bez toplog obroka

Roditelji razočarani kuhinjom u Osnovnoj školi u Ludbregu: Korona je dežurni krivac što su djeca gladna, na jednom klipiću, ravnateljica Kladić ne želi o tome preko medija

Situacija u školi nije izvanredno stanje, ako su ljudi organizirali kuhanje za potresom pogođena područja gdje je lošija situacija nego u osnovnoj školi, i sve se uspješno realiziralo, znači da je moguće, kaže jedan roditelj.

16:30h
0
Ravnateljica OŠ Ludbreg // Đurđa Kladić

Početkom školske godine, radi mjera zaštite od COVID-a 19, u nekim školama nastali su problemi u organizaciji i izvođenju školske prehrane koja bi trebala podržavati kvalitetan rast i razvoj učenika. Naime, djeci je Konvencijom o pravima djeteta zajamčeno pravo na zdravu i odgovarajuću prehranu kako bi bila zdrava, mozak im se pravilno razvijao, a oni postizali što bolji uspjeh u učenju.


Ovaj cilj je ponekad teško dohvatljiv, smatraju roditelji djece koja polaze osnovnu školu u Ludbregu. Oni su se, naime, požalili na hranu koju njihova djeca dobivaju u školi, odnosno iskazali su nezadovoljstvo sa školskom kuhinjom i užinom koja se servira djeci. Kuhinju plaćaju mjesečno 80 kuna. Nezadovoljstvo iskazuju i djeca, jer, kažu neki, svaki dan jedu suhi klipić, integralno pecivo ili sendvič koji je nejestiv, a ne dobivaju topli ili kuhani obrok, dok obrok, kažu, ne smiju nositi u školu.

– Kad je već takva bezvezna situacija, bar da se sve malo bolje organizira. Drže djecu pod strogoćom i mjerama, zar to znači da i školski obrok mora biti u karanteni?! Jelovnik je dostupan na stranici škole i kad se usporedi s jelovnikom iz produženog boravka, to je neshvatljivo kakve su razlike. Taj problem postoji godinama. Znali smo plaćati pire iz vrećice koji se razmutio u vodi… a sada su djeca gladna, na jednom pecivu sedam sati i to u 21. stoljeću! Nekada je u školskoj kuhinji radila jedna kuharica i jedna pomoćna kuharica i kuhale su topli obrok svaki dan za 900 djece, a danas je tamo oko 600 učenika – kaže nezadovoljan roditelj koji je želio ostati anoniman, a identitet je poznat redakciji.

Osnovna škola Ludbreg // Foto: Tomica Letina

Prema preporukama i uputama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Ministarstva znanosti i obrazovanja prehranu u školi treba organizirati u prostoriji u kojoj borave učenici, i to na način da se hrana unaprijed podijeli u porcije ili kao pakirane obroke. U ludbreškoj osnovnoj školi učenicima se sada hrana donosi u razred.

– Organizirano je tako da po hranu odlaze dva redara i predsjednik razreda. Jedan nosi peciva, drugi sokove ili jogurte, ovisno što je taj dan na jelovniku, a treći voće. Što mislite, koliko puta netko kihne od te djece? To je za mene katastrofa! I, zašto bi to djeca nosila?! – negoduje jedna mama.

Naime, prema HZJZ-a treba voditi računa i o otpadu koji nastaje nakon obroka i adekvatnom zbrinjavanju istog.

– U srijedu je na rasporedu tunjevina. I to na kruhu. Ono što djeca ne pojedu, bacaju u koš u razredu i to cijeli dan smrdi. Manje-više su namazi na šniti kruha. Dakle, to nije pecivo s čokoladom ili sirni namaz koji piše na jelovniku za tjedan. Dobiju neki crni kruh i gore “pobojano” s nekim namazom. U vrijeme korone, primjerenije je da se nešto skuha i stavi šefljicom u tanjur, a ne da se režu šnite, pa se mažu… – kaže jedan roditelj.

Iznimno, kako upućuje HZJZ, moguće je obroke organizirati u blagovaonici, uz naznaku da razmak između učenika treba biti dva metra ili najveći moguć s obzirom na broj učenika i veličinu blagovaonice ili uz moguće postavljanje pregrade na stolovima između učenika.

