Savjeti liječnika

Trn u peti

Petni trn posljedica je istezanja plantarne fascije u osoba sa spuštenim stopalima i onih sa prevelikim opterećenjem stopala.

17:15h
0
drazen-sacer
KOLUMNA Dražen Sačer

Zacijelo ste već čuli da se netko žali da ima “trn u peti”, a niste imali pravo saznanje o čemu se zapravo radi. Naravno da je riječ o kolokvijalnom izrazu, koji se odnosi na tegobe vezane uz petnu kost stopala.

Dvije su temeljne funkcije stopala – oslonac i kretanje. Pri stajanju stopalo prima težinu tijela i prenosi je na podlogu, a pri hodu odiže tijelo od tla. Prilikom hoda svaki naš korak započinje oslanjanjem na petu, potom vanjski rub stopala dotiče tlo, a nakon toga prednji dio odiže stopalo prema naprijed. Procjenjuje se da u prosjeku svakodnevno napravimo nekoliko tisuća koraka. Stabilnost stopala osiguravaju tri uporišne točke – jedna je na peti, a dvije na prednjoj strani stopala i to glavice prve i pete kosti donožja.

Trn u peti (calcar calcanei) završni je stadij plantarnog fascitisa (lat. planta – taban, fascia – tanka ovojnica). Posljedica je akumuliranih oštećenja fascije na pčolazištu na petnoj kosti. Petni trn pripada u sindrome prenaprezanja, o kojima se već pisali na ovim stranicama. Može biti jednostran ili rjeđe obostrano (u 15 % svih slučajeva) i nešto je češći u žena.

Što se sportaša tiče, najčešće se javlja u atletičara (trkači, posebice maratonci) i gimnastičara. U pravilu nalazimo ga u ljudi čija je profesija vezana uz mnogo stajanja i hodanja te onih sa spuštenim stopalima. Prekomjerna tjelesna težina – debljina, jedan je od važnijih predisponirajućih čimbenika za razvoj plantarnog fasciitisa.

Petni trn posljedica je istezanja plantarne fascije u osoba sa spuštenim stopalima i onih sa prevelikim opterećenjem stopala. Patološkoanatomski supstrat je upalno-degenerativni proces zajedničkog polazišta plantarne ovojnice i malih stopalnih mišića. Karakteristični znak petnog trna je vrlo jaka bol koja se javlja nakon ustajanja pri prvim koracima, koja se pojačava nakon fizičke aktivnosti. Točka najjače bolne osjetljivosti je polazište unutarnjeg dijela plantarne ovojnice na donjem dijelu petne kosti.

Dijagnoza petnog trna nakon kliničkog pregleda, potvrđuje se radiološki – rentgenskom snimkom (na slici) na kojoj se na petnoj kosti vidi veće ili manje izbočenje kljunasta oblika. Treba istaknuti da ovaj radiološki nalaz često (oko 20%) zna biti i asimptomatski, što znači da pacijent nema nikakvih tegoba.

Što se liječenja tiče djelotvorno je nošenje ortopedskih uložaka s otvorom na peti. Ponekad je dostatan i sam podmetak pod petu s otvorom – jastučić (na slici). Dobar efekt ima kriomasaža (masaža ledom) ili hladni oblozi aplicirani na petu više puta dnevno.

Preporučaju se i procedure fizikalne terapije: ultrazvuk, laser, elektroprocedure, magnetoterapija i posebno udarni val. Korisne su i injekcije – „blokade“: lokalne aplikacije kortikostreoida i anestetika u bolno mjesto. Često se ordiniraju i nesteroidni antireumatici ( Indomethacin, Knavon, Lubor, Ibuprofen, …) jer suprimiraju upalno-degenerativni proces i smanjuju bol. Izuzetno su važne vježbe istezanja mišića podkoljenica i stopala, te istezanje Ahilove tetive i plantarne fascije. Osim vježbi istezanja treba provoditi i vježbe jačanja mišića stopala i mišića lista – m. triceps surae.

Uz navedene terapijske postupke uputno je održavati optimalnu tjelesnu težinu, u akutnoj fazi osigurati odmor te kad god je moguće izbjegavati duže stajanje i hodanje. Izuzetno rijetko odlučuje se za kirurško liječenje, osim kad unatoč korektno provedenoj konzervativnoj terapiji nema rezultata.

Dr. Dražen Sačer, fizijatar
TEL. 048 625 033
E-mail: drazen.sacer1@kc.t-com.hr

čitam...
Loading...