agro altera

U obitelji Makar traje berba Ludbreškog hrena, Bojana: Planiramo gradnju male tvornice za preradu pa bi Ludbreg bio centar svijeta i hrena

Zajedno s timom vrhunskih povrćarskih stručnjaka uspjeli su zaštiti Ludbreški hren kao čuvanu sortu na listi Hrvatske i Europske unije.

17:56h
0

Poznavali su ga Egipćani, a Grci nazivali biljkom vrijednom zlata. Hren, trajnica zelenog lišća, bijelog korijena i ljutog okusa poznata je po ljekovitim svojstvima od davnina. Kod nas se najviše konzumira kad zahladi. Može se koristiti svakodnevno na razne načine, a posebno kao namirnica koja se rado poslužuje u blagdanskim prigodama, najviše uoči božićnih blagdana, a još više za Uskrs. Osim vrijednih sastojaka kojima obiluje i bogate namjene, ima i centar uzgoja. Nedaleko Ludbrega.

U Sigecu Ludbreškom, prije više od 40-ak godina, Franjo i Marija Makar nabavili su sadnice hrena i počeli razvijati proizvodnju. Svakog tjedna obilazili su razne kupce, odlazili na zagrebačke tržnice kako bi prodali i nešto zaradili. Potražnja je bila sve veća pa se i proizvodnja širi­la, a 2000. godine osnova­li su obiteljsku tvrtku koja je uskoro postala najveći uzgajivač i proizvođač hrena u Hrvatskoj.

Zajedno s timom vrhunskih povrćarskih stručnjaka uspjeli su hren zaštiti kao čuvanu sortu na listi Hrvatske i Europske unije, a po želji kćeri Bojane nazvali su ga Ludbreški hren. Htjela je, kaže Bojana, da se nađe na širokom tržištu, da se promovira Ludbreg i da svi znaju da se proizvodi na ludbreškom području. Jer, autohtona sorta Ludbreškog hrena nastala je kao selekcija proteklih desetljeća otkako se hren uzgaja u ovom kraju.

– Riječ je o starinskoj sorti uzgojenoj i selekcioniranoj na našem području koja ima poseban miris i okus. To je glatki, bijeli hren visoke eteričnosti koji u sebi sadrži dosta gorušičinog ulja. Izvana je žutosmeđe boje, a unutrašnjost mu je bijela – pojasnila nam je Bojana koja već deset godina vodi obiteljsku tvrtku za proizvodnju, preradu i otkup povrća Agro-Alteru.

Bojana Makar // Foto: Agro Altera

Kvalitetna zemlja u ludbre­škom kraju i kontinentalno podneblje, na što agronomi upozoravaju već dugo, ide­alni su uvjeti za ovu povrtlarsku kulturu. Hren sade na proljeće, a vade od jeseni.

– Krajem listopada ili početkom studenog, upravo ovih dana, korijen je zreo za berbu  – kaže Bojana.

Hren ima fazu lista i fazu korijena. Kad se posadi treba mu sunce da raste, a krajem kolovoza korijen se počne debljati i formirati, tada traži puno vode. Završetkom vegetacije i kad se lišće počinje sušiti, spreman je za vađenje.

– Tada parcelu pomalčiramo, odnosno pokosimo i usitnimo lišće da ga lakše vadimo. Traktor, plug za vađenje hrena i barem četiri osobe koje su iza pluga, naša su uigrana ekipa. Potrebno nam je minimalno mjesec dana da ga izvadimo. Imamo i kooperante koji rade za nas tako da ćemo vađenje hrena kombinirati ovisno o potražnji – govori Bojana.

U počecima su bili samo proizvođači sirovine. No, Bojana je svojevremeno napravila istraživanje tržišta i primijetila da ponude hrena baš i nema, te je došla na ideju da napravi svoj hren. Plasiranje na hrvatsko tržište činilo joj se skromnim, pa se okrenula i vanjskom. To je zahtijevalo i dodatne poslovne partnere.

Foto: Marina Hižak

– Kako kod nas nema tvornice za preradu hrena u staklenke, a sami nismo toliko financijski jaki da kupimo postrojenje koje uključuje i laboratorij, hren se prerađuje u Češkoj kod našeg poslovnog partera. On nam napuni staklenke i gotov proizvod vraća u Hrvatsku – kaže Bojana.

Kvaliteta Ludbreškog hrena privukla je velike trgovačke lance.

– Postotak hrena u našim staklenkama je oko 80 posto što je iznimno visoki postotak, najveći koji se nudi na tržištu. Mi ne proizvodimo umake kojima je tržište preplavljeno, a takvi proizvodi, zapravo, u sebi imaju najmanje hrena. To je i slučaj s uvoznim hrenom – kaže Bojana koja je težila da njen hren bude što prirodniji, što domaćiji, a sastojci koji se dodaju, poput soli, ulja… minimalistički.

