Nikad nismo imali bolji i veći rast od 2001. godine kao u srpnju i kolovozu ove godine. Zabilježen je povijesno najveći razvoj, a iz razumljivih razloga ne mogu reći konkretne brojke – rekao je na konferenciji za koprivničke novinare, što je u petak održana u Podravki d.d., predsjednik Uprave Podravke Zdravko Šestak. Brojke se, dakako, ne mogu iznositi zbog pravila Zagrebačke burze. Zdravko Šestak govorio je o promjenama koje su uslijedile nakon dioničarske skupštine održane 22. srpnja ove godine.
Koprivnica je smještena u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske. Od glavnog grada Zagreba udaljena je 90 kilometara.
Grad je središte Podravine i Koprivničko-križevačke županije, kao i sjedište nadaleko poznate kompanije Podravka. Koprivnica ima oko 33.000 stanovnika, ali je u gospodarskom smislu jača od mnogim jednako velikih ili većih hrvatskih gradova.
Osim Podravke, u Koprivnici uspješno posluju i tvrtke kao što su Belupo, Carsberg Croatia, Hartmann, Bilokalink-Ipa i druge. Ipak, Koprivnica je u svijetu postala poznata po Podravki i njenom najznačajnijem proizvodu Vegeti. Velik obol građani Koprivnice, kao i gradski industrijski subjekti, dali su u Domovinskom ratu i obrani samostalne Hrvatske.
Koprivnica je snažno kulturno i sportsko središte. Grad se može pohvaliti velikim brojem akademskih slikara, a u Podravini je nastala i svjetski poznata naivna likovna umjetnost. Sportske perjanice grada su rukometašice Podravke Vegete i nogometaši Slavena Belupa.
Grad Koprivnica obuhvaća područja naselja Koprivnica, Bakovčice, Draganovec, Herešin, Jagnjedovec, Kunovec Breg, Reka, Starigrad i Štaglinec. Ukupna površina gradskog područja je 91,05 četvornih kilometara, a gustoća naseljenosti je 326 st/km².
Statistički podaci o Koprivnici
Geografski podaci:
g.š. 46° 09´ 40” N
g.d. 16° 50´ 14” E
n.v. 149 m
gustoća naseljenosti 326 st/km²
Grad Koprivnica je jedinica lokalne samouprave na području utvrđenom Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj, a obuhvaća područja naselja Koprivnica, Bakovčice, Draganovec, Herešin, Jagnjedovec, Kunovec Breg, Reka, Starigrad i Štaglinec.
ukupna površina:
91,05 km²
ukupan broj stanovnika:
31 554
Bakovčice
338
Draganovec
425
Herešin
671
Jagnjedovec
347
Koprivnica
25 244
Kunovec Breg
654
Reka
1713
Starigrad
1587
Štaglinec
506
ukupan broj domaćinstava:
10 274
Bakovčice
120
Draganovec
124
Herešin
208
Jagnjedovec
110
Koprivnica
8 317
Kunovec Breg
213
Reka
522
Starigrad
490
Štaglinec
146
struktura stanovništva:
52,0 % žene, 48.0 % muškarci
stanovništvo po dobi:
mlado 24,5%, zrelo 58,0 %, staro 17,5 %
stopa rođenih
10,1‰
stopa umrlih
10,1‰
gospodarska struktura stanovništva:
ukupno aktivno stanovništvo:
11 942 stanovnika,
od toga primarni sektor
2,9%
sekundarni sektor
43,1%
tercijarni sektor
54,0%
narodnosni sastav stanovništva:
Hrvati
94,76%
Ostali:
Srbi
1,75%,
Albanci
0,40%,
Slovenci
0,16%,
Bošnjaci
0,13%,
Mađari
0,13%,
Romi
0,09%,
Makedonci
0,07%,
Crnogorci
0,06%,
Česi
0,05%,
Nijemci
0,04%,
Rusini
0,03%,
Židovi
0,03%,
Slovaci
0,02%,
Ukrajinci
0,02%,
Poljaci
0,02%,
Austrijanci
0,01%,
Rumunji
0,01%,
Rusi
0,01%
Izvor podataka: Statistička izvješća 1166,1167,1137 Državnog zavoda za statistiku
Povijest Koprivnice
13. STOLJEĆE
Koprivnica je dobila ime po rječici Koprivnici koja se spominje u listinama hrvatsko-ugarskog kralja Andrije II. Arpadovića iz 1207., 1209. i 1217. godine. Naselje se prvi puta spominje 1272. godine u darovnici desetogodišnjega kraljevića Ladislava IV. Kumanca kaštelanu i vitezu koprivničke utvrde Bakaleru. Godine 1292. u Koprivnicu dolaze franjevci na poziv bana Henrika Gisingovca i podižu samostan i župnu crkvu Blažene Djevice Marije.
