voda

Počinje prijava radova za Drava Art Biennale 2019., pogledajte što priložiti prijavi

Posljednjih godina sve su glasnije rasprave o upitnoj kvaliteti i uvjetima rada u industrijskoj proizvodnji, a zagovaračke platforme i inicijative koje potiču povratak suživotu čovjeka i prirode kroz samoodrživost oslobođenu industrijalizacije sve više jačaju.

14:45h
0
Rijeka Drava // Foto: Goran Šafarek

Drava Art Biennale 2019. isprepliće i produbljuje dosadašnje (uvijek aktualne) teme vode kao osnovnog ljudskog prava i javnog dobra te vode u kontekstu javnog prostora grada istraživanjem dubljih slojeva i stavljanjem fokusa na odnos vode i razvoja industrije koja neupitno utječe na preobrazbu urbanističke slike gradova.

Hrvatska je u drugoj polovici 20. stoljeća započela proces ubrzanog razvoja temeljenog na razvoju industrije. Nakon Drugog svjetskog rata ubrzana industrijalizacija predstavljala je osnovnu metodu gospodarskog razvoja.

Smatra se da je razvoj industrije imao najveći utjecaj na rast životnoga standarda, odnosno da je industrijalizacija motor rasta ekonomskog razvoja. Razvoj industrije je omogućio značajan porast stope zaposlenosti stanovništva, promjenu strukture ljudskog rada u proizvodnji u korist intelektualnog rada, skraćivanje radnog vremena, veću
dostupnost proizvoda koji zadovoljavaju osobne potrebe velikom broju potrošača te porast životnog standarda stanovništva.

Istovremeno, voda kao pokretačka snaga sastavni je dio proizvodnog pogona mnogih industrija od prehrambene, tekstilne, drvne, metalne koje zahtijevaju veliku količinu vode za učinkovitu proizvodnju (za hlađenje, čišćenje, obradu).

S jedne strane kvaliteta vode koja se koristi u industriji jedan je od ključnih čimbenika koji vodi do vrhunskog proizvoda, dok s druge kontaminacija korištene vode i ispuštanje različitih industrijskih otpadnih voda u vodu u većini slučajeva rezultiraju vodom zagađenom opasnim kemikalijama, radioaktivnim materijalima, teškim metalima ili organskim muljem. Tekstilna industrija nalazi se na prvom mjestu u svijetu prema količini otpadnih voda.

Hidroelektrane omogućuju električnu energiju, ali istovremeno nepovoljno djeluju na ekosustave područja na kojima se formiraju, dok nusprodukti metalnih industrija utječu na zdravstveno stanje lokalnog stanovništva. A bazeni koje koristimo za rehabilitaciju, odmor, rekreaciju i opuštanje također su ogromne rafinerije vode.

Posljednjih godina sve su glasnije rasprave o upitnoj kvaliteti i uvjetima rada u industrijskoj proizvodnji, a zagovaračke platforme i inicijative koje potiču povratak suživotu čovjeka i prirode kroz samoodrživost oslobođenu industrijalizacije sve više jačaju.

– Eksploatiramo li vodne resurse pod krinkom poboljšanja vlastitih životnih uvjeta?
Pozivamo umjetnike/ce da se prijave s najviše 2 rada (koje umjetnik/ca sam producira), u bilo kojoj tehnici, mediju ili načinu izraza. Prijavi je potrebno priložiti:
 CV
 fotografije / video / nacrt rada
 kratku izjavu/obrazloženje o radu i opis rada – materijal, dimenzije i prostornu dispoziciju
 kontakt

Radove će odabrati peteročlani kustoski tim: Ana Kovačić, Helena Kušenić, Valentina Radoš, Tanja Špoljar, Maša Zamljačanec.

Realizacija ovog projekta obuhvaća skupnu izložbu odabranih autora u Galeriji Koprivnica.
Rok za prijavu radova je 31. svibnja 2019. godine. Izložbeni koncept će se, uz izbor prijavljenih radova, upotpuniti i uključivanjem referentnih autora čija je produkcija orijentirana na ovu problematiku.

Izložba će se održati u Galeriji Koprivnica od 13. rujna do 3. studenog.
Prijave dostaviti e-mailom ili na adresu: Muzej grada Koprivnica (Helena Kušenić), Trg dr. Leandera Brozovića 1, 48 000 Koprivnica.
Kontakt: Helena Kušenić, kustosica, hkusenic@gmail.com, +385 99 306 8713

Loading...