19 C
Koprivnica
Petak, 29. ožujka 2024.
No menu items!
- Oglasni prostor -
- Oglasni prostor -
Crtice iz povijesti

Kako se nekada radilo u starim koprivničkim vinogradima
K

Snažniji razvitak te grane poljodjelstva zapravo je značio začetak specijalizacije u poljoprivrednoj proizvodnji, jer su nastala čitava područja gdje je vino postalo glavnim seljačkim proizvodom.

Ne propustite

Na prostoru grada Koprivnice i bliže okolice sadile su se starinske loze (belina, crnina, imbrina, kadarka itd.) na Dubovečkom brijegu, Zvirišču, Močilskom brijegu, Draganovcu, Jagnjedovcu, Starigradu, Hajdučkom brijegu, Bakovčicama i drugdje.

O tehnici rada u vinogradima govore neki izvori. U jednom se spominju ovi vinogradarski poslovi: obrezivanje, prvo okopavanje, namještanje kolaca, drugo okopavanje, čišćenje i vezivanje loze. Opisane su i radne operacije oko vinifikacije.

Vinogradari su od svih podložnika na vlastelinstvima imali najbolji i najslobodniji položaj. To je bilo zato jer vinova loza ne veže čovjeka uz zemlju. Vinogradar ne plaća porez za zemlju jer u načelu nema selišta nego daje samo gornicu — dakle dio prinosa iz svojeg vinograda. U sustavu feudalnih tereta s obzirom na razvijeno vinogradarstvo važno su mjesto zauzimale daće u vinu, već spomenuta gornica i desetina u vinu.

U to je vrijeme vino važan artikl na svim lokalnim tržištima U gradovima, vlastelinskim trgovištima i na drugim mjestima prodavale su se velike količine vina. U Koprivnici je u 15. stoljeću razvijena trgovina vinom u gostionicama. Gostioničari su vino kupovali na veliko i prodavali ga na malo. Od kupljenog vina krčmari su morali od svakog lagva plaćati vrijednost jednog pinta, odnosno cijenu pinta, pod koju se vino točilo.

Zanimljiv je i podatak o slobodnom uvozu vina u grad Koprivnicu. Svaki je građanin mogao uvažati vino u grad od berbe do Martinja Na dan Sv. Martina poslije pozdravljenja, vino se nije moglo uvoziti sve do druge berbe. U slučaju da bi koji građanin silom uvozio vino u grad, slijedile su odgovarajuće sankcije. Naime gradski sudac s prisežnicim je morao to vino zaplijeniti u korist gradske zajednice.

Vinogradarstvo se zbog različitih prirodnih uvjeta nije u svim krajevima moglo ravnomjerno razvijati. Snažniji razvitak te grane poljodjelstva zapravo je značio začetak specijalizacije u poljoprivrednoj proizvodnji, jer su nastala čitava područja gdje je vino postalo glavnim seljačkim proizvodom. Pritom se nije radilo o potpunoj specijalizaciji proizvodnje. Ona se u tim krajevima očitovala u pretežnom udjelu vina u dosta širokoj proizvodnji seljaka koji su velike količine vina proizvodili za tržište.

Grad Koprivnica imao je vinski podrum koji se spominje 1834. godine, a tamo je izgleda 1842. godine bila točionica. Sredinom 19. stoljeća postojala je vinarija koju je grad iznajmljivao. Uz to na području grada se 1854. godine spominju poljski i vinogradarski čuvari. Vinogradarstvo je u drugoj polovici 19. stoljeća doživjelo duboku krizu zbog masovnog oboljenja vinove loze trsovom uši ili filokserom.

Facebook komentari / dostupni ukoliko ste prijavljeni na svoj FB profil (Komentiranjem prihvaćate naše uvjete korištenja).

Ne propustite

- Oglasni prostor -
- Oglasni prostor -

Najnovije

Svaka čast

Još ima dobrih ljudi! Trgovkinja oduševljena činom mlade žene: “Gospodin u šoku, ja u šoku, prvi put sam ovo doživjela”

Da još ima dobrih ljudi velika srca pokazao je jedan slučaj koji se dogodio danas u trgovini. Svoje iskustvo podijelila...
- Oglasni prostor -

Vezane vijesti

×