Osim klasičnog ludbreškog hrena, tu je i ekstra ljuti, zatim hren s peršinom, feferonima, brusnicom. A u prodaji će se uskoro pojaviti i ludbreški hren s jabukom.

Bojana Makar // Foto: Marina Hižak

– Hren se ne može spajati s bilo čime, a teško je zamisliti da bi se mogao spojiti s brusnicom. Ja sam ga uspjela i ispao je savršen, prava delikatesa! Brusnica koja pusti sok, taj okus se spoji s oštrinom i slatkoćom hrena, dobije se fina smjesa. A u najnovijoj recepturi hrena s jabukom, nakon nekoliko mjeseci rada i isprobavanja, napokon sam pogodila pravu kombinaciju posebnog okusa hrena dodajući mu jabučni pire od tri vrste jabuka – otkriva Bojana.

Kvalitetu i prepoznatljivost Ludbreškog hrena potvrdile su i brojne nagrade i priznanja koje im je dodijelilo Ministarstvo poljoprivrede prilikom ovogodišnjeg Sajma zimnice i autohtonih proizvoda. Zlatnu diplomu primili su za naribani ludbreški hren, a srebrnu za ludbreški hren s peršinom. Ludbreški hren s brusnicom dobio je priznanje.

Svojedobno je i gastro-žiri na jednom događanju među šest kupovnih vrsta tražio najukusniji. Zanimljivost je da je tada Ludbreški hren, od svih hrenova koji su sudjelovali u velikoj degustaciji, dobio najveće ocjene zbog kvalitete što im je, kaže Bojana, bilo veliko priznanje za uložen trud i rad.

Foto: Marina Hižak

– Pobjednica jedne sezone Ma­ster Chefa Iva Pehar kuhala je s Ludbreškim hrenom i napravila četiri slijeda jela: hladno predjelo, toplo predjelo, glavno jelo i dva de­serta. Uspjela je spojiti nespojivo i stvoriti vrhunska jela različitih okusa. To nas je dosta poguralo u prodaji i javili su nam se novi kupci – govori zadovoljno.

Bojana je znanja o uzgoju i proizvodnji hrena skupljala najviše u praksi, jer literature za proizvodnju hrena, kaže, nema.

– Sami smo napravili knjižicu s uputama za naše kooperante, ali i sve zainteresirane. Smatram da nema čovjeka koji bi mogao više i bolje reći o proizvodnji hrena od mog tate, jer je moj tata doktor za hren. Jednostavno, ne znam ikoga tko bi znao više o hrenu, nego što mi znamo – smije se.

U Agro Alteri trenutno rade na zaštiti zemljopisnog porijekla u čemu im pomažu Varaždinska županija i EUVITA Cluster za ruralni razvoj i poduzetništvo.

Marija Makar // Foto: Agro Altera

– Postoje dokazi da se hren na našem području sadio više od 30 godina, da postoji sljedivost njegove proizvodnje, odnosno da se ona odvija iz generacije u generaciju, da je poseban od sastojaka do izgleda, odnosno da se razlikuje od, primjerice mađarskog, poljskog ili srpskog, i da održava kvalitetu godinama. To priznanje bit će nam od velike važnosti za budućnost razvoja proizvodnje, povezanosti i prepoznatljivosti ludbreškog hrena – kaže Bojana.

Kako bi zaokružila priču o Ludbreškom hrenu, Bojanina je želja da se u Ludbregu napravi mala tvornica ili postrojenje za preradu. Namjera joj je proširiti proizvodnju i osvojiti dodatna tržišta.

–  Ljudi možda olako shvaćaju preradu, no ja ne. Mi nismo OPG, već tvrtka koja nudi više proizvoda i radi s velikim tržištem. A opet smo premali da bismo sami napravili postrojenje, jer ono zahtijeva kontrole, treba udovoljiti svemogućim uvjetima. Dakle, treba imati vlastiti prostor, opremiti ga, riješiti papirologiju, a o troškovima da ne govorim – kaže.

Izgradnjom male tvornice za preradu, potaklo bi se mnoge da sade hren, jer u okolici, kaže, nema puno proizvođača hrena.

– Želja mi je da se proizvodnja hrena proširi pa da je naš kraj poznat po hrenu i vani. Tako bismo, zapravo, svi bili na dobitku. Jer, osim što je Ludbreg centar svijeta, tad bi bio i centar hrena – optimistična je Bojana Makar.

Foto: Marina Hižak

čitam...