Pandemija, zatim potresi utjeÄu na veÄ ionako poljuljanu psihu ljudi.
– Razorni potres je prirodna katastrofa koja ostavlja jednu od najteÅžih trauma koje se mogu dogoditi Äovjeku. Razlog tome je nepredvidivost potresa te Äinjenica da se na potres ne moÅžemo pripremiti. Ako se potres nadoveÅže uz pandemiju koja je takoÄer jedan iznimno stresan dogaÄaj, dogaÄa se kumulacija traumatskih iskustava koje slabe naÅĄe moguÄnosti prilagodbe te samim time ugroÅžavaju naÅĄe mentalno zdravlje – kaÅže psihologinja Gordana Kuterovac JagodiÄ s odsjeka za psihologiju pri Filozofskom fakultetu.
– Ovaj potres je izazvao jake emocionalne i fizioloÅĄke reakcije te se svi osjeÄamo iscrpljeno. To ukazuje na akutnu stresnu reakciju koja se Äak moÅže gledati kao poremeÄaj u iznimno jakim reakcijama. Normalno je da svi osjeÄamo jaÄe kucanje srca, probavne teÅĄkoÄe, nesanicu, anksioznost, tjeskobu i strah. MeÄutim, kada bi ti simptomi potrajali duÅže od mjesec dana ili kada bi naruÅĄavali naÅĄu moguÄnost funkcioniranja u svakodnevnom Åživotu to bi oznaÄavalo da postoji moguÄnost prelaska u anksiozni, depresivni ili posttraumatski stresni poremeÄaj – rekla je Kuterovac JagodiÄ.
Pandemija nije prestala, ona nas je kao zajednicu zbog distance otuÄila, a opet zajedniÅĄtvo koje svjedoÄimo ponovno nas povezuje.
– Ovo je fenomen koji pokazuje da je ljudima u situaciji u kojoj se Äini da su bespomoÄni vaÅžno da neÅĄto mogu uÄiniti. Mnogima koji nisu u stradalim podruÄjima je lakÅĄe neÅĄto napraviti nego sjediti kod kuÄe, jer osim ÅĄto pomaÅžu ljudima u nevolji, pomaÅžu i sebi. VaÅžno je da ljude kojima pomaÅžemo ne stavimo u potpuno bespomoÄni poloÅžaj, odnosno da ih pitamo kako im uopÄe moÅžemo pomoÄi te da se ne ljutimo ako pomoÄ nije primljena onako kako bi Åželjeli jer je puno lakÅĄe pomagati nego primati pomoÄ – kaÅže Kuterovac JagodiÄ.
Ipak, mnogi su zbog nezapamÄene godine u strahu, tjeskobi, depresiji. Stoga je psihologinja dala savjet kada i gdje zatraÅžiti pomoÄ.
– Za bilo koji simptom koji nam onemoguÄava odmor ili bilo ÅĄta sliÄno moÅžemo potraÅžiti lijeÄniÄku pomoÄ. Dok psiholoÅĄku pomoÄ sada daju Hrvatsko psiholoÅĄko druÅĄtvo, Hrvatska psiholoÅĄka komora, razni su psihijatri organizirali teflonsku pomoÄ za prvu ruku. No, ako simptomi traju duÅže te nam oteÅžavaju rad, uÄenje ili sliÄno treba potraÅžiti struÄnu pomoÄ – napominje Kuterovac JagodiÄ.