Savjeti liječnika

Preventiva u medicini

Zajednički cilj prevencije bolesti i promicanja zdravlja je očuvanje i unapređenje zdravlja, jer kao što je to već pred više od dvije tisuće godina napisao aleksandrijski liječnik Herofil: "Bez zdravlja, znanost je slaba, umjetnost ništavna, sila slaba, blagostanje beskorisno, a rječitost nemoćna".

20:00h
0
drazen-sacer
KOLUMNA Dražen Sačer

Gotovo nevjerojatno da u nekoliko godina popularnog pisanja o zdravlju i bolesti na ovim stranicama, preventivi niti jednom nije u cjelosti posvećen jedan od napisa, iako smo uvijek u tekstovima naglašavali njezin izuzetan značaj i važnost u medicini (“gram preventive važniji je od tone terapije“).

Pojam preventiva (lat. preventio – prethoditi, doći ispred) predmnijeva mjere i postupke, točnije sve ono što činimo da bi smanjili vjerojatnost nastanka bolesti utječući na čimbenike koji je uzrokuju. Prevencijom bolesti, promicanjem i očuvanjem zdravlja bavi se preventivna medicina. Njezin je cilj pravodobno prepoznati bolest i omogućiti optimalno liječenje, koje će spriječiti smanjenje kvalitete života i nastanak invaliditeta.

Važnost preventivne medicine možda najbolje opisuje stara narodna izreka “bolje spriječiti, nego liječiti“. Jednim od najvažnijih mjera kojima se koristi suvremena medicina, smatraju se mjere ranog otkrivanja bolesti – tzv. probir (engl. screening) i pravodobno prepoznavanje osoba s povišenim rizikom za nastanak određene bolesti.

Najvećim uspjehom preventivne medicine smatra se iskorjenjivanje neke bolesti. Primjer za to su velike boginje, kojih više nema nakon uspješno provedenog cijepljenja. Pojam intervencija označava skup mjera koje se poduzimaju da se ukloni ili smanji rizik razvoja određene bolesti, odnosno skup mjera koje se provode da bi se bolest izliječila.

Što se liječenja tiče, uvijek je najbolje intervenirati u što ranijem stadiju neke bolesti. Ovisno o fazi bolesti u kojoj smo intervenirali, prevencija se dijeli na primarnu, sekundarnu i tercijarnu. Primarna prevencija usmjerena je na zdrave osobe i sprječavanje nastanka bolesti. Primjer je cijepljenje kod suzbijanja zaraznih bolesti ili kod kroničnih bolesti uklanjanje rizičnih čimbenika, kao što su pušenje, nezdrava prehrana, nekretanje itd. Sekundarna se odnosi na pacijente u ranom stadiju bolesti, kako bi se zaustavilo njezino napredovanje i nastup posljedica bolesti. Primjer je rano otkrivanje visokog tlaka u stadiju kad još nema simptoma. Tercijarna prevencija odnosi se na stanja i bolesti koja se više ne mogu liječiti, primjerice terminalni stadij malignih bolesti. Tu je cilj očuvanje kvalitete života, primarno suzbiti bol koju bolesnici trpe.

Izuzetno je važno promicanje zdravlja , koje Svjetska zdravstvena organizacija definira kao proces osposobljavanja ljudi za kontrolu i unapređenje zdravlja (iz Povelje o promicanju zdravlja – Ottawa 1986. g.). U tom je procesu neophodno aktivno učešće svih sudionika društva unutar i izvan zdravstva, a ono uključuje mjere zdravstvenog odgoja i prosvjećivanja, administrativne, porezne i organizacijske mjere i aktivnosti lokalne zajednice. Na zdravlje se može utjecati izradom i distribucijom pristupačnih edukativnih materijala i kontinuiranim zdravstvenim informiranjem javnosti putem različitih medija, primarno televizije.

Zajednički cilj prevencije bolesti i promicanja zdravlja je očuvanje i unapređenje zdravlja, jer kao što je to već pred više od dvije tisuće godina napisao aleksandrijski liječnik Herofil: “Bez zdravlja, znanost je slaba, umjetnost ništavna, sila slaba, blagostanje beskorisno, a rječitost nemoćna“. Zdravlje je društvena odgovornost, ali prije svega i odgovornost pojedinca. Svaka osoba, ako to želi i zna na kakav način to učiniti, može sačuvati zdravlje i spriječiti ili barem odgoditi nastup bolesti. Više o tome u jednom od narednih napisa.

Piše: dr. Dražen Sačer, fizijatar
ORDINACIJA ZA FIZIKALNU MEDICINU,
REHABILITACIJU I REUMATSKE BOLESTI
E-mail: drazen.sacer1@kc.t-com.hr Tel. 048 625 033

čitam...
Loading...