krešo krijesnica

Uključite se u spriječavanje nestanka krijesnica i svjetla koje nas podsjeća na djetinjstvo

Prolazak automobilskih svjetala pored lokacije na kojoj se nalaze krijesnice može poremetiti njihovu sinkronizaciju i na nekoliko minuta. Konstantno ometanje umjetnim svjetlom otežava krijesnicama komunikaciju i umanjuje šansu za parenje što znači da se smanjuje broj budućih generacija krijesnica.

11:11h
0
Krijesnica
Ilustracija // ingimage.com

Zabrinuti znanstvenici i studenti zagrebačkog Agronomskog fakulteta i australskog Sveučilišta u Wollongongu pokrenuli su zajedničku eko-kampanju Krešo krijesnica.

– Želimo spriječiti nestanak svjetla našeg djetinjstva – pojašnjava dr. Darija Lemić s Agronomskog fakulteta Zagreb ciljeve pokretanja ove hrvatsko-australske akcije.

– Većina ljudi pamti tople ljetne večeri ukrašene mnoštvom živih lampica. Sjaj kao iz bajke koji je stvorila sama priroda. Krijesnice su svima u dragom sjećanju, no zašto su samo u sjećanju? Zašto ih viđamo sve manje? To želimo promijenjiti, želimo da krijesnice ne budu samo dio naših sjećanja – kaže dr. Lemić za jutarnji.hr.

Pojašnjava kako su krijesnice kukci koji žive na svim kontinentima s tropskom i umjerenom klimom. U svome zatku imaju svjetlosni organ, a njime proizvode efikasniju svjetlost nego žarulje! Naime, žarulje prilikom rada proizvode 90% svjetlosti i 10% topline, dok krijesnice proizvode stopostotnu svjetlost. Proizvodnja svjetla im služi za komunikaciju, pronalaženje partnera i parenje te ponekad za upozoravanje predatora kako bi zaštitile sebe ili teritorij.

Jutarnji doznaje od dr. Lemić kako u Hrvatskoj postoje dvije vrste krijesnica: Ivanjska krijesnica i Mala ivanjska krijesnica. Naziv Ivanjska se pripisuje zbog prvog ljetnog leta krijesnica koji započinje u noći Svetog Ivana, između 23. i 24. lipnja. Zbog toga ih se još naziva Ivanjskim kukcima. Ponekad svoj let započinju i ranije, što ovisi o vremenskim prilikama u određenoj godini. Njihova svjetlost je najčešće vidljiva između 21 i 22 sata.

Posljednjih nekoliko godina primijećeno je da je sjaj krijesnica sve rjeđi te da na mjestima gdje ih je nekoć bilo mnogo, sada su u neznatnom broju ili ih uopće nema. Razlog tome je utjecaj čovjeka. Krijesnice žive na vlažnim i toplim mjestima kao što su šumarci oko jezera, rijeka ili močvara, uz more ili šumske putiće.

Urbanizacija i gradnja novih prometnih i stambenih objekata smanjuje broj takvih staništa zbog čega krijesnice gube svoje domove. Novogradnja za sobom dovodi mnoštvo osvjetljenja. Kada svjetlo šteti živim bićima u okolišu govorimo o svjetlosnom zagađenju ili poluciji koja je također razlog smanjenom broju krijesnica. Krijesnice koriste svoj sjaj kako bi se sinkronizirale jedne s drugima što je preduvjet za parenje.

Prolazak automobilskih svjetala pored lokacije na kojoj se nalaze krijesnice može poremetiti njihovu sinkronizaciju i na nekoliko minuta. Konstantno ometanje umjetnim svjetlom otežava krijesnicama komunikaciju i umanjuje šansu za parenje što znači da se smanjuje broj budućih generacija krijesnica.

– Kampanja Krešo krijesnica pokrenuta je suradnjom zabrinutih znanstvenika i studenata, a da bismo uspjeli potrebna nam je pomoć građana, koji nama znanstvenicima mogu pomoći u ovoj misiji da saznamo gdje svjetlost krijesnica još uvijek postoji. Stoga, tijekom ljeta 2019. želimo čuti vaš glas! Iz svih krajeva Hrvatske želimo dobivati vaše obavijesti o krijesnicama putem naše Facebook stranice Krešo Krijesnica, Instagram stranice Krešo Krijesnica i Twittera #crofirefly ili direktno na naše email adrese. Šaljući nam slike, mjesto, vrijeme, datum i broj krijesnica koje ste vidjeli, izravno ćete pridonijeti boljem razumijevanju ovog kultnog hrvatskog kukca i pomoći njihovoj zaštiti u Hrvatskoj i diljem Europe. Javite nam Vaša zapažanja, pripazite pri uporabi pesticida oko vaših domova, sadite visoko grmlje i cvijeće u vrtovima kako biste pružili krijesnicama sklonište. Pomognite nam da vratimo svjetlost našeg djetinjstva – ističe dr. Darija Lemić s Agronomskog fakulteta Zagreb.

Doktorica Lemić dostavila je e-mail adrese na koje možete poslati fotografije i vijesti o mjestima pojave krijesnica: dlemic@agr.hr; matejj.oreskovic@gmail.com; marija.a.galesic@gmail.com i kmikac@uow.edu.au.

 

čitam...
Loading...