HITNE INTERVENCIJE

Tri ministra sinoć dogovarali mjere za spas gospodarstva, u ovom trenutku sigurna je samo jedna

Ključno pitanje koje se mjere viđene u inozemstvu mogu integrirati u hrvatski model bit će tema današnjeg sastanka.

08:59h
0
Foto: Ivan Balija
Foto: Ivan Balija

Nakon što je premijer Andrej Plenković jučer održao konferenciju za novinare na kojoj je predstavio nove epidemiološke mjere, kao jedno od ključnih pitanja otvorilo se kakve će kompenzacijske mjere Vlada osigurati vlasnicima restorana i kafića koji će u potpunosti ostati bez prihoda. Isto vrijedi i za druge biznise koji će biti zaključani do 21. prosinca, kao što su teretane, fitness i rekreacijski centri.


Jučer u večernjim satima činilo se da u Vladi još uvijek nisu imali jasnu sliku o tome kako kompenzirati biznise pogođene epidemiološkim mjerama. Tek jučer u večernjim satima održavao se sastanak ključnih ministara s gospodarskim resorima na kojima su tražili odgovor na zahtjeve poslodavaca, prenosi Jutarnji list.

Na sastanku su potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić, ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović te ministar gospodarstva Tomislav Ćorić raspravljali o tome što još trebaju ponuditi poduzetnicima osim pomoći za isplatu plaće od 4000 kuna, što je zapravo stara mjera. Na stolu ministara navodno su bili prijedlozi ugostitelja, ali rješenja koja su zbog zabrana poslovanja već viđena u drugim zemljama. Ključno pitanje koje se mjere viđene u inozemstvu mogu integrirati u hrvatski model bit će tema današnjeg sastanka ministara s ugroženim poduzetnicima.

Put u novu recesiju?
Problem je trenutačne situacije što Hrvatska, kao i druge europske zemlje, klizi prema recesiji s dvostrukim dnom, a još nema govora o početku korištenja golemih sredstava koje će Hrvatska dobiti iz proračuna EU (ukupno 22 milijarde eura) pomoću kojih bi mogli poticati gospodarski rast. U Hrvatsku je dosad stiglo 510 milijuna eura iz programa SURE, što je u osnovi shema financiranja skraćenog radnog vremena. Sada, dakle, imamo kompliciranu situaciju u kojoj imamo novo zaključavanje dijela ekonomskih aktivnosti, nemamo jasnu viziju obeštećenja tih djelatnosti, a iz rasprave je praktično nestala ideja investiranja u oporavak odnosno gospodarski rast.

Ugostitelji okupljeni kroz Udrugu Glas poduzetnika, Nacionalnu udrugu ugostitelja, Udruženje ugostitelja Zagreb pri Hrvatskoj obrtničkoj komori, Udruženje ugostiteljskih djelatnosti HGK te Hrvatsku udrugu poslodavaca predložili su Vladi dva modela pomoći. U prvom modelu traže smanjenje PDV-a na 5 posto na razdoblje od tri godine te dugoročno na 13 posto za sve ugostitelje, zatim nastavak potpora za očuvanje radnih mjesta do travnja 2021. – 4000 kuna uz otpis pripadajućih poreza i doprinosa do 1. svibnja 2021., kao i obeštećenje od deset eura po četvornome metru prostora za trošak najma. Uz to, u prvom modelu očekuju “covid kreditiranje” uz državne potpore kako bi se osigurala likvidnost.

U drugom modelu, pak, traže osiguranje prihoda i samim poduzetnicima, ne samo za radnike i njihove plaće – 50 posto od istog razdoblja prošle godine kao direktna dotacija iz koje se isplaćuju i radnici uz oprost doprinosa. Očekuju, nadalje, oslobađanje od svih fiksnih obveza tijekom lockdowna na svim razinama vlasti (najamnine, komunalne naknade, komunalne usluge – odvoz smeća, vodne naknade, spomenička renta…), inzistiraju na smanjenju PDV-a te traže oslobođenje od parafiskalnih nameta.

Zatečena i Vlada
Iz poduzetničkih krugova plasira se čak i ideja isplate 75 posto prihoda iz istog lanjskog mjeseca, po uzoru n a Njemačku. Ostaje i otvoreno pitanje što s onima čije poslovanje direktno ovisi o radu restorana i kafića. Proizvođačima alkoholnih i bezalkoholnih pića te nakladničkim kućama nije zabranjen rad, ali oni vrlo značajan dio prihoda realiziraju upravo u ugostiteljskim objektima.

Budući da u trenutku objave novih epidemioloških mjera Vlada nije imala prateći set socijalno-ekonomskih potpora, čini se da u Vladi nisu računali ni s ovim parcijalnim lockdownom jer je strategija bila izbjeći novo zaključavanje, piše Jutarnji list.

KLJUČNI PROBLEMI I IZAZOVI

Što je ključni ekonomski problem nakon objave novih mjera?

Hrvatska klizi u recesiju s dvostrukim dnom, a još nemamo ni viziju socijalno-ekonomskih potpora za zatvorene biznise, u situaciji kad bi se već trebale lansirati ekstenzivne mjere gospodarskog oporavka

Što će biti osnova za pregovore Vlade i ugostitelja?

Prema dostupnim informacijama, čini se da su i ugostitelji i ministri proučavali rješenja viđena u zemljama koje su prije Hrvatske uvele neku vrstu parcijalnog lockdowna. Ideja je vidjeti što je financijski moguće te integrirati to rješenje u hrvatski model, sukladno našim poreznim okvirima

Što je učinila Njemačka?

Kada su proglasili zatvaranje kafića, odmah su najavili isplatu 75 posto prihoda iz istog lanjskog mjeseca za male i srednje poduzetnike kojima je epidemiološkim mjerama onemogućen rad te 70 posto za velike poduzetnike

 

čitam...