prvo merićeva zgrada

Što bi se prema procjenama dogodilo da Koprivnicu pogodi potres poput ovog u Petrinji

Koliko smo zaista pripremljeni na takvu katastrofu, saznali bi uistinu tek kada bi se dogodila, no nadamo se da do toga neće doći.

13:29h
0
"Merićeva" zgrada prije početka sanacije
Merićeva zgrada prije početka sanacije

Još smo 2012. godine, nakon razornog potresa koji je tada pogodio Iran, pisali kako stručnjaci predviđaju da postoji mogućnost da se potres dogodi i u Hrvatskoj, no nitko ne zna kada će on biti, za par mjeseci, godinu dana ili 100 godina. Tada je rečeno da bi Zagreb mogao pogoditi potres od magnitude 6,3 po Richteru, a upravo se u utorak u Petrinji dogodio potres jačine 6,2 po Richteru, a u ožujku je jak potres pogodio i Zagreb.


Koprivnica se nalazi u osmoj zoni

Tada smo pokušali doznati kako bi se to odrazilo na Koprivnicu, a vjerujemo da se nije puno toga promijenilo kada je riječ o takvim katastrofama, no napominjemo da je riječ o predviđanjima.

– Prema hrvatskoj seizmičkoj karti, Koprivnica se nalazi u osmoj zoni, što označava srednju opasnost od potresa, no opasnost nije mala – kazao nam je prije osam godina Ivan Skec, tadašnji pročelnik Područnog ureda za zaštitu i spašavanje.

Županijski Stožer za zaštitu i spašavanje još je onda donio procjenu kakve bi bile posljedice ukoliko bi Koprivnicu pogodio jak potres.

Bez krova nad glavom ostalo bi 6500 ljudi

Tako bi na području županije bilo 150 duboko zatrpanih, 500 srednje zatrpanih i 700 plitko zatrpanih osoba. Prema procjeni, poginule bi 63 osobe, a teže ranjenih bi bilo oko 330. U priopćenju stoji da bi bez krova nad glavom ostalo čak 6500 ljudi, od čega bi se 30 posto njih trebali zbrinuti sami, smještaj kod rodbine, klijeti, vikendice, a za 4000 ljudi bi trebalo osigurati zbrinjavanje.

Kao posljedica potresa, pojavile bi se zarazne bolesti, a materijalne štete bi bile velike, posebno na manje otpornim građevinama. Zbog siromaštva bi oporavak bio jako dug, a psihološke posljedice se mogu javiti kod rođaka poginulih, zatrpanih osoba te spasilaca. Sreća u nesreći je što bi prometna povezanost bila relativno dobra pa bi pomoć bilo moguće dostaviti šleperima i manjim vozilima.

Oštećena vodocrpilišta

Oštećena bi bila vodocrpilišta, što bi dovelo do zamućenja vode i prekidanja cjevovoda. Može doći i do oštećenja telekomunikacijskih objekata, a i do ispuštanja opasnih tvari u zrak, vodu i zemlju.

Ujedno, vrlo vjerojatno bi se urušili pojedini objekti za uzgoj životinja.

Kakvo je stanje sa zgradama, upitali smo koprivničkog građevinara Zorana Šepeca.

Za građevine su zakonom su propisani kriteriji u gradnji i protupotresni elementi poput armiranog betona.

Prva bi se srušila Merićeva zgrada, Podravka bi ostala čitava

Zoran Šepec tvrdi da ako grad zadesi jači potres, većina lokalnih građevina ostala bi neoštećena, dok bi se jedna od prvih srušila Merićeva zgrada u samome centru grada.

– Ona se već i sama od sebe urušava, a postoji još takvih zgrada. Najugroženije su one predratne, za koje prilikom gradnje nisu postojali propisi, kao što postoje sada – kazao je on.

Prema svim propisima nije građena ni zgrada županije i gradske uprave, no one se ne bi urušile jer imaju masivne zidove. Sigurne su pak škole te, prema njegovim riječima, visoke stambene zgrade, bolnica, dvorane i Podravka koje se ne bi srušile, možda bi samo došlo do napuknuća pa ako se prilikom potresa nađete u blizini, znate gdje je sigurno.

Koliko smo zaista pripremljeni na takvu katastrofu, saznali bi uistinu tek kada bi se dogodila, no nadamo se da do toga neće doći.

čitam...