KOLUMNA Dražen Sačer

Savjeti liječnika // Kako spriječiti glavobolju

08:00h
0
KOLUMNA Dražen Sačer
KOLUMNA Dražen Sačer

“Edukacija nije punjenje vjedra već paljenje vatre.” (W. Butler Yeats)

12-01-16-img1U prošlom smo napisu definirali glavobolju kao najčešću bolnu manifestaciju, trajnog ili povremenog karaktera, rijetku ili učestalu, blažu ili intenzivniju a koja zahvaća cijelu glavu ili samo jedan njen dio. Naveli smo ishodišta boli i razloge koji dovode do njene pojave te u osnovnim crtama spomenuli podjelu glavobolja na primarne i sekundarne. Ponovno ističemo, da glavobolja u više od 90 posto slučajeva predstavlja tek simptom blažeg poremećaja i najčešće se relativno lako može otkloniti.

Stoga nema opravdanja kod svake glavobolje činiti niz nepotrebnih dijagnostičkih pretraga. S druge strane, obrada je nužna kod naglo nastale glavobolje, praćene povraćanjem i fotofobijom (bolesnika smeta svjetlo), jer je tada, gotovo sigurno znak meningitisa (upale moždanih ovojnica). Ako je glavobolja intenzivna i praćena neurološkim ispadima postoji sumnja na encefalitis (upalu mozga). Ova dva stanja kao i sumnja na tumor mozga iziskuju neodgodivu i hitnu medicinsku obradu bolesnika.

DIJAGNOSTIKA. Temelj svake obrade bolesnika čini anamneza – iscrpno uzimanje povijesti bolesti i korektan klinički pregled. Kod često ponavljajućih glavobolja liječniku je od velike koristi vođenje „dnevnika glavobolje“ u kojem pacijent navodi sve pojedinosti vezane uz glavobolju s opisom kada i kako se javlja bol, kad doseže svoj vrhunac, koliko dugo traje, način na koji prestaje i koji su popratni simptomi glavobolje.

12-01-16-img2Ako za to postoje indikacije, a to će procijeniti liječnik, treba učiniti kraniogram (rentgenska snimka glave) i rentgen vratne kralježnice. Ove pretrage daju osnovni uvid u moguće patološke promjene. Korisna pretraga je i EEG (elektroencefalogram) – tehnika snimanja električne moždane aktivnosti. Prema promijenjenom EEG-u može se zaključiti o kojem se tipu glavobolje radi.

CT (kompjuterizirana tomografija) i MR (magnetna rezonanca) sofisticirane su pretrage i u pravilu se rade po preporuci neurologa, kad za to postoje razlozi. U slučaju sumnje na meningitis ili encefalitis potrebno je učiniti i lumbalnu punkciju.

Educirani pacijent moći će SPRIJEČITI GLAVOBOLJU, naravno ne uvijek i ne svaki tip glavobolje. Često, samo promjena životnih navika može osjetno smanjiti učestalost glavobolja. Pacijenta treba educirati i objasniti da se mora pridržavati slijedećih savjeta:

1. Izbjegavanje konzumiranja alkohola i pušenja 2. Zdrava prehrana sa što više voća i povrća. Treba izbjegavati čokoladu, mesne prerađevine, masne sireve, konzerviranu hranu i preveliki unos soli. Nutricionisti preporučaju hranu bogatu magnezijem ( grah, grašak, orasi, bademi, cjelovite žitarice). 3. Osigurati dostatan i kvalitetan san. Preporuka trajanja spavanja je 7 do 8 sati, a optimalno razdoblje je od 22 do 7 h. 4. Dovoljno tekućine . Dehidracija nije tako rijedak razlog glavobolje, stoga je potrebno dnevno popiti barem 2 litre tekućine. 5. Svakodnevna tjelesna aktivnost: hodanje, trčanje, vježbanje, plivanje ili bilo koji drugi redoviti vid rekreacije izuzetno je važan u prevenciji. 6. Održavanje normalne tjelesne težine. Statistika pokazuje da ljudi s viškom kilograma češće pate od glavobolje.

12-01-16-img3Osim navedenog, preporuča se što manje vremena provoditi pred televizijskim ili računalnim ekranom i češće provjetravati prostoriju u kojoj se boravi.

LIJEČENJE GLAVOBOLJE razlikuje se od slučaja do slučaja i ovisno je o uzroku i vrsti glavobolje. Već smo istakli da je većina glavobolja prolaznog karaktera i da najčešće spontano prolazi, ponekad čak i bez liječenja. Osnovno je otkriti uzrok glavobolje i po mogućnosti nastojati ga otkloniti.

Vrlo povoljno djeluje mirovanje u zamračenoj prostoriji. Ponekad je dostatan tek pritisak na određene neuralgične točke glave (akupresura), primjerice obostrano korijen nosa i uglovi očiju, a dobar učinak ima i masiranje kružnim pokretima bolnog mjesta.

Koristan je i hladni oblog koji se stavlja na najbolnije mjesto i koji se mijenja svakih nekoliko minuta. Popularni narodni lijek su oblozi od ploški sirovog krumpira ili luka. Na sljepoočice, zatiljak i čelo može se utrljati nekoliko kapi mente, aloe ili lavande.

Kada se unatoč svemu bolovi ne smiruju koriste se analgetici i nesteroidni protupalni lijekovi: Lupocet, Neofen, Ibuprofen, Knavon i dr. Treba znati da duža i nekontrolirana primjena ovih lijekova može imati štetnih posljedica, primjerice ostećenje želučane sluznice, jetre ili bubrega. Koriste se i lijekovi za opuštanje mišića i sedativi, potom fizikalna terapija: elektroanalgezija, laser, medicinska gimnastika, masaža, a u nekim slučajevima izuzetno dobar učinak ima akupunktura.

Piše : dr. Dražen Sačer, fizijatar
TEL. 048 625 033
E-mail: drazen.sacer1@kc.t-com.hr

čitam...
Loading...