Crne brojke

TIHI UBOJICA Hrvatska je u svjetskom vrhu po broju umrlih od raka, evo kako stoji Koprivničko-križevačka županija

Kad je smrtnost u pitanju, dodaje, ona ovisi o tri faktora: koliko ima novih slučajeva raka, u kojem je stadiju maligna bolest otkrivena i na koji se način ona liječi. Stručnjaci govore da na pojavu raka uvelike utječe način življenja, okolina u kojoj oboljeli žive, prehrana i genetika.

14:30h
0
Ilustracija // Foto: ingimage.com

Među deset zemalja na svijetu s najvećim brojem umrlih od raka na 100.000 stanovnika u 2016. godini nalazi se i Hrvatska.


Tako govore službeni podaci Registra za rak u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ), koje prenosi 24sata. Istraživanjem Sveučilišta Washington je obuhvaćeno 195 država, a rezultati su objavljeni u časopisu JAMA Oncology yesterday.

Koprivničko-križevačka županija po statistikama ne stoji dobro, peta je po učestalosti oboljelih muškaraca na 100.000 stanovnika, ima ih 706,5. Što se tiče oboljelih žena, tu je oko sredine, na 12. mjestu, s 418,3. Po broju oboljelih muškaraca iznad smo hrvatskog prosjeka, koji iznosi 636,9, do je broj žena ispod državnog prosjeka od 427,7.

 

Učestalost oboljelih od raka po županijama

ZA MUŠKARCE – na 100.000 stanovnika

ZA ŽENE – na 100.000 stanovnika

U HZJZ-u su izradili ilustraciju koja pokazuje koje vrste raka su najčešće kod muškaraca, a koje kod žena. Muškarce najčešće pogađa rak pluća, potom rak debelog crijeva, dok je na trećemu mjestu po učestalosti u muškaraca rak prostate. Kod žena je situacija nešto drugačija. Najviše ih pogađa rak dojke.

Izvor: HZJZ

– Zadnji podaci Registra za rak govore o 2644 novodijagnosticirane žene. Na drugome mjestu kod žena je rak debelog crijeva s 1243 novooboljele godišnje, dok je na trećemu mjestu rak pluća. Svake godine od raka pluća u Hrvatskoj oboli gotovo 800 žena – govori dr. sc. Mario Šekerija, voditelj odjela za maligne bolesti HZJZ-a dodajući da je ukupno gledajući, kad su zloćudne bolesti u pitanju, najčešća dijagnoza raka debelog crijeva.

U porastu je i incidencija raka dojke u žena, a zabrinjava još prisutan porast incidencije raka debelog crijeva kod muškaraca. S druge strane, incidencija raka želuca, nekad jednog od najčešćih sijela raka, u stalnom je padu u oba spola.

– Zanimljivo je da se učestalost raka želuca počela smanjivati s pojavom hladnjaka i zamrzivača. Naime, nekad su ljudi svježe meso morali ili odmah upotrijebiti ili ga soliti i dimiti kako bi ga u tom obliku mogli i kasnije konzumirati. Poznato je da ti procesi oslobađaju spojeve koji za ljude nisu najzdraviji. Podaci kojima raspolažemo potvrđuju da je rak želuca učestaliji u kontinentalnoj Hrvatskoj nego na jugu zemlje, a pretpostavka je da na kontinentu ljudi i danas više konzumiraju suhomesnate proizvode nego na jugu zemlje – objašnjava Šekerija za 24sata.

Kad je smrtnost u pitanju, dodaje, ona ovisi o tri faktora: koliko ima novih slučajeva raka, u kojem je stadiju maligna bolest otkrivena i na koji se način ona liječi. Stručnjaci govore da na pojavu raka uvelike utječe način življenja, okolina u kojoj oboljeli žive, prehrana i genetika.

– Kod gotovo svih vrsta raka dob je najvažniji rizični faktor, odnosno sa starenjem se povećava vjerojatnost obolijevanja. Osim dobi, ljudi koji su preboljeli karcinom i prošli kroz terapiju zračenjem pod povećanim su rizikom od obolijevanja kako od već preboljene vrste karcinoma, tako i od drugih vrsta karcinoma – govori Šekerija.

Najvažniji rizični čimbenik povezan s nastankom zloćudnih bolesti je pušenje, nastavlja Šekerija, i to najvećim dijelom zbog iznimno snažne uzročno-posljedične povezanosti s rakom pluća. No pušenje je povezano i s povišenim rizikom od nastanka raka debelog crijeva, raka grkljana, usta, grla, jednjaka, bubrega, jetre, želuca, gušterače i vrata maternice.

Uspoređujući Hrvatsku s drugim europskim zemljama, samo Mađarska ima više stope smrtnosti od raka u odnosu na nas.

– Promatrajući stope učestalosti pojave raka prema županijama i spolu, zloćudne bolesti kod muškaraca najučestalije su u Varaždinskoj, Brodsko-posavskoj i Međimurskoj županiji, dok su najniže stope zabilježene u Šibensko-kninskoj, Istarskoj i Primorsko-goranskoj županiji. Najviše stope kod žena bilježimo u Gradu Zagrebu, Dubrovačko-neretvanskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji, a najniže u Ličko-senjskoj, Krapinsko-zagorskoj i Osječko-baranjskoj županiji – kaže Šekerija.

Dodaje kako je u zadnjih nekoliko godina incidencija raka pluća u muškaraca u blagom padu, dok kod žena nažalost raste, i to gotovo tri posto godišnje.

Kad je rak debelog crijeva u pitanju, on je svakako povezan i s pretilošću, manjkom tjelesne aktivnosti, alkoholom, postojanjem upalnih bolesti probavnog sustava (Crohnova bolest, ulcerozni kolitis) te pozitivnom obiteljskom anamnezom.

Procjenjuje se da se četiri od deset slučajeva raka mogu prevenirati. S obzirom na to da se veći dio zloćudnih bolesti razvija slučajnim mutacijama gena na koje se ne može utjecati, čak i kad ljudi imaju zdrave stilove života, važno je znati prepoznati simptome koji mogu upućivati na potrebu liječničkog pregleda, kao i odazivati se na redovite preventivne preglede u sklopu Nacionalnih programa ranog otkrivanja raka.

čitam...