrijeme idu u sinergiji politika, struka i znanost. Cijelo vrijeme se traži naš input. U tom kontekstu, u onom trenutku kada barem 5-7 dana bude značajan pad možemo ići u postepeno ukidanje mjera.

Mislim da smo korektno postepeno pripremali ljude i objašnjavali zašto ćemo nešto uvoditi. Korektno je i da ne obećavamo. Treba objasniti kako ćemo prilaziti problemu, to naši ljudi jako dobro prihvaćaju.

Imate li legitimitet u donošenju odluka Stožera? 

Ističe se da se traži mišljenje struke. Mi smo najeksponiraniji, ali masu stručnjaka se konzultira. Ne mogu biti svi istovremenu medijima, mi skupljamo veliku količinu informacija, ali iza toga stoji velik broj ljudi. Nije potrebno da 1000 stručnjaka bude član Stožera.

Je li to greška u imenovanju što niste član Stožera? 

Sjetili su se od početka. Sudjelujem u razgovorima i pomoći i svemu. Nisam formalist da mi treba papir da sam član nečega.Čast mi je da mogu pomoći državi i narodu.

Jeste li osjetili pritisak politike? 

Nisam ga osjetila. Oni od nas traže mišljenje, ali nitko od nas nije osjetio da politika donosi odluke s kojima se ne slažemo.

Što je s javnim prijevozom?

On se mora dobro isplanirati. Nismo sigurno kada će to sve skupa prestati. Sigurno će naš život jedno vrijeme biti drugačiji i možda uređeniji da se izbjegne ponovna pojava slučajeva.

Svi razmišljamo o povratku u normalan život, to je ljudski i normalno. Ova će pandemija proći.

Hoće li biti sve teže održavati visoku razinu povjerenja građana u Stožer? 

Dok god mi budemo shvaćeni od velikog broja ljudi da imamo dobre namjere i da želimo pomoći i da smo iskreni, mislim da će biti. Naši su sugrađani pokazali visoku razinu zrelosti i ozbiljnosti.

Stalno imamo osjećaj manje vrijednosti u odnosu na zapadne zemlje, ali mi smo se pokazali kao solidaran narod.

Prvi slučaj zaraženog – jeste li bili uplašeni o velikom broju zaraženih?

Jedna svjesnost što se može dogoditi i pripremanje za eventualno najlošije scenarije koji su se pojavili u Italiji su nas potaknuli da budemo promišljeniji i pokušavamo sagledati sve situacije.

Italija – problem sa domovima za starije? 

Teško je prognozirati hoće li tako biti kod nas. Mi smo brzo reagirali i donijeli dodatne mjere. Svašta se događa u svijetu i svjesni smo toga. Pokušavamo odmah reagirati i donosi najbolje odluke.

Ozdravili od korona virusa – koliko je ozdravilo u kućama, a koliko u bolnicama? 

Ukupno je oko 400 i nešto ljudi koji su ozdravili ili kojima se poboljšano. Ukupno je 900 bilo djelom oporavka doma ili su nakon oporavka otišlo doma. Ipak je veći broj oboljelih s blažim simptomima pa se liječe kući da ne opterećuju zdravstveni sustav. Uvijek je bolje da ne prekapacitiramo te prostore.

PCR metoda testiranja, koliko je učinkovita?

Za nju je dobivena Nobelova nagrada i više desetaka godina se koristi, napravila je revoluciju i omogućila brzu dijagnostiku, no kao i svaka metoda ima ograničenja. Visoko je osjetljiva, više od 95 posto, no jedan mali postotak može biti lažan.

Stvar je vremena, to su dokazivanje postojanje virusa u stanicama. Ako uzmete prerano uzorak nećete pronaći virus. To su ta ograničenja. Mogu ujutro uzeti nekome bris i bit će negativan, ako ga uzmem u ponoć može biti pozitivan.

Serološki testovi? 

Zadnjih 2-3 tjedna se pojavljuju testovi na tržištu i neke smo ispitivali. Prvo su se pojavili brzi testovi, no nakon sedmog dana virusa taj test više nije pozitivan. Postoji još jedan test gdje se može više uzoraka testirati, ali ni on nije potpuno pouzdan.

