nužne promjene

Ravnatelji: Socijalni radnici natrpani su papirologijom i nemaju dovoljno vremena za korisnike, a kronično nedostaje stručnog kadra

15:42h
0
Ilustracija // Foto: ingimage.com

Potaknuti tragičnim događajem, pretužnom smrti malene djevojčice, kojoj je ugašen život od ruke vlastitih roditelja, pitali smo Ravnatelje Centara za socijalnu skrb u Koprivnici, Križevcima i Đurđevcu kakvo je stanje u njihovim centrima, koliko imaju socijalnih radnika, koliko je njih zaduženo za zaštitu djece te u kakvim uvjetima rade, a s ciljem reforme sustava koja je, očito, i više nego nužna.

Već smo objavili i njihov komentar o tome tko je zakazao u ovom tragičnom događaju te analizu posvajanja i udomljavanja djece u našoj županiji.

U Centru za socijalnu skrb Križevci tako je na Odjelu za djecu, mlade i obitelj zaposleno troje socijalnih radnika, 1,5 psiholog, što znači da dio poslova psiholozi odrađuju i na Odjelu za zaštitu odraslih osoba te jedan pravnik te u tretmanu imaju oko 200 obitelji u riziku.

Obiteljska problematika je zadnjih godina sve kompleksnija te se sa obiteljima učestalo provodi i po nekoliko postupaka istovremeno (npr. postupak obveznog savjetovanja prije razvoda braka, tijekom savjetovanja dolazi se do saznanja o počinjenju nasilja u obitelji, zaštita djece koja žive u nepovoljnim prilikama, radi se sveobuhvatna obiteljska procjena te se po procjeni izriču mjere obiteljsko-pravne zaštite). Socijalni radnici sa strankama komuniciraju osobno, terenskim očevidom kao i putem telefona ili emaila, ovisno kakvi se postupci i/ili mjere provode sa obitelji i djecom. S pojedinim korisnicima komunikacija se odvija na dnevnoj bazi – objašnjava ravnateljica Sanja Jakopović.

Dodaje da su kolege i kolegice ravnatelje/ ice koje osobno poznaje prije svega vrhunski profesionalci i da dobro poznaju funkcioniranje sustava socijalne skrbi, kao i načine kako prevladati izazove na koje nailaze u izvršavanju radnih zadataka.

Sanja Jakopović
Socijalni radnici su natrpani papirologijom, a premalo je vremena za korisnike

– Što se tiče birokratizacije, činjenica je da socijalni radnici kao i drugi javni službenici velik dio svog radnog vremena provode u administriranju dokumentacije, a imaju manje vremena za savjetovanje s korisnicima i najvažnije odlaske na teren, kako bi na terenu izravno detektirali potrebe korisnika – kazuje Ravnateljica.

Što se tiče uvjeta rada u CZSS Križevci, isti sum kaže, zadovoljavajući.

– Radi se o poslovnoj stambenoj zgradi, relativno novije gradnje. Svaki stručni radnik ima vlastiti ured, opremljen adekvatnim namještajem i uredskom opremom i priborom. Na katu velika sala za sastanke. U planu za 2020.godinu je modernizacija telefonske mreže te uspostava telefonske centrale kako bi se oslobodile telefonske linije na zadovoljstvo korisnika i djelatnika Centra. Zgrada je prilagođena osobama s invaliditetom, ima ugrađen lift i prilaz za invalide. U posjedu imamo 3 službena vozila – kazuje nam.

U Centru u Đurđevcu, ravnatelj kaže da što se tiče radnika, te u pogledu prostora, opreme i vozila imaju dobre uvjete.

– Naročito ako ih usporedimo s drugim centrima za socijalnu skrb, ali nam nasušno nedostaje kadra. Nemogućnost zapošljavanja stručnjaka je problem u kojem se svi nalazimo, i sve dok ne promjene ne krenu u tom smjeru, ne možemo očekivati poboljšanja ili podizanje kvalitete pruženih usluga. Ne želim se baviti politikom niti političkim pitanjima, već samo mogu komentirati stručna pitanja – potrebno je krenuti s ulaganjem u resurse, znanje i stručnjake, a sve to trebaju pratiti društvena kretanja korisnika – napominje Daniel Rupić.

Daniel Rupić

Dodaje da socijalni radnici poznaju svoje korisnike, ali nedovoljno koliko bi željeli ili trebali, već puno vremena odlazi na administraciju dokumenata.

– CZSS Đurđevac ima, kao i većina centara u RH, problem s manjkom stručnih radnika, odnosno manjim brojem zaposlenih od potrebnog broja radnika, a što bi i nadalje predstavljalo višestruko opterećenje za stručne radnike za razliku od sustava socijalne skrbi u razvijenim zemljama EU. Imamo doista mlade i kvalitetne ljude koji unatoč svim problemima profesionalno i jako dobro odrađuju svoj posao, te u tom smjeru planiramo nastaviti. Trenutna medijska hajka i linč iskrivljuje sliku ljudi koji su svoj život posvetili radu marginaliziranim skupinama društva, a brzo se zaboravlja kako su djelatnici u ovom sektoru svakodnevno izloženi napadima, uvredama, prijetnjama, a nerijetko ti isti ljudi i stradavaju zbog obavljanja zakonom danih ovlasti – mišljenja je đurđevački ravnatelj.