14. STOLJEĆE
Bilo je to zlatno stoljeće u razvoju grada. Koprivnica se tada afirmirala kao urbano središte srednje Podravine, ali i kao značajan i ugledan grad u anžuvinskoj Slavoniji. To se u prvom redu odnosi na društveno uredenje grada, gospodarsku snagu i prometnu ulogu na znamenitoj cesti kralja Kolomana što potvrduje dvadesetak sačuvanih srednjovjekovnih povelja nastalih tijekom stolječa. Najvaznija medu njima je povelja kralja Ludovika I. Anžuvinca od 4. studenog 1356. godine kojom Koprivnica na temelju pravnih povlastica pisanih po uzoru na zagrebački Gradec postaje slobodni i kraljevski grad.
15. STOLJEĆE
Tijekom 15. stoljeca gospodari Koprivnice bili su kralj Zigmund Luksemburgovac, zagrebački biskup Ivan Alben, grofovi Celjski, kralj Matija Korvin i banovi Ernušt. Važniju ulogu u životu koprivničkog kraja imala je sve do velikaških sukoba 1446. godine utvrda Kamengrad na sjevernim obroncima Bilogore.
16. STOLJEĆE
Na dvoru Ernušta 23. rujna 1526. godine, nepunih mjesec dana nakon bitke hrvatsko-ugarske vojske i Osmanlija na Mohačkom polju, održan je Sabor Kraljevine Slavonije na kojem je ban Krsto Frankopan Brinjski izabran za “skrbnika i branitelja” kraljevstva. Od polovice 16. stoljeca Koprivnica je utvrdena kapetanija koja ulazi u sustav utvrda Slavonske vojne krajine sa sjedištem generalata u Varaždinu. U skladu s najmodernijim vojnim rješenjima protutopovske obrane koprivnicku tvrdavu moderniziraju sjevernotalijanski i nizozemski arhitekti.
17. STOLJEĆE
Do šezdesetih godina 17. stoljeća koprivnička je renesansna zemljana protuturska fortifikacija – zvijezda postala najmodernija tvrđava između Drave i Save koja je štitila “ostatke ostataka hrvatskoga kraljevstva”. Od tridesetih godina 17. stoljeća poćinje gospodarska i demografska obnova. Na kraju stoljeća u gradu djeluju tri obrtnička ceha – mješoviti ceh kovača, bravara, mačara, remenara, sedlara i zlatara te cehovi čizmara i mesara koji svojim proizvodima snabdijevaju vojnu posadu koprivničke tvrđave i civilno stanovništvo grada i okolice.
18. STOLJEĆE
Tijekom stoljeća dolazi do barokne obnove grada. Unutar tvrđave podižu se zidani objekti, a do nove izgradnje dolazi i u podgradu na sjevernom i sjeverozapadnom rubu tvrđave. Odlukom habsburške carice Marije Terezije 1765. godine sjedište generalata seli iz Koprivnice u Bjelovar čime je grad ujedno izdvojen iz područja Slavonske krajine.
