KOLUMNA Dražen Sačer

Savjeti liječnika // Zdrava starost

08:00h
0
KOLUMNA Dražen Sačer
KOLUMNA Dražen Sačer

“Ne prestajemo se igrati zato što ostarimo, već ostarimo zato jer smo se prestali igrati.”
(George Bernard SHAW).

U prošlom smo napisu istakli da su reakcije ljudi na odlazak u mirovinu vrlo različite. Neki će to teško prihvatiti, doživjeti stres i duboko nezadovoljstvo. Drugi će naprotiv odlazak u starosnu mirovinu doživjeti kao olakšanje i razumno ga prihvatiti kao očekivani završetak jednog životnog razdoblja.

Pisali smo i o razlozima koji uvjetuju navedene reakcije budućih umirovljenika. Mislimo da je potrebno dobro se pripremiti za mirovinu i sadržajno osmisliti nastavak života. Svemu dođe kraj, pa tako i radnom vijeku, stoga odlazak u mirovinu treba prihvatiti kao nešto najnormalnije.

Objektivno, tim činom ništa se sudbonosno ne mijenja u životu, osim što prestaju radne obveze, tako da je potrebno višak slobodnog vremena, dobro i sadržajno osmisliti. Treba slijediti svoje sklonosti, slušati svoje porive te se u potpunosti posvetiti sebi i bližnjima. Nažalost, u našim prilikama mirovina najčešće nije dostatna niti za podmirivanje osnovnih životnih potreba i to objektivno za mnoge predstavlja velik problem.

Ilustracija
Ilustracija

U starosti neobično je važno voditi računa o pravilnoj prehrani, svakodnevno biti tjelesno aktivan i koliko je to moguće izbjegavati rizične čimbenike bolesnog starenja.

Za zdrav život preporuča se konzumirati najzdravije namirnice s maksimumom hranjivih tvari i minimumom kalorija. PRAVILNA PREHRANA sa sigurnošću smanjuje rizik obolijevanja od kroničnih bolesti. Zdrav režim prehrane može odgoditi starenje i poboljšati kvalitetu života starijih ljudi. Preporučeni obrazac zdrave prehrane neka bude „piramida zdrave prehrane“ o kojoj smo već pisali. Treba izbjegavati preobilne obroke, prekomjeran unos šećera, soli, zasićenih masti i bijelog brašna. Danas se uglavnom svi nutricionisti priklanjaju „mediteranskoj prehrani“ u kojoj prevladavaju voće i povrće, riba i maslinovo ulje. Uz zdravu prehranu neobično je važan i dovoljan dnevni unos tekućine, najbolje 1,5 do 2 litre obične vode.

Redovita umjerena TJELESNA AKTIVNOST predstavlja pouzdan način postizanja i održavanja zdravlja. Najprimjerenije tjelesne aktivnosti u starijoj dobi su šetnja, brzi hod, trčanje, vožnja bicikla, plivanje i tjelovježba. Barem tidesetminutna dnevna šetnja trebala bi biti imperativ svakodnevnog života starijih ljudi.

Treba znati da se u starijoj dobi brže javlja zamor, smanjena je sposobnost koordinacije, usporena je motorika te je evidentan gubitak elastičnosti zglobno-mišićnog sustava. Svaka tjelesna aktivnost mora biti prilagođena zdravstvenom stanju osobe koja vježba i njenim funkcionalnim sposobnostima. Jasno je da u starijoj dobi strogo treba izbjegavati prenagle i prevelike napore. Primarni cilj svake tjelesne aktivnosti u starijoj dobi je održavanje što veće samostalnost, i time podizanja više razine kvalitete života

Ilustracija
Ilustracija

Dobro zdravlje u starijoj dobi može se postići promoviranjem zdravlja tijekom cijelog života – od rođenja pa do starosti i ono je glavni preduvjet zdravog starenja. Da bi se doživjela relativno zdrava starost, osim redovite tjelesne aktivnosti, zdrave prehrane i dotada očuvanog zdravlja, potrebno je i izbjegavanje RIZIČNIH ČIMBENIKA STARENJA. To su posebice bolesna stanja i tjelesni poremećaji, koji se zdravim načinom života mogu prevenirati ili ako su već manifestni nužno se moraju liječiti, a to su: visok krvni tlak, povišeni šećer i masnoće u krvi, osteoporoza, itd. Psihičke promjene u starijoj dobi zaslužuju posebnu pozornost. Osamljenost, psihička neaktivnost, osjećaj odbačenosti, izostanak samoodgovornosti i depresija razlozi su za obvezni odlazak liječniku. Tjelesna neaktivnost pogubna je po zdravlje starijih ljudi. Stoga, neka niti jedan dan ne prođe bez šetnje, tjelovježbe ili nekog drugog vida fizičke aktivnosti.

Debljina o kojoj smo već ranije pisali, predstavlja velik rizik za zdravlje svih dobnih skupina, a posebice starije dobi. Radi se o ozbiljnoj kroničnoj endokrino-metaboličkoj bolesti koju uzrokuju nemogućnost kontrole vlastitog apetita, neredoviti, prekobrojni i prekomjerni obroci te tjelesna neaktivnost. Debljina nepovoljno utječe na sve tjelesne sustave od srčano-žilnog do mišićno-zglobnog sustava. Pušenje i alkoholizam dodatni su rizični čimbenici i u znatnoj mjeri doprinose bolesnom starenju. Nepridržavanje uputa liječnika ima velik utjecaj na uspješnost liječenja. Sve češće je nekontrolirano uzimanje lijekova, alternativno liječenje i samoliječenje, a to može predstavljati potencijalnu opasnost po zdravlje.

Piše : dr. Dražen Sačer, fizijatar
TEL : 048 625 033
E-mail: drazen.sacer1@kc.t-com.hr

čitam...
Loading...