U Koprivnici je Centar za socijalnu skrb krajem 2019. godine proveo statusne promjene, kojima je između ostaloga ustrojena Podružnica obiteljski centar. U tu svrhu je početkom 2020. godine donesen novi Pravilnik o unutarnjem ustroju i sistematizaciji poslova Centra za socijalnu skrb Koprivnica. Projekt je odobren te je krajem 2020. godine potpisan ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava. Planira se rekonstruirati i opremiti poslovna zgrada u prostoru Kampusa sa 16 infrastukturnih jedinica.

Nastavno Centar je u sklopu otvorenog poziva “Razvoj, širenje i unaprjeđenje kvalitete izvaiinstitucijskih usluga kao podrška procesu deinstitucionalizacije” prijavio projekt “Obiteljski centar kao mjesto podrške” u okviru kojega se planiraju dodatna zapošljavanja.

Danijel Rušak, ravnatelj centra za socijalnu skrb Koprivnica // Foto: Matija Gudlin

– Iz navedenih projekata Centar će osigurati i nabavu najmanje tri vozila. Na taj način Centar ne čeka da ministarstvo izvrši nabavu vozila ili daje suglasnost za zapošljavanjem na teret državnog proračuna, već ulaže vlastite napore da isto osigura iz sredstava EU fondova. Ako javnost nije upoznata s navedenim, isto zahtjeva dodatni angažman radnika koji rade na projektu, a da nikome nije ništa nije dodatno plaćeno. Dapače, svaki dan se radi i izvan redovnog vremena bez ikakvih prekovremenih sati ili bilo čega. Entuzijazam je toliko velik da je upitno i da li će se uspjeti iskoristiti stari godišnji odmori. I vraćamo se na početak svima nama je na prvom mjestu korisnik te da Centar za socijalnu skrb Koprivnica bude prepoznat u lokalnoj zajednici kao važan dionik reformskih procesa – kazuje ravnatelj Danijel Rušak.

Centar za socijalnu skrb Koprivnica ima zaposleno ukupno 37 radnika, od čega se 29 radnika odnose na stručne radnike (socijalne radnike, psihologe i pravnike), a osam na pomoćno tehničko osoblje (računovodstvo, vozni park, urudžbeni i otprema pošte, poslovi čišćenja).

Na odjelu za djecu, mlade i obitelj radi šest socijalnih radnika, četiri psihologa i dvoje pravnika, dok jedna socijalna radnica radi samo na poslovima udomiteljstva kojoj se prema prebivalištu udomitelja pridružuje psiholog, kao dio tima.

Kako nam napominje Sanja Jakopović, s obzirom na ovaj, i sve ranije tragične događaje koji su se dogodili potrebno je:
-zapošljavanje stručnjaka u sustavu socijalne skrbi;
– smanjenje broja ovlasti i ujednačavanje prakse;
– osiguravanja izvršitelja usluga propisanih Zakonom o socijalnoj skrbi;
– jačanje međuresorne suradnje i odgovornosti za ishode zajedničkog postupanja u obitelji
među svim uključenim dionicima;
– jačanje i širenje mreže socijalnih usluga na lokalnim razinama sukladno potrebama
korisnika;
– osiguravanje primjerenih uvjeta u smislu prostora i opreme za uredski i terenski rad, pristupa osobama s invaliditetom i itd.;
– obvezna uputa sudovima o pridržavanju hitnosti u donošenju odluka u zaštiti djece i drugih ranjivih skupina;
– obvezna uputa pravosudnim tijelima o važnosti kontinuiranog educiranja stručnih radnika o psihičkom i emocionalnom zlostavljanju djece i odraslih, manipulaciji djecom u postupcima razvoda braka;
– adekvatno reguliranje instituta neposrednog skrbništva;
– osiguravanje jednake dostupnosti edukacija, obvezne supervizije i stalne stručne podrške za sve stručne radnike;
– donošenje protokola o postupanju u slučaju nasilja nad stručnim radnicima ustanova koji bi obuhvatio cjelovitu zaštitu i podršku;
– aktiviranje redovne komunikacije glasnogovornika sustava s medijima radi pružanja
pravovremenih, točnih i na zakonu osnovanih informacija;
– uspostavljanje novog, partnerskih odnosa s Ministarstvom u kojem će nama biti omogućena redovita komunikacija s Ministarstvom;
– veći utjecaj stručnih djelatnika koji su u neposrednom radu s korisnicima u kreiranju Zakona i evaluaciji provedivosti istih;
– pravovremena podrška i stručna pomoć Ministarstva kroz davanje jasnih uputa (poteškoće u postupanju, nedoumice i neusklađenosti u tumačenju Zakona i drugih propisa i sl.).