19. STOLJEĆE
Novi gospodarski razvoj grada poćinje 1870. godine kada je u sklopu Austro-ugarske prometne politike puštena u promet želježnička pruga Budimpešta – Zakany – Koprivnica – Zagreb koja je uskoro izgrađena i do Rijeke. U društvenom i javnom životu – kazalištu, knjižnici, političkim strankama, gradskim novinama – ostvaruju se ideje angažiranog dijela koprivničkog građanstva.
20. STOLJEĆE
U vrijeme gradonačelnika Josipa Vargovića između 1906. i 1913. pocinje proces industrijalizacije u Koprivnici izgradnjom tvornice za kemijske proizvode Danica d.d. čije je poslovanje obilježilo i snažno utjecalo na dinamiku i strukturu koprivničkog gospodarstva sve do tridesetih godina ovog stoljeća.
Tijekom druge polovice stoljeća ovu ulogu u rastu i razvoju grada Koprivnice i Podravine preuzela je Podravka, industrija za preradu voća i povrća, danas prehrambena industrija svjetske orijentacije Podravka d.d.
Nakon dva svjetska rata i više državnih uređenja i režima u okviru kojih je Hrvatska tijekom 20. stoljeća tražila svoje mjesto među demokratskim državama Europe, na referendumu građana 1991. godine od 93 % birača koprivničke općine 96 % se izjasnilo za prijedlog Hrvatske kao suverene države koju odluku su brojni Koprivničanci i Podravci i obranili sudjelujući u raznim postrojbama u Domovinskom ratu od 1991. do 1995. godine.
Plesni studio Jump nastavlja s radom nakon ljetne pauze. Upisi traju cijeli rujan, svakog utorka i četvrtka od 19 sati u prostorijama Doma mladih u Koprivnici. Kao i svake godine, moguć je upis u jednu od tri dobne skupine Jumpa, gdje se kroz cijelu školsku godinu mogu trenirati i učiti osnove suvremenog plesa, show dancea i cheerleadinga. Za to nije potrebno nikakvo predznanje, osim upornosti i smisla za ritam. Ove godine ‘jumperice’ planiraju obraniti naslov zlatnih nacionalnih navijačica te organizirati radionice poznatih plesnih pedagoga u Koprivnici.
U prometnoj nesreći, koja se sinoć dogodila u Reki, smrtno je stradao 27-ogodišnji Oliver Barberić iz Koprivnice. Mladić je neregistriranim motociklom vozio prema Velikoj Mučnoj te zbog neprilagođene brzine motorom udario u stražnji dio automobila koprivničkih registracija. Nakon udara, s motociklom je pao na kolnik i strugao po lijevom prometnom traku, a potom sletio u jarak i udario u betonski kolni ulaz i zemljani nasip odvodnog kanala, nakon čega je motocikl ponovno odbačen na cestu, gdje se zaustavio, priopćila je Policijska uprava koprivničko-križevačka.
U četvrtak je u Križevcima potpisan ugovor o izradi velikih uskršnjih pisanica između tvrtke Poliester-laminati i županijske Turističke zajednice (TZ). Sklapanjem ugovora TZ je osigurala pravovremenu isporuku velikih pisanica od poliestera uz garanciju i stalnost kvalitete. – To je vrlo bitno za nastavak projekta velikih uskršnjih pisanica kojeg je podržao i Glavni ured HTZ-a po čijoj preporuci će ove pisanice oslikane od majstora hlebinske škole naive
24SI – Zračna gitara je postala uobičajena stvar, ali jeste li čuli za “zračni klavir”? Omer Yosha stvorio je električni zračni klavir, koji se svira bez fizičkog kontakta sa njim. Zračni klavir koristi infracrvene zrake koje prate ruku svirača i reprodukuju note s obzirom odakle dolazi ruka i čak na kojoj je visini.
Visina ruke je bitna kod promjene oktava, jer, ruka na većoj visini iznad klavira znači veću oktavu i obratno.
