Iz dnevnika istraživača

VIDEO Veličanstveni euroazijski dabar najveći je glodavac Europe, a živi i u Dravi, pogledajte kako živi

19:00h
0

Euroazijski dabar je jedan od najvećih živih vrsta glodavca i najveći glodavac porijeklom iz Euroazije. U Hrvatsku je introduciran nakon što je nestao, a populacija mu se uvelike proširila.

Dabar (Castor fiber) vodena je i kopnena životinjska vrsta i najveći glodavac sjeverne polutke. Masivne i zdepaste je građe, izvrstan plivač i ronilac što mu omogućava građa tijela. Dužina tijela dosegne do 1 metar, visina u hrptu je do 30 cm, a rep je širok i plosnat dužine do 30 cm. Težina odrasle jedinke je 20 – 30 kg. Boja dlake je tamnokestenjasta do sivkasta, na trbuhu je svjetlija dlaka.

Dabar je vezan uz sporotekuće vode. Kod nas ne u pravilu gradi svoje poznate brane, ali zadržao je naviku rušenja drveća, a dokaz su panjevi tipična stožasta oblika s tragovima snažnih sjekutića. Velike nastambe su od granja na suhom, najčešće na obali. Ovaj izvrstan plivač i ronilac, ipak se najviše hrani na šumskom tlu, gdje brsti zelene biljke. Aktivan je najviše noću, dok se u zoru vraća u nastambe.

Negdašnja populacija je nestala zbog lova, bolesti itd. i ovog sisavca nije bilo u Hrvatskoj više od sto godina. Inicijativa za povratak dabrova u Hrvatsku potekla je sa željom Bavarske vlade da na neki način pomogne mladoj i ratom uzdrmanoj Hrvatskoj, te je u tu svrhu odlučila pomoći oživjeti životinjsku vrstu koja je nekada živjela na tim područjima. Suradnika u toj nakani našla je u Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, na čelu s dr. Marijanom Grubešićem voditeljem tada pokrenutog projekta “Dabar u Hrvatskoj”. Dabar je pušten u šumi Žutica kod Ivanić Grada te na ušću Mure u Dravu je 1996.

U posljednje vrijeme, a zbog blizine naselja uz prirodne vodotokove, dabar je neželjen gost na voćnjacima i poljima kukuruza gdje radi štete. No, u prirodi, gdje najviše ruši brzorastuće vrbe i topole, on nije nikakav problem.

čitam...
Loading...