utjecaj svakako postoji

ŠTETNO JE, ALI NE ZNAMO KOLIKO Monitoringom utvrdili da je nemoguće pouzdano odrediti utjecaj odlagališta na vode

Sva odlagališta, pa tako i Piškornica, predstavljaju područja negativnog utjecaja na okoliš i to nije moguće svesti na nultu razinu, no možemo se približiti tom idealu. Za to treba onemogućiti prodiranje procjednih voda, potrebno je da brtveni sloj bude cjelovit i neoštećen te da lagune budu kvalitetno dimenzionirane i nepropusne, rekao je Nikola Martinaga.

11:53h
0
Piškornica
Ilustracija // Foto: Ivan Brkić

Utjecaj odlagališta za otpad Piškornica na okoliš nedvojbeno postoji, no zbog loše mreže piezometara i nepostojanja maksimalnih dopuštenih propisanih vrijednosti za većinu parametara taj utjecaj je nemoguće pouzdano procijeniti.

Tako bi se mogli sažeti nalazi radne skupine osnovane za nadzor monitoringa površinskih i podzemnih voda na Piškornici, koju čine Nikola Martinaga i Mladen Gres iz tvrtke Piškornica sanacijsko odlagalište, Damir Ruk i Igor Horvat iz KC Voda, Jasna Nemčić-Jurec iz Zavoda za javno zdravstvo te Tamara Krznarić.

Njihov je zadatak bio analizirati postojeće rezultate monitoringa koji se provode, a došli su do zaključaka da je potrebno znatno unaprijediti postojeće stanje na odlagalištu.

– Sva odlagališta, pa tako i Piškornica, predstavljaju područja negativnog utjecaja na okoliš i to nije moguće svesti na nultu razinu, no možemo se približiti tom idealu. Za to treba onemogućiti prodiranje procjednih voda, potrebno je da brtveni sloj bude cjelovit i neoštećen te da lagune budu kvalitetno dimenzionirane i nepropusne – rekao je Nikola Martinaga.

Foto: Matija Gudlin
Nikola Martinaga // Foto: Matija Gudlin

Kao što je istaknuo, otpad se odlagao na golo tlo od 1982., a odlagalište se uredilo 2004. godine. Trenutno se kontrola vode provodi na način da se podzemne vode kontroliraju piezometrima četiri puta godišnje, kao i površinske vode vodotoka Gliboki uzvodno i nizvodno te procjedne vode iz lagune, a jednom godišnje kontrolira se površinska oborinska voda.

No, procjena radne skupine je da nije moguće odrediti i pravilno procijeniti utjecaj odlagališta na vode.

– Utjecaj nije moguće procijeniti ovom razinom monitoringa. Postojeći piezometri su preplitki da bi se dobila prava slika, a ni raspored im nije optimalan. Idealno bi bilo da jedan bude prije odlagališta, jedan poslije, pa da se vidi utjecaj na vode. Isto tako, za većinu parametara propisima nisu utvrđene maksimalno dopuštene vrijednosti, što je nedostatak na državnoj razini. Također, većina parametara vrlo su varijabilni i imaju velike skokove i padove, što onemogućava pouzdano praćenje – pojasnio je Martinaga.

Foto: Matija Gudlin
Jasna Nemčić-Jurec // Foto: Matija Gudlin

Naveo je i da nema opasnosti za vodocrpilište Ivanščak, smjer podzemnih voda ne ide u tom smjeru da bi utjecao na izvorište, a ni na potoku Gliboki nema poteškoća. Da nema opasnosti za zdravlje potvrdila je i dr. Jasna Nemčić-Jurec iz Zavoda za javno zdravstvo.

– Podzemna voda se kontrolira, ali to ni nije ona voda koja služi za piće. Za većinu parametara nema propisanih maksimalnih vrijednosti, no praćenje služi tome da vidimo čega ima, a čega nema. Mi kao laboratorij možemo samo na temelju dozvoljenih vrijednosti reći je li nešto u redu ili nije – smatra ona.

Radna skupina izradila je projektni zadatak i sada se traži izvršitelj. Zaključci su da je potrebno izraditi studiju ocjene stanja vode i tla na području odlagališta, sanirati otpad koji je odlagan do 2005. godine, izgraditi bolju piezometarsku mrežu, razmotriti dosadašnje kapacitete laguna i rješenja povezanih s procjednim vodama, implementirati bolje protupožarne mjere te izgraditi sustav aktivnog otplinjavanja.