U novu školsku godinu na području Koprivnice krenulo je gotovo 3000 osnovnoškolaca, među kojima oko 300 prvačića, što je manje nego prijašnjih godina. Uzroci tome su loša demografska slika Hrvatske i 2001. godina, kada je na svijet došlo svega 250 sadašnjih koprivničkih prvoškolaca, što je u usporedbi s prijašnjim godinama, kada se rađalo i više od 400 djece, vrlo loše. Srećom, 2001. se nije ponovila i od tada se svake godine rađa oko 300 djece, rekao je gradonačelnik Zvonimir Mršić.
Prepuna tribina Gradskog stadiona u Koprivnici dočekala je igrače Slavena Belupa i Arisa u uzvratnoj utakmici 2. pretkola Kupa UEFA. Farmaceuti su u prvom susretu poraženi sa 0:1 i od prve minute krenuli su po pogodak. U dvije dobre situacije našli su se Vručina i Jurić, ali nisu bili dovoljno konkretni pred vratima Arisa.
Band ‘Pod naponom’ uskoro izdaje novi album. Band je nastao 2003. godine u Koprivnici, a svirao je uglavnom u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske. Od poznatijih izvođača svirali su sa LET3, Borisom Leinerom te Urban&4, nastupali u Kugli, SAX-u, Tvornici… Dvanaest autorskih pjesama bit će objavljeno na albumu “Rođenje”. CD će široj javnosti biti predstavljen i dostupan od rujna, a bit će predstavljen i u sklopu velike dvodnevne manifestacije KC Rock 12. i 13. rujna. U sklopu promocije albuma bit će predstavljen i video spot. Album će sadržati 12 autorskih pjesama na hrvatskom jeziku.
U Osijeku je potpisan Sporazum o međusobnoj suradnji na području turizma. Sporazumu su pristupili HGK ŽK Osijek, TZ Virovitičko-podravske županije, TZ Osječko-baranjske županije, TZ Grada Osijeka, Udruženje za seoski turizam županije Baranja (Mađarska), Nacionalno udruženje za seoski turizam i agroturizam (Mađarska), Mađarska turistička zajednica regije Južnog Zadunavlja, a u ime TZ KKŽ sporazum je potpisao direkor turističkog ureda Zdravko Mihevc.
Nikad nismo imali bolji i veći rast od 2001. godine kao u srpnju i kolovozu ove godine. Zabilježen je povijesno najveći razvoj, a iz razumljivih razloga ne mogu reći konkretne brojke – rekao je na konferenciji za koprivničke novinare, što je u petak održana u Podravki d.d., predsjednik Uprave Podravke Zdravko Šestak. Brojke se, dakako, ne mogu iznositi zbog pravila Zagrebačke burze. Zdravko Šestak govorio je o promjenama koje su uslijedile nakon dioničarske skupštine održane 22. srpnja ove godine.
Koprivnica je smještena u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske. Od glavnog grada Zagreba udaljena je 90 kilometara.
Grad je središte Podravine i Koprivničko-križevačke županije, kao i sjedište nadaleko poznate kompanije Podravka. Koprivnica ima oko 33.000 stanovnika, ali je u gospodarskom smislu jača od mnogim jednako velikih ili većih hrvatskih gradova.
Osim Podravke, u Koprivnici uspješno posluju i tvrtke kao što su Belupo, Carsberg Croatia, Hartmann, Bilokalink-Ipa i druge. Ipak, Koprivnica je u svijetu postala poznata po Podravki i njenom najznačajnijem proizvodu Vegeti. Velik obol građani Koprivnice, kao i gradski industrijski subjekti, dali su u Domovinskom ratu i obrani samostalne Hrvatske.
Koprivnica je snažno kulturno i sportsko središte. Grad se može pohvaliti velikim brojem akademskih slikara, a u Podravini je nastala i svjetski poznata naivna likovna umjetnost. Sportske perjanice grada su rukometašice Podravke Vegete i nogometaši Slavena Belupa.
Grad Koprivnica obuhvaća područja naselja Koprivnica, Bakovčice, Draganovec, Herešin, Jagnjedovec, Kunovec Breg, Reka, Starigrad i Štaglinec. Ukupna površina gradskog područja je 91,05 četvornih kilometara, a gustoća naseljenosti je 326 st/km².
