Vrhunac sezone kućnih požara

Vatrogasci imaju pune ruke posla, požara zbog začepljenih i neispravnih dimnjaka više je nego ikad

18:10h
0
Ilustracija // Vatrogasci diljem županije ove godine imaju puno manje posla nego lani
Ilustracija // Foto: arhiva

Bilo je 11 požara dimnjaka i peći u posljednjih mjesec dana. Samo u prosincu imali smo 32 intervencije, iznimno mnogo, rekao je Slavko Lakuš.

Vrlo niske temperature u ovim područjima u posljednje su vrijeme primorale stanovnike na pojačavanje grijanja. Kod onih koji se griju na kruta goriva, to je najčešće podrazumijevalo pojačano loženje, što je pak dovelo do iznadprosječnog broja zapaljenja dimnjaka i peći.

To je potvrdio i zapovjednik Javne vatrogasne postrojbe Koprivnica Slavko Lakuš, koji je, zajedno s ostalim vatrogascima, u prosincu i početkom siječnja bio posebno zaposlen.

– Bilo je 11 požara dimnjaka i peći u posljednjih mjesec dana. Samo u prosincu imali smo 32 intervencije, iznimno mnogo. Zanimljivo je da smo u 2016. godini imali 164 intervencije, nejmanje u 23 godine otkad radim, i onda se praktički odjednom naredaju njih 32 – rekao je Lakuš.

Prevencija takvih slučajeva prema njegovim je riječima prilično jednostavna – redovito održavanje sustava grijanja.

Požar dimnjaka
Jedna od intervencija u prosincu // Foto: Ivan Brkić

– Sve je pitanje pravovremenog održavanja i čišćenja i onda nema problema. Vrlo je opasno zato što uvijek postoji mogućnost probijanja vatre na krovište kuće. Primjerice, jedne godine je skoro izgorio Dom u Rasinji  jer je greda bila uzidana u dimnjak, žbuka je popucala i pala u dimnjak, a zbog topline greda je planula – prisjetio se zapovjednik.

Jedan od požara takvih uzroka, u kojemu su nedavno morali intervenirati vatrogasci i policijski službenici, dogodio se 5. siječnja u Draganovcu, gdje je u vikendici izbio požar zbog dotrajale dimovodne cijevi, zapalio dio krovišta i prouzročio štetu od 2000 kuna.

Također je 11. siječnja u Vojakovcu uslijed pada iskre iz dimovodnog kanala došlo do zapaljenja odjeće i širenja na zidove, a šteta je isto bila 2000 kuna.

U prosincu je također bilo požara uzrokovanih dimnjacima, pa je tako u koprivničkoj ulici Braće Radić iz dimnjaka pala iskra na drvenu građu i prouzročila 5000 kuna štete.

U Bojnikovcu se 13. prosinca zapalila čađa u dimnjaku kotlovnice obiteljske kuće, a požar se proširio na cijelu kuću i uzrokovao čak 55 tisuća kuna materijalne štete.

U Starigradu u Ratarskoj ulici su se 28. prosinca zbog neispravnog dimnjaka zapalili razni predmeti, a nakon njih prostorije i krovište kuće. Šteta je bila oko 30 tisuća kuna.

U dimnjacima se vrlo brzo nakupi opasna čađa i smola // Foto: Matija Gudlin

Kako bi se izbjegli takvi i slični scenariji, važno je razumjeti što se događa prilikom loženja peći i kako smanjiti rizik na najmanju moguću mjeru. Koprivnički dimnjačari također ističu održavanje i čišćenje dimnjaka kao jedan od najvažnijih faktora u sprječavanju neželjenih zapaljenja, što su nam pojasnili kada smo s njima proveli dan na terenu.

– Najvažnije stvari kod prevencije su pravovremena kupnja drveta da se drvo stigne na vrijeme osušiti, pa redovna kontrola i čišćenje svakih mjesec dana, iako sve ovisi od dimnjaka do dimnjaka te od peći do peći i slično. Također, bitan je režim loženja što znači da peć mora imati dovoljno zraka za pravilno sagorijevanje i da temperatura plinova bude dovoljna kako ne bi došlo do njihovog kondenziranja, zbog čega se stvara smola. Ona je, kad se posuši, zapaljiva te je dovoljna iskra da dođe do požara – objasnio nam Jurica Puklavec iz MLD usluga.

Prema njihovim riječima, smola u dimnjaku daleko je najveći problem zbog kojih se nesretni slučajevi i događaju, a vrlo lako nastaje kada se priguši zrak u pećima.

– Na taj se način hlade i usporavaju dimni plinovi pri izlasku, zbog čega se dimnjak orosi i stvara se smola te dolazi do začepljenja. Kako je zahladilo, dimnjaci su zbog promjene temperature počeli bolje vući pa su tako povukli i vatru. Na taj način došlo je do 99,9 posto požara – rekao nam je stručnjak.