petrić

Prije početka “malog ledenog doba” (oko 1400. godine) bilo je razdoblje relativno viših temperatura poznato kao „srednjovjekovni klimatski optimum“. Inače je «malo ledeno doba» je počelo pomalo i neprimjetno s povremenim žestokim zimama, a početkom 16. stoljeća je nastupilo...

Prvi poznati ostatak grobova na prostoru grada Koprivnice potječe iz prostora zapadno od Bjelovarske ulice, na prostoru nekadašnjeg odlagališta otpada (Bajer kod nekadašnje tvrtke «Rapid»). Tamo je pronađen grob iz razdoblja Kulture polja sa žarama (1300-750 g. pr. Kr.)....

Ovog petka, 17. studenoga,  u 18 sati u koprivničkoj gradskoj vijećnici održati će se predstavljanje knjige prof. dr. sc. Ivice Šute Gopodarska sloga u Podravini (1935.-1941.). O knjizi će uz autora govoriti akademik Dragutin Feletar, prof. dr. sc. Željko Holjevac,...

Prema zapisima kanonskih vizitacija iz sredine 17. stoljeća je u davno doba bila podignuta kapela Sv. Duha s grobljem za stanovnike Duge ulice i Banovca. Ona se 1650. godine spominje kraj puta kojim se iz Koprivnice išlo u Varaždin....

Brežuljkasti dijelovi južnih i zapadnih dijelova prigradskih naselja i idilični brežuljci Bilogore (nekadašnje: Međurečke gore) i Kalnika učinili su u ovom kraju od starinea popularnim vinogradarstvo, gorice i kleti, ne samo kao poljoprivrednu granu nego i za utjehu starima,...

Voćarstvu se u koprivničkom kraju posvećivala nedovoljna pozornost, bez obzira što podneblje, konfiguracija i tlo pružaju značajne mogućnosti i za komercijalni uzgoj većeg broja različitog voća. Nešto voćaka obvezatno se gajilo uz ili u okviru vinograda na Bilogori ili...

Malo je poznato da je stari naziv za današnju Bilogoru bio Međurečka gora. Bilogoru je pod tim imenom – «Megiuretska M.» upisao Glavač 1673., a isto je učinio i Canteli 1690. godine. Na drugoj strani Valvasor krajem 17. stoljeća...

Stanovnici Koprivnice često su trpjeli oskudicu pitke vode za ljude, vode za stoku, kao i vode za gašenje požara. Vodu za piće, kuhanje i pranje, kao i vodu za napajanje stoke, dobivali su iz malobrojnih bunara i graba iskopanih...

Na zasjedanju Hrvatsko-slavonskog sabora 1598. bilo je zaključeno da u cijeloj Hrvatskoj i Slavoniji mnogi umiru od kuge jer nema nijednog liječnika. Zbog toga je 1603. na prostor Hrvatsko-slavonskog kraljevstva stigao dr. Daniel Théri de Rosenberger kao «doctor, medicus...

Danas je za Koprivničanke i Koprivničance od izuzetnog značenja kvalitetnije povezivanje njihovog grada sa «hrvatskom metropolom» - Zagrebom. Trenutno su aktualna pitanja brzine izgradnje drugoga kolosijeka. No, prije oko 150 godina bilo je upitno hoće li  željeznička pruga prolaziti...