KOLUMNA Dražen Sačer

Savjeti liječnika // Laboratorijske pretrage

08:00h
0
KOLUMNA Dražen Sačer
KOLUMNA Dražen Sačer

“Qui cum pluribum consiliatum, solus non peccat”
(Tko se s mnogima savjetuje, ne griješi sam)

26-01-16-img3Moderna je medicina nezamisliva bez laboratorijskih pretraga. One predstavljaju neprocjenjivu pomoć u dijagnostici velikog broja bolesnih stanja i njihovog liječenja. Prije nego se odlučimo uputiti pacijenta u klinički laboratorij, uvijek treba imati na umu da nijedna pretraga ne može nadomjestiti dobru anamnezu (podaci o bolesniku i bolesti) i temeljit klinički pregled bolesnika. Stječe se dojam da ponekad bez velike potrebe i valjanog razloga upućujemo naše pacijente u laboratorij. Stoga, pri upućivanju treba uvijek biti racionalan, i sa sigurnošću znati što od traženih pretraga očekujemo, i u kojoj su mjeri laboratorijski nalazi neophodni za naše daljnje dijagnostičke i terapijske postupke.

Prije vađenja uzorka krvi ispitanik mora biti 8 do 10 sati natašte, a voda se smije piti. Hrana primarno utječe na vrijednosti kolesterola i triglicerida koje značajno povisuje, te na šećer, željezo i alkalnu fosfatazu. Intenzivni tjelesni napor preporuča se izbjegavati jedan dan prije odlaska u laboratorij, jer izrazito povisuje mišićni enzim – kreatinkinazu CK, laktate i urate. Alkohol nije dobro konzumirati 24 sata prije uzimanja krvi, jer kratkoročno povećava šećer u krvi i trigliceride a dugoročno GGT (jetreni enzim gamaglutamiltransferaza) koji je najbolji pokazatelj alkoholnog oštećenja jetre. Alkohol povisuje i MVC ( prosječni volumen eritrocita). Pušenje značajnije povisuje vrijednosti eritrocita i leukocita (crvenih i bijelih krvnih stanica) te vrijednost CEA (karcinoembrionalni antigen). Lijekovi koje je liječnik odredio kao obvezne uzimaju se unatoč vađenju krvi za pretrage.

U pravilu uzorak krvi uzima se ujutro između 7 do 9 sati, osim naravno u hitnim slučajevima. i svim situacijama kada to traži ozbiljna promjena zdravstvenog stanja bolesnika.

26-01-16-img2Prilikom vađenja krvi pacijent se nalazi u sjedećem položaju, osim onih bolesnika koji su u besvjesnom stanju i onih koji moraju ležati zbog prirode svoje bolesti ili ozljede.

Uzimanje uzorka krvi je bezopasno, vrlo jednostavno i minimalno invazivno.

Za uzimanje venske krvi koriste se jednokratne sterilne igle i šprice. Bolesnik oslobodi jednu ruku, stisne šaku, a nadlaktica se podvezuje da bi se omogućio lakši pristup veni. Preporuča se da trajanje podveza krvne žile bude što kraće. Nakon završenog vađenja krvi, pacijent drugom rukom pritisne mjesto uboda jastučićem vate. Još je jednostavnija tehnika uzimanja krvi iz prsta. Preporuča se uzimanje iz prstenjaka lijeve ruke (ljevacima iz desne).

U zimskim mjesecima dobro je prethodno zagrijati ruke zbog bolje prokrvljenosti. Lancetom se kratko i snažno ubode jagodica prsta koja se prethodno dezinficira. Prva kap se obriše, a potom se uzimaju nadolazeće kapi.

Vrlo je jednostavan i postupak uzimanja mokraće za analizu. Pacijent ne mokri

4 – 8 sati prije uzimanja uzorka mokraaće. Mokraća se prikuplja u čistu i suhu posudu širokog grla. Žene ne daju mokraću na pregled neposredno prije, za vrijeme i neposredno poslije menstruacije. Preporuča se jutarnja toaleta spolovila, potom se prvi mlaz izmokri u WC, a srednji prikupi u čistu posudu. Ako liječnik odredi prikupljanje 24 satne mokraće, ono počinje

s drugim jutarnjim mokrenjem, dok se prva izmokri. Tijekom cijelog dana i noći prikuplja se mokraća u plastičnu bocu, ili više njih a čuva se na hladnom mjestu. Prikupljanje završava prvom jutarnjom mokraćom slijedećeg dana.

26-01-16-img4Jednako jednostavno je uzimanje uzorka stolice za analizu. Za to se koriste posebne male plastične posudice sa žličicom. Ako se određuje krv u stolici, tri dana prije pretrage ne smije se jesti nedovoljno pečeno crveno meso, jetrene proizvode, a sedam dana prije i tijekom trodnevnog testa ne smiju se uzimati preparati željeza, vitamin C i nesteroidni antireumatici.

Rezultati traženih osnovnih laboratorijskih pretraga daju uvid u zdravstveno stanje pacijenta, i uz klinički nalaz upućuju liječnika na daljnji postupak. Danas moderna medicina ima velike dijagnostičke mogućnosti i vrlo širok spektar laboratorijskih pretraga. Neke od njih mogu se učiniti tek u posebno opremljenim laboratorijima (serologija, imunologija, tipizacija tkiva, diferentnije hormonske analize, itd.). Način uzimanja uzoraka za te pretrage, isti je ili sličan, a za neke od njih potrebno je pridržavati se uputa i ograničenja od strane liječnika i preporuka iz laboratorija u kojem će se pretraga obaviti.

Piše : dr .med. Dražen Sačer, fizijatar
TEL. 625 033
E-mail :
drazen.sacer1@kc.t-com

čitam...