Crtice iz povijesti

Počeci pošte i telekomunikacija u Koprivnici

12:30h
0

Pošta u Koprivnici kao državni poštanski ured počela je djelovati od 1. siječnja 1858. godine, a 6. rujna 1866. godine je uveden telegraf, da bi telefonsku centralu grad dobio tek 1891. godine.

Od posebne je važnosti bilo utemeljenje poštanske službe na prostoru Slavonske vojne krajine. Točnu godina osnivanja vojno-poštanske postaje u Koprivnici nije moguće utvrditi, ali se pouzdano zna da je koprivnička poštanska postaja sigurno postojala već 1542. godine.

Kao i sve druge vojno-poštanske postaje i koprivnička je djelovala od početka ožujka do kraja listopada, a svako proljeće su je iznova morali ustrojavali. Koprivnička poštanska postaja se ponovo spominje 1551. godine kao sastavni dio poštanskog sustava od Graza preko Maribora i Ptuja do Slavonske krajine pa i dalje prema mjestima Zalalövo i Donja Lendava. U ovim mjestima su bile zaposlene osobe koje su same ili s pomoćnim osobljem (jahačima) prenosile vojnu poštu do susjedne pošte.

Osnova za plaću je bio poštanski konj što je načelno bilo jednako najamniku koji je koristio konja. Poštari tada nisu bili pravi vojnici već poluvojnički službenici Štajerske. Na takav način organizirani sustav vojno-poštanske mreže omogućio je dosta brz prijenos podataka iz Graza do utvrda Slavonske krajine i obrnuto. Uz redovitu svakodnevnu korespodenciju, poštari su mnogo puta prenosili i hitne pošiljke, «turske glasove», a to je značilo da je jahač morao ići na put samo radi jednog lista papira. Uskoro je profunkcionirala i poštanska veza između Zagreba i Varaždina. Iz godine 1555. sačuvani su podaci o poštarima u Lepoglavi i na lokaciji Pod Lipom (negdje na starom putu između Zagreba i Stubice).

Čini se da je novu poštu u Koprivnici ustanovila obitelj Paar. Godine 1624. Ivan Krsto Paar je dobio nasljedni poštanski privilegij u Češkoj i habsburškoj Ugarskoj. Usprkos tome oni su ustanovili čitav niz novih pošta i to u: Ludbregu, Čakovcu, Legradu i Koprivnici, za što nisu trebali dozvolu štajerskih vlasti. To pokazuje i popis krajiških pošta iz 1679. godine u kojem je Koprivnica navedena kao pošta s dva plaćena konja i troškom od 192 forinte na godinu. Tom je podatku pripisano da se koprivnička pošta ne smatra štajerskom krajiškom poštom.

Da je pošta u Koprivnici postojala krajem 17. stoljeću potvrđuje podatak o poštaru Andriji iz 1700. godine. Podatke o pošti u Koprivnici između 1700. i 1702. imamo u pismima upućenim Ivanu Adalbertu Drachu, upravitelju pošte u Varaždinu.

U Koprivnici je stalna i valjano opremljena poštanska postaja ponovno zabilježena osnovana 5. lipnja 1787. godine, premda je poštanska služba bila organizirana i ranije. Koprivnica se našla na križištu poštanskih veza Zagreb-Koprivnica-Osijek i Zagreb-Križevci-Koprivnica-Nagykanizsa, te od Koprivnice preko Ludbrega do Varaždina, a kasnije je uspostavljena i veza prema Bjelovaru. Sredinom 19. stoljeća počeo je proces podržavljenja poštanske funkcije, a nešto kasnije sve su pošte postale službene državne ustanove. Pošta u Koprivnici kao državni poštanski ured počela je djelovati od 1. siječnja 1858. godine, a 6. rujna 1866. godine je uveden telegraf, da bi telefonsku centralu grad dobio tek 1891. godine.

čitam...
Loading...