povijesno-kulturna baština

U Ludbregu se uređuje cinktor crkve, arheološka istraživanja ukazuju da se ispod proteže groblje bjelobrdske kulture

Svi nalazi iz ranosrednjovjekovnih grobova potvrđuju kontinuitet naseljavanja i važnost Ludbrega kroz sva povijesna razdoblja.

13:59h
0
Foto: Grad Ludbreg

U sklopu projekta “Unapređenje kontinentalnog turizma turističkom valorizacijom povijesno-kulturne baštine Grada Ludbrega” koji je sufinanciran iz Europskog fonda za regionalni razvoj, nakon građenja Kuće Somogji, uređenja šetnice, adaptacije Hotela Crnković, uređenja Zanatskog trga, početkom rujna započeli su i radovi na uređenju cinktora Župne crkve Presvetog Trojstva.

– S radovima smo započeli sa zapadne strane. Na dubini od 1,20 metara naišli smo na nepravilan kameni zid povezan žbukom. Iskop se nije proširivao, sve podatke nemamo pa ne znamo o čemu se točno radi. Kada je 1973. godine Arheološki muzej u Zagrebu provodio sondiranja unutar cinktora sa sjeverne strane zida, pronašli su srebrnu sljepoočničarku, odnosno naušnicu od savijene žice koja završava s jednim krajem savinutim u obliku slova “S”. Pretpostavilo se da naušnica potječe iz groblja koje se nalazilo na mjestu današnje crkve – pojasnila je arheologinja Jelena Koprek.

Na dubini od 1,50 metara pronađeno je sedam grobova. Svi pokojnici su bili položeni na leđa i orijentirani u smjeru zapad-istok s glavama prema zapadu. U nekim smo grobovima uz glavu pokojnika pronašli željezne čavle pa je za pretpostaviti da su pokojnici bili pokopani u drvenim sanducima koji su s vremenom istrunuli. U tri groba su uz pokojnika pronađeni nalazi koji ih smještaju u 10. i početak 11. stoljeća.

– Nalazi pomoću kojih smo datirali ove grobove su naušnice, odnosno karičice od brončane žice sa savijenim krajem u obliku slova “S”. S obzirom da su se u tom periodu na našem području preklapale dvije kulture, bjelobrdski kulturni kompleks i karantansko-ketlaški kulturni krug, tek ćemo nakon daljnjih istraživanja moći potvrditi o kojoj se točno kulturi radi – kazala je arheologinja.

Pronađene nalaze očekuje čišćenje, fotografiranje, upisivanje u bazu podataka i spremanje u depo, te analiza i pisanje izvješća.

– Postoji velika vjerojatnost da se točno ispod cinktora crkve te cijele ulice proteže groblje bjelobrdske kulture, da se radi o nekom većem objektu. Vjerujemo da ćemo budućim istraživanjima moći potvrditi postojanje i karakter objekta, kao i raster ranosrednjovjekovnog groblja – rekla je Jelena Koprek.

Svi nalazi iz ranosrednjovjekovnih grobova potvrđuju kontinuitet naseljavanja i važnost Ludbrega kroz sva povijesna razdoblja.

– Ovo je bogat arheološki kraj s potvrđenim kontinuitetom naseljavanja. To vidimo po nalazima raznih lokaliteta s područja ludbreške Podravine. Jedno od najpoznatijih naselja željeznog doba koje pripada starijem željeznom dobu, odnosno hallstatskoj kulturi je upravo u Sigecu Ludbreškom, zatim imamo antičke peći u Hrastovskom na položaju Vučje grlo, zaštićenu gradinu Lipa-Katalena. Također pratimo ostatke antičke ceste koja prolazi kroz ludbreško područje. Imamo i važan nalaz u Poljancu, a riječ je o rimskim kolima – kaže Jelena Koprek.

Tko zna što se još u Ludbregu skriva. Predstoji to arheolozima saznati.

Foto: Grad Ludbreg
Foto: Grad Ludbreg
Foto: Grad Ludbreg

čitam...