Kroz video u kojem autorica u kadi oblikuje skulpture od sapunice te njihove fotografije s pridodanim naslovima, iščitavamo ideološke matrice poput različitih oblika muške supremacije, patrijarhata kao institucionaliziranog seksizma.
U petak u 20 sati u koprivničkoj AK galeriji otvara se jednodnevna samostalna izložba Ksenije Kordić „Kupam se u muškim suzama“. Izložba se sastoji od video rada i 12 fotografija kroz koje autorica nastavlja svoje bavljenje problematikama patrijarhalne i rodne ideologije i maskulinističke hegemonije, a u tekst je to najbolje prenijela kustosica galerije Tanja Špoljar.
– Kroz video u kojem autorica u kadi oblikuje skulpture od sapunice te njihove fotografije s pridodanim naslovima, iščitavamo ideološke matrice poput različitih oblika muške supremacije, patrijarhata kao institucionaliziranog seksizma koji se opetovano ponavlja kroz razne tehnike kontrole. Rad se uspješno poigrava stereotipima medijskih prikaza žena. Kada i kupanje tradicionalno prizivaju toliko puta, kroz povijest umjetnosti i pornografiju, eksploatirane prikaze nagih ženskih tijela izloženih muškom pogledu – analizira kustosica i nadodaje kako autorica ovdje izvrće spomenuti usustavljeni način gledanja te umjesto seksualiziranog objekta muškog pogleda, autorica prezentira samo kadar ruku koje oblikuju sapunicu.
Kako T. Špoljar kaže, sapunica iznenađujuće podsjeća na bijelu čipku i asocira nas na vjenčanicu, tradicionalni simbol ženske potlačenosti i objektifikacije, odnosno simbola ženske čistoće, poniznosti, skromnosti, pasivnosti.
– Skulpture od sapunice bilježi fotoaparatom te se metafora cijelog patrijarhalnog sistema iščitava i na fotografijama. Sapunica stvara apstraktne oblike i simbole koji podsjećaju na svašta, no svoje značenje dobivaju kroz naziv, kroz jezik. Samim time naziv postaje dio rada. Bratstvo i sestrinstvo te Otac, svodnik, Bog samo su neki od naslova koji su vezani uz, kako ih opisuje autorica, ideološke demagoške antiženske mantre – tumači kustosica.
Ono što autoricu zanima, prema riječima T. Špoljar, jest osvješćivanje našeg pogleda na nepravedni hijerarhijski društveni poredak, i to u današnjem dobu neoliberalnog korporativnog kapitalizma, u kojem nam je prividno dana moć da neovisno odlučujemo o svojoj sudbini.
– Vrijeme koje nam je donijelo (ponovnu) borbu za osnovna prava žena, od reproduktivnih do ekonomskih, vrijeme je u kojem nije naodmet ni ponoviti razliku spola i roda – stoji u tekstu Tanje Špoljar.
Ksenija Kordić rođena 1979. godine u Sisku, a s adresom u Zagrebu, diplomirala je na Akademiji likovne umjetnosti u slikarskoj klasi profesora Miroslava Šuteja. U svom radu istražuje područja novih i najnovijih medija – eksperimentalni video, video instalacija, 3D oblikovanje i animacija, performans, fotografija i sl.; a tematski je zaokupljena ljudskim pravima, etikom, aktivizmom i religijom te identitetom.
Radi kao scenograf i ilustrator za Croatia Film, Mozaik knjigu i dr., kao profesorica likovne kulture u osnovnoj Montessori školi, organizira likovne radionice za srednje škole, a profesionalno se bavi i fotografijom te dokumentira razna umjetnička zbivanja. Članica je HDLUa i HZSUa.
Projekt su sufinancirali Grad Koprivnica i Ministarstvo kulture RH.