Statistički podaci o Koprivnici
Geografski podaci:
g.š. 46° 09´ 40” N
g.d. 16° 50´ 14” E
n.v. 149 m
gustoća naseljenosti 326 st/km²
Grad Koprivnica je jedinica lokalne samouprave na području utvrđenom Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj, a obuhvaća područja naselja Koprivnica, Bakovčice, Draganovec, Herešin, Jagnjedovec, Kunovec Breg, Reka, Starigrad i Štaglinec.
ukupna površina:
91,05 km²
ukupan broj stanovnika:
31 554
Bakovčice
338
Draganovec
425
Herešin
671
Jagnjedovec
347
Koprivnica
25 244
Kunovec Breg
654
Reka
1713
Starigrad
1587
Štaglinec
506
ukupan broj domaćinstava:
10 274
Bakovčice
120
Draganovec
124
Herešin
208
Jagnjedovec
110
Koprivnica
8 317
Kunovec Breg
213
Reka
522
Starigrad
490
Štaglinec
146
struktura stanovništva:
52,0 % žene, 48.0 % muškarci
stanovništvo po dobi:
mlado 24,5%, zrelo 58,0 %, staro 17,5 %
stopa rođenih
10,1‰
stopa umrlih
10,1‰
gospodarska struktura stanovništva:
ukupno aktivno stanovništvo:
11 942 stanovnika,
od toga primarni sektor
2,9%
sekundarni sektor
43,1%
tercijarni sektor
54,0%
narodnosni sastav stanovništva:
Hrvati
94,76%
Ostali:
Srbi
1,75%,
Albanci
0,40%,
Slovenci
0,16%,
Bošnjaci
0,13%,
Mađari
0,13%,
Romi
0,09%,
Makedonci
0,07%,
Crnogorci
0,06%,
Česi
0,05%,
Nijemci
0,04%,
Rusini
0,03%,
Židovi
0,03%,
Slovaci
0,02%,
Ukrajinci
0,02%,
Poljaci
0,02%,
Austrijanci
0,01%,
Rumunji
0,01%,
Rusi
0,01%
Izvor podataka: Statistička izvješća 1166,1167,1137 Državnog zavoda za statistiku
Povijest Koprivnice
13. STOLJEĆE
Koprivnica je dobila ime po rječici Koprivnici koja se spominje u listinama hrvatsko-ugarskog kralja Andrije II. Arpadovića iz 1207., 1209. i 1217. godine. Naselje se prvi puta spominje 1272. godine u darovnici desetogodišnjega kraljevića Ladislava IV. Kumanca kaštelanu i vitezu koprivničke utvrde Bakaleru. Godine 1292. u Koprivnicu dolaze franjevci na poziv bana Henrika Gisingovca i podižu samostan i župnu crkvu Blažene Djevice Marije.
14. STOLJEĆE
Bilo je to zlatno stoljeće u razvoju grada. Koprivnica se tada afirmirala kao urbano središte srednje Podravine, ali i kao značajan i ugledan grad u anžuvinskoj Slavoniji. To se u prvom redu odnosi na društveno uredenje grada, gospodarsku snagu i prometnu ulogu na znamenitoj cesti kralja Kolomana što potvrduje dvadesetak sačuvanih srednjovjekovnih povelja nastalih tijekom stolječa. Najvaznija medu njima je povelja kralja Ludovika I. Anžuvinca od 4. studenog 1356. godine kojom Koprivnica na temelju pravnih povlastica pisanih po uzoru na zagrebački Gradec postaje slobodni i kraljevski grad.
15. STOLJEĆE
Tijekom 15. stoljeca gospodari Koprivnice bili su kralj Zigmund Luksemburgovac, zagrebački biskup Ivan Alben, grofovi Celjski, kralj Matija Korvin i banovi Ernušt. Važniju ulogu u životu koprivničkog kraja imala je sve do velikaških sukoba 1446. godine utvrda Kamengrad na sjevernim obroncima Bilogore.
