digitalni popis

Saznajte što će vas pitati u prvom online upitniku za popis stanovništva

Onome tko odbije dati podatke o popisnim jedinicama ili da netočne i nepotpune podatke prijeti kazna do 5000 kuna.

09:35h
0

Prvi put u Hrvatskoj u ponedjeljak počinje digitalni popis stanovništva, kućanstva i stanova koji će trajati do 26. rujna i u toj prvoj fazi popisa građani će se moći samopopisati preko sustava e-Građani.

Nakon prve faze slijedi druga faza popisa od 27. rujna do 17. listopada, kada gotovo 8000 popisivača izlazi na teren kako bi s pomoću elektroničkih uređaja popisali one koji se nisu popisali online, obavili kontrolu i ispravili pogreške nastale samopopisivanjem građana.

U popisnom upitniku koji se sastoji od tri dijela – osobe, kućanstva i stanovi – nalazi se 38 pitanja, o čijem je sadržaju Večernji list prvi pisao u ožujku ove godine.

Nakon popisa saznat ćemo je li Hrvatska nakon deset godina pala ispod četiri milijuna stanovnika, kakav je sastav stanovništva po dobi, obrazovnim, migracijskim, ekonomskim obilježjima, narodnosti, vjeri, materinskom jeziku, koji su glavni izvori prihoda građana, u kakvim stanovima i kućama žive…

U popisnom upitniku, u odnosu na prijašnje, dodana su dva nova pitanja te će građani uz pitanje o pripadnosti vjerskoj zajednici, između brojnih vjerskih zajednica registriranih u Hrvatskoj, navesti kojoj pripadaju ili ne pripadaju ni jednoj, a dodano je i pitanje o civilnim žrtvama rata.

Građani će prvo dati osnovne podatke o adresi stanovanja, naselju, općini/gradu, županiji u kojoj žive i broju osoba u kućanstvu. Jedan član kućanstva preko sustava e-Građani može popisati sve članove kućanstva za koje je nužno upisati OIB. Daju se svi podaci o stanu, instalacijama, načinu grijanja, kvadraturi, broju soba, je li stan u stambenoj zgradi ili nije, je li u (su)vlasništvu građana, žive li u unajmljenom stanju ili su najmoprimci za zaštićenom najamninom…

Tu su i pitanja koristi li se stan samo za stanovanje ili i za poslovnu djelatnost, je li u vlasništvu privatne osobe, tvrtke, općine/ grada/države, vjerske zajednice… Građani će odgovarati i koristi li kućanstvo svoje ili poljoprivredno zemljište uzeto u najam veće od 1000 metara kvadratnih. Biti će popisani samci, (izvan)bračni parovi, razvedeni, udovci, a prvi će put građani odgovarati i žive li s osobom istog spola u životnom partnerstvu ili neformalnom životnom partnerstvu. Dakako, daju se i podaci o broju djece u kućanstvu.

Građani trebaju navesti i stanuju li stalno na adresi stanovanja te jesu li tu bili prisutni u referentnom trenutku popisa, 31. kolovoza 2021., jer prema konceptu uobičajenog mjesta stanovanja u popis stanovnika Hrvatske ući će svi građani koji su uoči referentnog trenutka popisa živjeli u svom mjestu stanovanja godinu dana ili došli u mjesto stanovanja s namjerom da u njemu ostane bar godinu dana. Moraju se navesti i razlozi prisutnosti u mjestu stanovanja, žive li tu zbog rada, školovanja, obiteljskih razloga, potresa, jesu li izbjeglice ili tražitelji azila te žive li u tom naselju kraće od godinu dana ili godinu dana i dulje i koliko dugo namjeravaju u njemu ostati. Ljude će se pitati i namjeravaju li se vratiti u mjesto stanovanja nakon sanacije, odnosno ponovne izgradnje oštećenog doma.

Kazne do 5000 kuna

Za one koji borave izvan zemlje upisuju se i podaci o razlogu odsutnosti (zbog rada, školovanja, potresa, obiteljskih razloga…) te jesu li odsutni kraće od godinu ili godinu dana i dulje, koliko još namjeravaju biti odsutni… Svi će navesti i jesu li rođeni u Hrvatskoj, u kojem naselju, gradu/općini, županiji ili u inozemstvu i u kojoj državi. Ako ne žive neprekidno u mjestu rođenja, odgovorit će odakle su se doselili, iz Hrvatske ili inozemstva, kada i zbog kojeg razloga.

Tu su i pitanja o narodnosti, materinskom jeziku, vjeri, državljanstvu, obrazovanju građana, mjestu školovanja, studiranja i pohađanja predškolskog obrazovanja. Građani će dati i podatke o zanimanju i djelatnosti u kojoj rade, jesu li učenici, studenti, umirovljenici, kućanice, nesposobni za rad ili sposobni za rad, ali ne rade, zatvorenici… Odgovorit će i jesu li im glavni izvori sredstava za život u proteklih godinu dana prihodi od rada ili imovine, mirovina, socijalne naknade, ostali prihodi ili su bez prihoda. Pitat će ih se i jesu li bili ozlijeđeni ili ranjeni kao civili u Domovinskom ratu, je li im netko od obitelji kao civil nestao ili poginuo u ratu.

Onome tko odbije dati podatke o popisnim jedinicama ili da netočne i nepotpune podatke prijeti kazna do 5000 kuna, piše Večernji list.