U okviru europske strategije za liječenje covida, utvrđeno je prvih pet obećavajućih lijekova s ciljem da se do listopada ove godine odobre tri nova načina liječenja. Sve nade usmjerene su prema razvoju novih oblika lijekova i novih puteva za uspješno liječenje.
U srpnju prošle godine Europska komisija odobrila je prvi lijek protiv covida-19, no nije riječ o novom, već postojećem antivirusnom lijeku remdesivir čija je učinkovitost kod covida-19 ograničena te su zato znanstvenici diljem svijeta i dalje uporno tragaju za formulom koja bi omogućila uspješno liječenje bolesti izazvane virusom SARS-CoV-2 i spriječila hospitalizacije i smrtne slučajeve, piše RTL.
Svijet je tako prošlog tjedna obradovala vijest da je međunarodna istraživačka skupina znanstvenika, među njima i virusni imunolog Luka Čičin-Šain, uspjela izolirati antitijelo koje reagira na delta soj koronavirusa. Kako je objasnio sam znanstvenik, riječ je o lijeku koji sprječava ulazak koronavirusa u stanice i tako prekida njegov lanac širenja kroz organizam.
Djelotvorna terapija protiv bolesti izazvane koronavirusom, uz cijepljenje, izuzetno je važna za završetak pandemije, ali i za brži odgovor u nekoj sličnoj situaciji u budućnosti, ističu farmakolozi.
– U proteklom vrlo kratkom razdoblju postignut je ogroman znanstveni uspjeh u kreiranju cjepiva koje je postalo dostupno i trenutno predstavlja najvažniji alat za sprečavanje bolesti i njezinih posljedica. Osim cjepiva, drugi prioritet u sprečavanju bolesti stavljen je od samog početka na razvoj lijekova koji će imati potencijal liječenja oboljelih odnosno razvoj antivirusnih lijekova koji mogu skratiti i ublažiti bolest te spriječiti loše ishode poput hospitalizacije, stavljanja na respirator ili smrt – rekao je Novom listu prof. dr. sc. Dinko Vitezić, klinički farmakolog Medicinskog fakulteta u Rijeci i KBC-a Rijeka.
Europska strategija za liječenje covida-19, dodaje, omogućava ubrzanje razvoja i praćenje novih terapija kroz regulatorne procese do odobravanja, proizvodnje i uporabe u bolesnika. Taj proces obuhvaća odabir perspektivnih budućih lijekova i u ovom je trenutku izdvojeno pet obećavajućih kandidata koji su u uznapredovanoj fazi razvoja te bi tri mogla dobiti odobrenje i status lijeka već u listopadu ove godine, a dva sljedeća do kraja godine, ističe.
– Radi se o mogućoj primjeni već odobrenog imunosupresiva baricitiniba te četiri monoklonska protutijela. Ovaj postupak omogućava procjenu budućih lijekova u ovoj specifičnoj javnozdravstvenoj situaciji koja zahtjeva hitan odgovor. Dobivanje učinkovite terapije uz cijepljenje će upotpuniti mogućnosti obrane i završetak COVID-19 pandemije, ali jednako je tako važno da će takav pristup u nekom budućem sličnom stanju omogućiti još brži odgovor – kaže prof.dr. Vitezić.
Prvi od spomenutih lijekova je Barcitinib, koji po mehanizmu djelovanja spada među inhibitore Janus kinaza (JAK). ‘Razlikuje’ specifične forme u toj superporodici unutarstaničnih signalizacijskih enzima – JAK1 i JAK2 od ostalih tipova i drugih ciljnih molekula. Inhibira i tirozin kinazu 2. Sve spomenute molekule dio su unutarstaničnog složenog sustava kojim se informacija koju stanica zaprimi tako što se na receptore na njenoj površini vežu različiti proupalni citokini – prenosi u staničnu jezgru ili tzv. JAK-STAT sustav, kojim se u jezgru s površine stanice prenose signali koje posreduju najrazličitiji citokini koji propagiraju upalu i pojačavaju imunološku reakciju. Kemijski, barcitinib je tzv. “jednostavna mala molekula” – tzv. “konvencionalni lijek”. Primjena mu je oralna.
Razmatra se kombinacija još dva lijeka, bamlanivimab i etesivimab, čija se dokumentacija evaluira “u hodu.”
S obzirom na intenzivno traganje znanstvene zajednice za takvim lijekom, postoje realne šanse da se uskoro, osim cjepivom, čovječanstvo protiv covida počne efikasno braniti i pravim lijekom.