16. STOLJEĆE
Na dvoru Ernušta 23. rujna 1526. godine, nepunih mjesec dana nakon bitke hrvatsko-ugarske vojske i Osmanlija na Mohačkom polju, održan je Sabor Kraljevine Slavonije na kojem je ban Krsto Frankopan Brinjski izabran za “skrbnika i branitelja” kraljevstva. Od polovice 16. stoljeca Koprivnica je utvrdena kapetanija koja ulazi u sustav utvrda Slavonske vojne krajine sa sjedištem generalata u Varaždinu. U skladu s najmodernijim vojnim rješenjima protutopovske obrane koprivnicku tvrdavu moderniziraju sjevernotalijanski i nizozemski arhitekti.
17. STOLJEĆE
Do šezdesetih godina 17. stoljeća koprivnička je renesansna zemljana protuturska fortifikacija – zvijezda postala najmodernija tvrđava između Drave i Save koja je štitila “ostatke ostataka hrvatskoga kraljevstva”. Od tridesetih godina 17. stoljeća poćinje gospodarska i demografska obnova. Na kraju stoljeća u gradu djeluju tri obrtnička ceha – mješoviti ceh kovača, bravara, mačara, remenara, sedlara i zlatara te cehovi čizmara i mesara koji svojim proizvodima snabdijevaju vojnu posadu koprivničke tvrđave i civilno stanovništvo grada i okolice.
18. STOLJEĆE
Tijekom stoljeća dolazi do barokne obnove grada. Unutar tvrđave podižu se zidani objekti, a do nove izgradnje dolazi i u podgradu na sjevernom i sjeverozapadnom rubu tvrđave. Odlukom habsburške carice Marije Terezije 1765. godine sjedište generalata seli iz Koprivnice u Bjelovar čime je grad ujedno izdvojen iz područja Slavonske krajine.
19. STOLJEĆE
Novi gospodarski razvoj grada poćinje 1870. godine kada je u sklopu Austro-ugarske prometne politike puštena u promet želježnička pruga Budimpešta – Zakany – Koprivnica – Zagreb koja je uskoro izgrađena i do Rijeke. U društvenom i javnom životu – kazalištu, knjižnici, političkim strankama, gradskim novinama – ostvaruju se ideje angažiranog dijela koprivničkog građanstva.
20. STOLJEĆE
U vrijeme gradonačelnika Josipa Vargovića između 1906. i 1913. pocinje proces industrijalizacije u Koprivnici izgradnjom tvornice za kemijske proizvode Danica d.d. čije je poslovanje obilježilo i snažno utjecalo na dinamiku i strukturu koprivničkog gospodarstva sve do tridesetih godina ovog stoljeća.
Tijekom druge polovice stoljeća ovu ulogu u rastu i razvoju grada Koprivnice i Podravine preuzela je Podravka, industrija za preradu voća i povrća, danas prehrambena industrija svjetske orijentacije Podravka d.d.
Nakon dva svjetska rata i više državnih uređenja i režima u okviru kojih je Hrvatska tijekom 20. stoljeća tražila svoje mjesto među demokratskim državama Europe, na referendumu građana 1991. godine od 93 % birača koprivničke općine 96 % se izjasnilo za prijedlog Hrvatske kao suverene države koju odluku su brojni Koprivničanci i Podravci i obranili sudjelujući u raznim postrojbama u Domovinskom ratu od 1991. do 1995. godine.
Plesni studio Jump nastavlja s radom nakon ljetne pauze. Upisi traju cijeli rujan, svakog utorka i četvrtka od 19 sati u prostorijama Doma mladih u Koprivnici. Kao i svake godine, moguć je upis u jednu od tri dobne skupine Jumpa, gdje se kroz cijelu školsku godinu mogu trenirati i učiti osnove suvremenog plesa, show dancea i cheerleadinga. Za to nije potrebno nikakvo predznanje, osim upornosti i smisla za ritam. Ove godine ‘jumperice’ planiraju obraniti naslov zlatnih nacionalnih navijačica te organizirati radionice poznatih plesnih pedagoga u Koprivnici.