– Situacija u školi nije izvanredno stanje, ako su ljudi organizirali kuhanje za potresom pogođena područja gdje je lošija situacija nego u osnovnoj školi, i sve se uspješno realiziralo, znači da je moguće – kaže drugi roditelj.

Mnoge zbunjuje kako se kuha u produženom boravku, a ostala djeca jedu pecivo. Djeca su degradirana, kažu. Zašto im netko ne objasni što se događa u školskoj kuhinji da nema toplog obroka, odnosno zašto se hrana ne kuha, zbunjeni su.

Osnovna škola Ludbreg // Foto: Tomica Letina

– Ravnateljica bi trebala obavijestiti roditelje da nema kuhane hrane i da djeca ne dobivaju topli obrok, ako je tome tako. To bi bilo fer – kaže jedna mama.

Problemi su se pojavili godinama ranije, smatra roditelj koji očekuje topli obrok za svoje dijete. Ne zna zbog čega se ne kuha, a zanima ga.

– Nažalost, sad je korona dežurni krivac. Sve je pod geslom korone. Drugi ljudi rade u izmijenjenim okolnostima, ali rade da bi preživjeli ova vremena. Dakle, odgovor nije COVID-19. Što rade kuhari koji ne kuhaju za 600 djece koja su na školi nego kuhaju za njih 80 u boravku… Zar su kuhari za klipiće i jogurt?! I prije se kuhalo najviše dva puta na tjedan. Ako je školska kuhinja, onda to nije menza u kojoj djeca koja polaze školu uzimaju pecivo – kaže nezadovoljna mama.

Ukoliko se prehrana organizira u blagovaonici nužno je izraditi raspored boravka pri čemu se vodi računa o dobi djeteta i vremenu ulaska učenika u školu.

– U školi su dva velika odmora. Ako odmor traje 10 minuta, zar je problem produžiti ga na 15 minuta? Sada nema ni zvona pa je sve jednostavnije organizirati. Uostalom, dvije su blagovaone. Jedna za niže, a druga za više razrede. Primjerice, 1. razredi dođu na 10 minuta u kuhinju, drugi dođu na 10 minuta u blagovaonu za više razrede i tako s ostalima… u 25 minuta se svi najedu i uopće nisu u doticaju, razredi se ne miješaju i drži se distanca. Ne vidim u čemu je problem. Sedam minuta je uvrh glave da se djeca iz jedne ture najedu. Prostora ima, potrebna je samo bolja organizacija i volja – otkrila je recept majka prosvjetna djelatnica.

Nameće se puno pitanja, nerazumijevanja, zbunjenosti roditelja, pa smo odgovor potražili kod ravnateljice Osnovne škole Ludbreg Đurđe Kladić. Pitali smo ju kako je organizirana školska kuhinja, koliko puta tjedno djeca imaju topli obrok, a koliko puta hladni. Koliko je djece uključeno u školsku kuhinju, kako je ona funkcionirala prije COVID-a 19, a kako sada u vrijeme koronavirusa.

Ravnateljica Kladić odgovorila nam je da bi sad mogla odgovoriti na sva naša pitanja, ali nije red da s roditeljima komunicira preko medija.

– Ukoliko su roditelji nezadovoljni, pozivam ih da svoje probleme iznesu u Školi gdje ćemo ih i rješavati – kaže Đurđa Kladić.

Vrijeme u kojem živimo nudi informacije, kao što su javni pozivi koje raspisuju ministarstva, čime se otvara mogućnost osiguravanja sredstava za kvalitetnu školsku prehranu. Kvalitetan školski obrok trebao bi osiguravati kvalitetnu, raznovrsnu, količinski i nutritivno dostatnu prehranu učenika, sukladno Normativima za prehranu učenika u osnovnoj školi.

Jer, ipak, krajnji cilj bi trebao težiti tome da se učenicima svakodnevno osigura topli obrok pripremljen u školskoj kuhinji kako bi djeca bila spremna za uspjeh u obrazovnim i društvenim aktivnostima.

Osnovna škola Ludbreg // Foto: Tomica Letina

čitam...