Osobno sam najviše ponosan na ljude. Zgrada jest, uređaji jesu, ali bez ljudi ništa, kazuje Mato Devčić.

Da kvaliteta zdravstvene usluge u koprivničkoj bolnici nikad nije bila u pitanju, bez obzira na odljev kadrova, liste čekanja, dug bolnice i druge probleme s kojima se bolnica suočava, ustvrdio je Mato Devčić, njen ravnatelj.

– Postoji generirani dug koji koprivnička bolnica ima, iznosi nešto manje od 50 milijuna kuna te varira, obzirom na to da smo kontinuirano u određenim procesima koji koštaju i za koje ima manje novaca,  pa dolazi i do promjene salda na računu – kazuje Devčić te dodaje da im je  primarni cilj zaustaviti trend generiranja duga, a nada se da će se to kroz šest mjeseci do godine dana vidjeti, a jedan od načina je i projekt rekonstrukcije i izgradnje bolnice, kojim će aplicirati na EU fondove.

Također, u planu je i energetska obnova.

– Planiramo aplicirati na još barem dva projekta od kojih je jedan i projekt energetske obnove. A drugi projekt je manjeg opsega, u smislu opremanja i edukacije djelatnika. Moramo te kapitalne investicije odmaknuti od proračuna bolnice i rasteretiti ga na taj način – najavljuje on.

Napominje da su pacijenti prioritet, a argument tome su i liste čekanja u koprivničkoj bolnici.

– Primjerice, za CT glave se čeka 13 dana, gastroskopiju 10 dana, za operaciju žući ili hernije dva tjedna – objašnjava Devčić.

Najdulje se čeka na ugradnju proteze kuka i koljena, i to godinu i pol do dvije, međutim, to ne mora nužno biti tako.

– Listu možemo promatrati vrlo živo jer dosta pacijenata odustaje od koprivničke bolnice i odlazi negdje drugdje, a ima i onih koji žele točno određenog liječnika pa se onda odlučuju na duže čekanje. Ultrazvuk dojke se čega desetak dana, za ultrazvuk srca praktički nema čekanja. Ovo je argument zašto je stanje u koprivničkoj bolnici bolje nego u većini općih bolnica u Hrvatskoj – kazuje on.

Još jedna od situacija s kojom je bolnica suočena je odljev kadrova.

– To je proces koji se događa na nacionalnoj razini, ciklički kroz povijest. U 2,5 godine određene službe pretrpjele su udare i sad smo uspjeli određene stvari kompenzirati vatrogasnim mjerama. Kvalitetu boravka u bolnici moramo učiniti boljom, a onda i privući mlade i gotove kadrove u bolnicu – kazuje Devčić.

Dodaje da bolnici najviše nedostaju anesteziolozi.

– Otišlo nam je devet anesteziologa, a dominantni su odlasci u inozemstvo. Možda su reakcije nekih prošlih administracija trebale biti ažurnije. No taj je trend nemoguće zaustaviti, ali moramo poraditi na tome da se profesionalno okružje u bolnici promjeni, da se ljudi zapitaju žele li otići – kaže ravnatelj.

Napominje kako trenutno imaju tri specijalizanta. – U ovom času imamo i jednu kolegicu koja je zainteresirana doći raditi u koprivničku bonicu, što će se vjerojatno i dogoditi – objašnjava on.

Ističe da je specijalizacija za onkologiju jedan od prioriteta koprivničke bolnice, a trenutno bolnica ima jednog onkologa.

– Statistike nas prisiljavaju na takvo razmišljanje i ne možemo zanemariti činjenicu da su maligne bolesti drugi uzrok smrtnosti u Hrvatskoj. Isto tako, ne smijemo zanemariti ni ekipiranje kardiološkog tima na koji smo ponosni, to je posljedica dobrog planiranja ljudskih potencijala. Onkologija je bitna, ali nije samo onkologija bitna, bitna nam je i pedijatrija, ranjive skupine u društvu su ono čemu mi moramo posvećivati posebnu pažnju –  priča Devčić.

Jedna on novina u zdravstvenom sustavu su online kartoni, a oni kao i sve novine, imaju svoje mane, ali i puno prednosti.

– Podržavam tehnološko unapređenje u tom smislu, prednost je što ne možete izgubiti podatke u cloudu. Ovakav sustav ubrzava neke stvari i olakšava posao liječnicima i pacijentima. Ne mislim da narušava privatnost pacijenta jer postoje sustavi zaštite – mišljenja je Devčić.

Liječnici opće prakse se pak žale na zatrpanost poslom, zbog primanja velikog broja pacijenata na dnevnoj bazi.

– Problematika opće medicine je kao i dugovi općih bolnica, rezultat višedesetljetne problematike. To što imaju puno pacijenata je pitanje poimanja zdravlja, a čini mi se da se kao zdravstvena struka, posljednjih godina, puno manje bavimo zdravstvenim prosvjećivanjem. Sustav je zakazao u onom dijelu preventive bolesti, ali to se tiče nacionalne razine zdravstvene politike, a ne mjesta poput ravnatelja bolnice. Problem je zdravstvenog informiranja i na tome moramo raditi, a koprivnička bolnica planira povećati društvenu prisutnost kako bi se građane bolje informiralo – najavljuje Devčić.

Ipak, najviše pacijenata prima odjel hitne medicine, dnevno otprilike od 70 do 100 pacijenata.

– Možemo biti ponosni na naš odjel hitne medicine jer ga i neki veći županijski centri u Hrvatskoj nemaju, a mi ga imamo već dugi niz godina. No osobno sam najviše ponosan na ljude, mislim da ljudima samo treba dati priliku da dođu do izražaja, da svaki da neki svoj optimum i onda idu prema maksimumu. Zgrada jest, uređaji jesu, ali bez ljudi ništa – riječi su kojima je ravnatelj zaključio naš razgovor.