Mora li se štedjeti na testovima? 

Mora se biti racionalan i voditi se strukom. Struka nije da idem i testiram koga stignem, već znamo što treba. Svaki test se planira i određuje u skladu sa simptomima i populacijom. Racionalno je da idemo na populaciju koja ima respiratorne simptome. Jako se porastao broj testiranja.

Cijene testova? 

Kvalitetni testovi stižu iz Njemačke, ali ima i drugih zemalja. Testovi se prvo moraju evaluirati i napraviti panele za različite uzorke za koje znate da su pozitivni i negativni pa odlučujete koji je bolji. Cijene su uvijek visoke i u ovim situacijama će biti visoke. No to nije presudno, ministarstvo i Vlada podupire sve što struka traži. Svi smo spremni uložiti, ali racionalno.

Testovi na pločicama mogu biti i do 70 eura jer je takvo tržište, no cijena će padati jer se pojavljuju različiti testovi. PCR test ima svoje cijene. Sve ovisi kojom tehnologijom radite i koje aparate imate. Niti je jedinstven test niti je jedinstvena cijena.

Testiranje široke populacije? 

HZJZ će ići sigurno u to, a i mi u Klinici nakon što završimo s testiranjem djelatnika. Naručili smo testove i radit ćemo dokazivanje antitijela u krvi da vidimo je li među njima bilo onih koji su asimptomatski preboljeli. Zasad, svi koji imaju simptome ili imaju izloženost se mogu besplatno testirati kroz zdravstveni sustav.

Virtualni Andrija?

To je super stvar, oduševljena sam idejom.

Je li primjena lijekova i koktela u Klinici spasila živote? 

Ne možemo na taj način postaviti stvari. Ni jedan od tih lijekova nije još dobio “zeleno svjetlo” da je učinkovit. Brojna ispitivanja se još vrše i radi se ispitivanje lijeka koji je korišten kod ebole. Studija će biti završena krajem ovog mjeseca. WHO pokreće projekt gdje će četiri različita lijeka za koje se pretpostavlja da bi mogli pomoći biti praćeni u sustavnoj analizi, a i mi ćemo tu sudjelovati.

Respiratori? 

Preko četiri posto je iskorišteno i možemo biti presretni oko toga. Broj ljudi na respiratoru raste, ali ovo je izvrsna statistika.

Sekundarni i tercijarni kapaciteti u šatorima i Areni? 

Nadamo se da neće biti potrebni. Zato i ponavljamo da moramo ostati doma. To ne može ni struka ni politika, to moraju građani. Dokle god se ovako ponašamo daleko smo od Arene.

Vrhunac epidemije u Hrvatskoj, procjena je idući tjedan? 

Oni raspolažu različitim metodama, teško mi je procijeniti. Vidjet ćemo. Virus je obišao velik broj zemalja i to podupire tezu da bi se moglo pojaviti padanje, no virusi imaju neku svoju statistiku i može nas iznenaditi u dobrom i lošem smislu?

Istarska županija – nema smrtnih slučajeva?

To je bilo jako dobro i dobro je da par dana nema opuštanja i preranog slavlja. I u Njemačkoj je bio pad, a onda opet nagli rast.

Teorije zavjere oko korone? 

O njima uvijek ima priče. Relevantni svjetski znanstvenici su pokazali analizom da bi to trebao biti virus iz prirode. Priroda je najveći bioterorist, to stalno govorim svojim studentima. Suvremena tehnologija može dokazati promjene na koje je čovjek utjecao.

Milanović je rekao kako su prošle godine bile iskorišteni svi respiratori?

Možda je mislio na našu bolnicu koja je bila u žiži javnosti i iskoristili smo tada sve respiratore. Zahvaljujući Berošu i Kujundžiću smo dobili nove respiratori i po prvi put proširiti jedinicu za intenzivnu njegu.

Ne sjećam se koliko je točno bilo ljudi, ali bio je snažan pritisak i naši kolege su danonoćno radili. Situacija je bila u tri tjedna puno teža nego sad s osobama na respiratoru i bilo ih je više nego sad.