Gotovo nevjerojatno da u nekoliko godina popularnog pisanja o zdravlju i bolesti na ovim stranicama, preventivi niti jednom nije u cjelosti posvećen jedan od napisa, iako smo uvijek u tekstovima naglašavali njezin izuzetan značaj i važnost u medicini (“gram preventive važniji je od tone terapije“).
Pojam preventiva (lat. preventio – prethoditi, doći ispred) predmnijeva mjere i postupke, točnije sve ono što činimo da bi smanjili vjerojatnost nastanka bolesti utječući na čimbenike koji je uzrokuju. Prevencijom bolesti, promicanjem i očuvanjem zdravlja bavi se preventivna medicina. Njezin je cilj pravodobno prepoznati bolest i omogućiti optimalno liječenje, koje će spriječiti smanjenje kvalitete života i nastanak invaliditeta.
Važnost preventivne medicine možda najbolje opisuje stara narodna izreka “bolje spriječiti, nego liječiti“. Jednim od najvažnijih mjera kojima se koristi suvremena medicina, smatraju se mjere ranog otkrivanja bolesti – tzv. probir (engl. screening) i pravodobno prepoznavanje osoba s povišenim rizikom za nastanak određene bolesti.
Što se liječenja tiče, uvijek je najbolje intervenirati u što ranijem stadiju neke bolesti. Ovisno o fazi bolesti u kojoj smo intervenirali, prevencija se dijeli na primarnu, sekundarnu i tercijarnu. Primarna prevencija usmjerena je na zdrave osobe i sprječavanje nastanka bolesti. Primjer je cijepljenje kod suzbijanja zaraznih bolesti ili kod kroničnih bolesti uklanjanje rizičnih čimbenika, kao što su pušenje, nezdrava prehrana, nekretanje itd. Sekundarna se odnosi na pacijente u ranom stadiju bolesti, kako bi se zaustavilo njezino napredovanje i nastup posljedica bolesti. Primjer je rano otkrivanje visokog tlaka u stadiju kad još nema simptoma. Tercijarna prevencija odnosi se na stanja i bolesti koja se više ne mogu liječiti, primjerice terminalni stadij malignih bolesti. Tu je cilj očuvanje kvalitete života, primarno suzbiti bol koju bolesnici trpe.
Zajednički cilj prevencije bolesti i promicanja zdravlja je očuvanje i unapređenje zdravlja, jer kao što je to već pred više od dvije tisuće godina napisao aleksandrijski liječnik Herofil: “Bez zdravlja, znanost je slaba, umjetnost ništavna, sila slaba, blagostanje beskorisno, a rječitost nemoćna“. Zdravlje je društvena odgovornost, ali prije svega i odgovornost pojedinca. Svaka osoba, ako to želi i zna na kakav način to učiniti, može sačuvati zdravlje i spriječiti ili barem odgoditi nastup bolesti. Više o tome u jednom od narednih napisa.
Piše: dr. Dražen Sačer, fizijatar
ORDINACIJA ZA FIZIKALNU MEDICINU,
REHABILITACIJU I REUMATSKE BOLESTI
E-mail: drazen.sacer1@kc.t-com.hr Tel. 048 625 033