14.6 C
Koprivnica
Četvrtak, 28. ožujka 2024.
No menu items!
- Oglasni prostor -
- Oglasni prostor -
BLAGDAN SVIH SVETIH I OBIČAJI

Vesna Peršić Kovač: Zanimljiv je običaj bio u đurđevačkom području, gdje je par došao na groblje kako bi objavili vezu i najavili brak
V

Zanimljiv običaj karakterističan za đurđevačko područje bio je odlazak tek zaručenog para na groblje kojim se zajednici objavljivala veza koja će biti okrunjena brakom – ispričala je Vesna Peršić Kovač.

Ne propustite

Kakvi su bili običaji vezani uz dan Svih svetih i Dušni dan priupitali smo koprivničku etnologinju Vesnu Peršić Kovač. Ona kaže kako u našim, podravskim krajevima oni nisu osobito brojni, ali ipak zaslužuju da ih se spomene.

– Prije svega svakako treba objasniti da se štovanje i čašćenje pokojnika uvijek vezivalo uz Dušni dan koji je ponegdje i nosio naziv “Mrtvih dan”. No, budući da se sve do nedavno u narodu početak narednog dana računao od sumraka, a ne svitanja, tako su se svi običaji vezani uz obilazak grobova pokojnika obavljali u predvečerje dana Svih svetih – pojašnjava ona.

S vremenom se, vjerojatno zbog praktičnosti, a možda i neupućenosti, taj običaj počeo pomicati na čitav dan, a prvotna pravila padala su u zaborav. Tako smo čak i u medijima često mogli čuti kako se dan Svih svetih naziva “Danom mrtvih”.

– Među najraširenije i svakako najvažnije postupke koje je trebalo obaviti još ranije bilo je uređenje grobova. U vrijeme kada su grobovi formirani u obliku humka od zemlje s jednostavnim drvenim križem, uobičajen način ukrašavanja sastojao se od uklanjanja trave s humka te postavljanja cvjetnih glavica direktno na tlo. Na taj način formirao se okvir oko humka ispunjen jednostavnim geometrijskim oblicima različitih boja s obaveznim križem u sredini. Za ukrašavanje križa izrađivao se vijenac kružnog oblika od ukrasnog grmlja i to najčešće od šimšira ili “bušpana” kako ga u ovim krajevima nazivaju te cvjetova krizantema. Ponekad se u vijenac od šimšira upletalo cvijeće izrađeno od “krep” papira. Na tako uređen grob stavljane su upaljene svijeće uz obaveznu molitvu za dušu pokojnika – objašnjava etnologinja te dodaje kako je ovdje bitno znati i simboliku cvijeća i plamena, odnosno svjetlosti svijeća.

Vesna Peršić Kovač // Foto: Marko Dedić

– Zbog pravilnog rasporeda latica, cvijet krizanteme solarni je simbol koji je povezan s pojmom dugovječnosti i besmrtnosti, on često prikazuje duše umrlih. Paljenjem svijeće, vjerovalo se, osvjetljava se put duši umrloga na onaj svijet. Općenito: svjetlost svijeća simbolizira svjetlost duše koja teži usponu te čistoću duhovnog plamena koji se uspinje prema nebu – pojašnjava.

U nekim hrvatskim krajevima, osim navedenih postupaka bilo je uobičajeno da se nakon večere na stolu ostavljalo jelo i piće i za pokojnike. To je odraz vjerovanja prema kojem su duše pokojnih članova obitelji smatrane svojevrsnim zaštitnicima kuće i doma. U drugim pak krajevima, sve donedavno se održao običaj paljenja vatre u blizini groblja i bdijenje uz nju te izmjenjivanje u zvonjenju crkvenim zvonima tijekom čitave noći.

– Zanimljiv običaj karakterističan za đurđevačko područje bio je odlazak tek zaručenog para na groblje kojim se zajednici objavljivala veza koja će biti okrunjena brakom – ispričala je Vesna Peršić Kovač.

Facebook komentari / dostupni ukoliko ste prijavljeni na svoj FB profil (Komentiranjem prihvaćate naše uvjete korištenja).

Ne propustite

- Oglasni prostor -
- Oglasni prostor -

Najnovije

SJEDNICA

Kalinovački općinski vijećnici izglasali rebalans proračuna

Općinski vijećnici Općine Kalinovac izglasali su rebalans ovogodišnjeg proračuna. Rebalansom je proračun povećan za 375.000 eura te sad iznosi...
- Oglasni prostor -
Vnuk Produkt - PVC stolarija Prelog - Salamander

Vezane vijesti

×