U prometnoj nesreći, koja se sinoć dogodila u Reki, smrtno je stradao 27-ogodišnji Oliver Barberić iz Koprivnice. Mladić je neregistriranim motociklom vozio prema Velikoj Mučnoj te zbog neprilagođene brzine motorom udario u stražnji dio automobila koprivničkih registracija. Nakon udara, s motociklom je pao na kolnik i strugao po lijevom prometnom traku, a potom sletio u jarak i udario u betonski kolni ulaz i zemljani nasip odvodnog kanala, nakon čega je motocikl ponovno odbačen na cestu, gdje se zaustavio, priopćila je Policijska uprava koprivničko-križevačka.
U četvrtak je u Križevcima potpisan ugovor o izradi velikih uskršnjih pisanica između tvrtke Poliester-laminati i županijske Turističke zajednice (TZ). Sklapanjem ugovora TZ je osigurala pravovremenu isporuku velikih pisanica od poliestera uz garanciju i stalnost kvalitete. – To je vrlo bitno za nastavak projekta velikih uskršnjih pisanica kojeg je podržao i Glavni ured HTZ-a po čijoj preporuci će ove pisanice oslikane od majstora hlebinske škole naive
24SI – Zračna gitara je postala uobičajena stvar, ali jeste li čuli za “zračni klavir”? Omer Yosha stvorio je električni zračni klavir, koji se svira bez fizičkog kontakta sa njim. Zračni klavir koristi infracrvene zrake koje prate ruku svirača i reprodukuju note s obzirom odakle dolazi ruka i čak na kojoj je visini.
Visina ruke je bitna kod promjene oktava, jer, ruka na većoj visini iznad klavira znači veću oktavu i obratno.
U novu školsku godinu na području Koprivnice krenulo je gotovo 3000 osnovnoškolaca, među kojima oko 300 prvačića, što je manje nego prijašnjih godina. Uzroci tome su loša demografska slika Hrvatske i 2001. godina, kada je na svijet došlo svega 250 sadašnjih koprivničkih prvoškolaca, što je u usporedbi s prijašnjim godinama, kada se rađalo i više od 400 djece, vrlo loše. Srećom, 2001. se nije ponovila i od tada se svake godine rađa oko 300 djece, rekao je gradonačelnik Zvonimir Mršić.
Prepuna tribina Gradskog stadiona u Koprivnici dočekala je igrače Slavena Belupa i Arisa u uzvratnoj utakmici 2. pretkola Kupa UEFA. Farmaceuti su u prvom susretu poraženi sa 0:1 i od prve minute krenuli su po pogodak. U dvije dobre situacije našli su se Vručina i Jurić, ali nisu bili dovoljno konkretni pred vratima Arisa.
Band ‘Pod naponom’ uskoro izdaje novi album. Band je nastao 2003. godine u Koprivnici, a svirao je uglavnom u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske. Od poznatijih izvođača svirali su sa LET3, Borisom Leinerom te Urban&4, nastupali u Kugli, SAX-u, Tvornici… Dvanaest autorskih pjesama bit će objavljeno na albumu “Rođenje”. CD će široj javnosti biti predstavljen i dostupan od rujna, a bit će predstavljen i u sklopu velike dvodnevne manifestacije KC Rock 12. i 13. rujna. U sklopu promocije albuma bit će predstavljen i video spot. Album će sadržati 12 autorskih pjesama na hrvatskom jeziku.
U Osijeku je potpisan Sporazum o međusobnoj suradnji na području turizma. Sporazumu su pristupili HGK ŽK Osijek, TZ Virovitičko-podravske županije, TZ Osječko-baranjske županije, TZ Grada Osijeka, Udruženje za seoski turizam županije Baranja (Mađarska), Nacionalno udruženje za seoski turizam i agroturizam (Mađarska), Mađarska turistička zajednica regije Južnog Zadunavlja, a u ime TZ KKŽ sporazum je potpisao direkor turističkog ureda Zdravko Mihevc.
