Vlada je s Bruxellesom dogovorila da će, pojednostavljeno rečeno, nagrađivati lokalne jedinice koje se odluče spojiti, stvarno ili funkcionalno. “Mehanizam financijske potpore”, kako se to naziva u europskim dokumentima, Vlada treba uvesti već sljedeće godine, piše Telegram.
“U državnom proračunu osigurat će se dostatna sredstva kako bi se financijski potaknulo stvarno spajanje najmanje 20 posto i funkcionalno spajanje najmanje 40 posto jedinica lokalne uprave”, navodi se u jednom od službenih dokumenata uz hrvatski plan oporavka. ‘Stvarno i funkcionalno spajanje’ je svojevrsni eufemizam: u jednom i drugom slučaju radi se o ukidanju nečega – ili cijelih lokalnih jedinica ili, u najmanju ruku, nekih rukovodećih funkcija i radnih mjesta.
Ali ukidanje zvuči grublje i politički je osjetljivije, pa i hrvatska administracija koristi izraz ‘spajanje’.
“Odlukom Vlade RH propisat će se kriteriji i visina poticaja, uz veće fiskalne poticaje za stvarna spajanja, dok će poticaji za funkcionalna spajanja ovisiti o broju i vrsti funkcija koje su predviđene za spajanje”, kažu u Ministarstvu financija ne otkrivajući detalje o iznosu i vrsti financijske motivacije.
“U tijeku je izrada kriterija i visine poticaja u okviru međuresorne radne skupine, uz uključenost predstavnika jedinica lokalne samouprave i ostalih relevantnih dionika. Predmetna Odluka usvojit će se u prvom kvartalu 2022. godine nakon čega će se objaviti javni poziv JLS-ima za iskaz interesa za dobrovoljno funkcionalno, odnosno stvarno spajanje“, dodaju.
Ako se, na primjer, dvije općine ‘stvarno spoje’ i postanu jedna, dobit će veće poticaje od države. Manje će profitirati ako se spoje samo ‘funkcionalno’ – ako, primjerice, dogovore da će, umjesto dva komunalna poduzeća s dva direktora, imati samo jedno ili ako spoje svoje vrtiće u jednu ustanovu.
Kako će funkcionirati?
Na tome se upravo radi u Zadarskoj županiji gdje nekoliko lokalnih jedinica sudjeluje u pripremama za spajanje pojedinih ustanova. O tom se pilot-projektu između Jasenica, Starigrada i Posedarja već pisalo, a sad bi im se, izgleda, trebale priključiti još neke općine i grad Obrovac.
Na primjer, pokušat će spojiti vrtiće u jednu ustanovu (što znači zajedničko obavljanje administrativnih poslova, a ne spajanje u jednu zgradu) sa sjedištem u Posedarju, surađivati u turističkoj promociji s glavnim turističkim uredom u Starigradu, Jasenice bi imale centralu vatrogasnog društva i tako dalje.
U Ministarstvu uprave uvjereni su da će ovaj probni projekt i fiskalni poticaji države biti dovoljni da lokalne samouprave motiviraju da se u startu barem funkcionalno udruže i zajednički obavljaju pojedine poslove. Ambicija je, dakle, tu. S obzirom na iskustvo, i skepsa je prisutna. Samo još treba vidjeti hoće li 2025. – kada ponovno biramo lokalne vlasti – stvarnost biti išta drugačija od današnje, piše Telegram.
