KOLUMNA Dražen Sačer

Savjeti liječnika // Artroskopija

08:03h
0
KOLUMNA Dražen Sačer
KOLUMNA Dražen Sačer

Quod faciendum, fac cito.” (Što treba uraditi, uradi brzo)

Ilustracija
Ilustracija

U prošlom smo napisu o ozljedama meniska istakli važnost artroskopije kao dijagnostičke metode. Artroskopija (arthron – zglob i skopeo – gledati) doslovce znači pregled unutrašnjih struktura zgloba. Pionirom artroskopije smatra se Tagaki koji je još davne 1918. godine prvi pokušao pregledati koljeni zglob cistoskopom, ali je to tek 1931. g. to uspjelo Charrieru.

1961. godine Watanabe i Takeda omogućuju široku praktičnu primjenu artroskopije. Kod nas je prvi koljenski zglob artroskopski počeo pregledavati 1972. g. Đurić, a već dugi niz godina i u koprivničkoj bolnici, naši ortopedi vrlo uspješno obavljaju obavljaju artroskopske zahvate.

Artroskopija je minimalno invazivna operativna tehnika kojom se kroz mali otvor (rez) – veličine do 1 cm, uz pomoć kamere i specijalnih instrumenata ulazi u zglobni prostor. Svrha je, da se utvrdi anatomsko stanje zgloba, pregleda zglobna ovojnica, hrskavica, utvrde promjene na anatomskim strukturama zgloba, eventualna slobodna zglobna tijela, krvarenja, tumori te da se po potrebi uzme uzorak za patohistološku analizu.

Ilustracija
Ilustracija

Ovaj postupak omogućuje uvid u proširenost i intenzitet patoloških promjena u zglobu, i time osigurava preciznu dijagnostiku ozljede ili bolesti zgloba, ali i mogućnost terapije provođenjem optimalnog operativnog zahvata. Osim pregleda i terapije artroskopija omogućava i fotografsko dokumentiranje nađenog stanja unutar zgloba.

Sam zahvat je za vrsnog artroskopičara rutinski, jer je upotreba i rukovanje artroskopom jednostavno. Artroskop se u zglob uvodi na točno određenim mjestima. Kroz jednu malu rupicu na koži kroz optičku cijev malog promjera ulazi se u zglob kamerom,a kroz drugu se ulazi s instrumentima Zglob koji se ispituje, ispuni se sterilnom fiziološkom otopinom, da bi se postigla dilatacija šupljine zgloba i distenzija zglobne čahure.

Najčešći artroskopski zahvati su na koljenom zglobu, a izravnom pregledu pomoću artroskopa pristupačni su još rame, lakat, kuk, ručni i nožni zglob. Postupak se provodi u anesteziji, koja može biti opća, epiduralna ili lokalna. Nakon zahvata, ovisno o prirodi bolesti ili ozljede liječenje se nastavlja procedurama fizikalne terapije.

Artroskopski se najčešće rješavaju puknuće meniska, ozljede hrskavice zgloba, puknuće prednje ukrižene sveze koljena i sl. Ovaj operativni postupak nije rezerviran samo za sportske i ostale ozljede već je indiciran i kod degenerativnih bolesti zglobova – artroza. Kod artroze (osteoartritisa) hrskavica postupno postaje neravna ili nestaje uzrokojući time bolove i otok zgloba.

Ilustracija
Ilustracija

Prilikom artroskopije oštećena hrskavica koljena može se „očistiti“ upotrebom motoriziranih instrumenata – shavera, kojima se zaglade rubna oštećenja i na taj način uspori proces artroze. Time se poboljša klinički nalaz, ali i subjektivno stanje pacijenta koji bolje funkcionira. Naravno, da kod uznapredovalih artroza kao konačni zahvat slijedi ugradnja proteze koljena ili kuka.

Uvođenjem artroskopske tehnike ortopedska je struka napravila velik iskorak u dijagnostici i terapij bolesti i ozljeda koštanozglobnog sustava. Postoperativne komplikacije i nuspojave iznimno su rijetke, gotovo zanemarive, a vrijeme oporavka ovisno o zahvatu bitno je skraćeno, što za pacijenta znači manje bolova kroz kraće vremensko razdoblje. Zahvati koji su se nekad ubrajali u vrlo komplicirane, danas se u gotovo svim bolnicama rade rutinski.

Zaključno, artroskopske su operacije postupak od kojeg ne treba zazirati, već naprotiv učiniti ga što prije, kad za to postoji indikacija. Minimalna invazivnost artroskopskog zahvata, a time maksimalna poštednost zgloba, donosi pacijentu brzi oporavak i povratak prijašnjim aktivnostima.

Piše : dr. Dražen Sačer, fizijatar
E-mail:
drazen.sacer1@kc.t-com.hr
Tel. 625 033

čitam...
Loading...