U Knjižnici i čitaonici ‘Fran Galović’ Koprivnica održan je redovni radni sastanak ravnateljica narodnih knjižnica s područja Koprivničko-križevačke županije.
Prisustvovale su mu ravnateljice Dijana Sabolović-Krajina iz Koprivnice i Marjana Janeš-Žulj iz Križevaca, te po prvi put kao nove v.d. ravnateljice knjižnica u Đurđevcu i u Gornjoj Rijeci – Martina Makar i Marija Posavec, kao i Ljiljana Vugrinec, voditeljica Županijske matične službe za knjižnice. Zbog bolesti nedostajala je v.d. ravnateljica Narodne knjižnice Virje, Ivanka Ferenčić Martinčić.
Teme sastanka bile su vezane uz osvrt na realizirane programe knjižnica u 2017. te planove za 2018. godinu koji će i dalje biti usmjereni na što veću dostupnost i otvorenost knjižnicama korisnicima te na pružanje što kvalitetnijih knjižničnih usluga s ciljem poticanja čitanja.
Mrežu narodnih knjižnica u Koprivničko-križevačkoj županiji čini ukupno 5 narodnih knjižnica kao samostalnih ustanova u kulturi koje su organizirane u tri grada – u Koprivnici, Križevcima i Đurđevcu i u dvije općine – Virje i Gornja Rijeka.
Vrlo su važan dio županijske knjižnične mreže i pokretne knjižnice – bibliobusi. Koprivničko-križevačka županija jedina u Hrvatskoj ima organizirane dvije službe pokretnih knjižnica u dva grada – Koprivnici i u Križevcima, svaka s po jednim bibliobusnim vozilom.
Da se radi o djelatnosti koja se u Koprivničko-križevačkoj županiji dokazala kao natprosječno uspješna, pokazuju podaci o korištenju za 2016. godinu i usporedba s drugim sredinama u Hrvatskoj gdje je po broju učlanjenih korisnika u narodne knjižnice, u odnosu na broj stanovnika, Koprivničko-križevačka županija izbila na sam hrvatski vrh.
U knjižnice i bibliobuse u županiji krajem prosinca kažu brojke, bio je upisan ukupno 15.281 korisnik, što znači da je svaki sedmi stanovnik Županije član i redoviti korisnik neke od knjižnica ili bibliobusa u Županiji, dok je na nivou cijele zemlje tek svaki osmi građanin Hrvatske član knjižnice.
Također, Koprivničko-križevačka županija, jedan je od tri najvažnija financijera narodnih knjižnica i bibliobusa, uz njihove osnivače – gradove i općine, te uz Ministarstvo kulture, zahvaljujući čijoj sustavnoj i dugogodišnjoj podršci županijske knjižnice i ostvaruju ovako zapažene rezultate.
Više smo nego zadovoljni radom naše Gradske knjižnice i našeg svestranog bibliobusa. Toliko vrsta rada i događanja, mislim da nema nijedna knjižnica. Uvijek se u njoj nešto događa. Ne stignemo na sve niti stići. Želimo im brzo novu knjižnicu, kako bi bilo dosta mjesta za sve i sva događanja.
Slazem se. Ako ista u ovom gradu radi onda mi se cini da je to upravo knjiznica. Stvarno su ljudi tamo top. Ne svi, ali dobar dio njih. Mnostvo dogadjanja, razlicitih prezentacija, nabavljaju se nove knjige…
Da. Vidi se ogroman trud i zalaganje zaposlenika da od “prasnjave knjiznice” u koju dolaze penzici i djeca pod mus po lektiru naprave centar kulturnih dogadjanja. Istina na nekim je malo ljudi no na nekima se moraju izdavati karte jer su prenatrpana. Svakako da je prostor ogranicavajuci faktor u daljnjem razvoju knjiznice. Zao mi je sto gradska vlast nema razumijevanja te su i odobreni novci propali. No vjerujem da se nasi vrijedni knjiznicari nece obeshrabriti.
Ako problem predstavlja stvarni prostor siguran sam da obnovom podravske knjiznicarsko kulturne bastine u digitalnom obliku s cime su vec poceli mogu dalje otvoriti knjiznicu cijelom svijetu.
P. S. u nekim mjestima postoje “mini knjiznice na ovorenom” sanducici s knjigama koje mozete uzeti i donijeti druge.
Istina, knjižnica je zaista super!