Visoko obrazovanje recept izlaska iz krize – imamo prostor, nemamo kadrove

09:30h
0
120530-kampus1

Nakon što su nedavno zabranjeni upisi na sveučilišni studij ekonomije u Koprivnici, prošlog je tjedna najavljeno otvaranje dislociranog studija Visoke škole za ekonomiju, poduzetništvo i upravljanje. Iako nedostupna ‘običnim’ građanima zbog visoke školarine, ta škola u dogledno će vrijeme, ako se nešto skoro ne promijeni, biti jedina visokoobrazovna ustanova u našem gradu.

Pitanje koje se nameće jest – koliko je realan projekt razvoja sveučilišnog kampusa? Je li ideja vizionarska ili pretjerana u današnjim okvirima, posebice lošoj gospodarskoj situaciji? O tome smo porazgovarali sa koprivničkim povjesničarem Hrvojem Petrićem, docentom na Sveučilištu u Zagrebu.

‘Visoko učilište čine ljudi, a to su prije svega studenti i oni koji ih obrazuju. Zbog toga bi odmah trebalo krenuti sa razvijanjem vlastitih kadrova.’

Visokim obrazovanjem do izlaska iz recesije

‘Do sada se pokazalo kako su države pa i regije, koje su značajno ulagale u visoko obrazovanje, znanost i istraživanja, bile te koje su najbrže izašle iz krize.’, kaže Hrvoje Petrić. Smatra kako treba pozdraviti inicijativu za otvaranjem studija poduzetništva, ali i kako bi bilo mudro razvijati vlastito visoko učilište, povezano sa potrebom razvoja gospodarskih potencijala u Koprivnici.

Prehrambena industrija i farmaceutika

‘U Hrvatskoj treba podignuti broj visokoobrazovanih. Koprivnica bi se svakako trebala uključiti u taj proces. Iako je gospodarstvo u recesiji trenutni broj diplomiranih studenata u Hrvatskoj je više nego duplo manji od broja potrebnog za ubrzanje gospodarskog rast. Moj je stav da visoko obrazovanje treba približiti potrebama gospodarstva.’, rekao je Petrić.

On smatra kako bi se u Koprivnici trebali ustanoviti studiji koji bi zadovoljavali potrebe prehrambene industrije i farmaceutike, okosnice gospodarstva našeg kraja.

 

120530-kampus3

Ratimir Ljubić, ravnatelj Obrtničke škole Koprivnica, vjeruje kako je projekt Sveučilišnog kampusa vizionarski i potreban našem gradu. ‘Jedino je pitanje da li je u ovom trenutku ostvariv. Sveučilišni kampus se može postepeno graditi i seliti iz zgrade Veleučilišta u prostore vojarne kad se stvore materijalni i kadrovski uvjeti, sukladno upisu i broju studenata .’

 

Razvijati vlastite kadrove

Ima li Koprivnica preduvjete za ostvarenje projekta sveučilišnog kampusa?

Petrić kaže kako je jedini zasad ispunjen preduvjet – prostor. No, i prostore bivše vojarne treba adekvatno opremiti. Nedostaje ono glavno – ljudi. ‘Visoko učilište čine ljudi, a to su prije svega studenti i oni koji ih obrazuju. Zbog toga bi odmah trebalo krenuti sa razvijanjem vlastitih kadrova.’, naglašava.

Ističe kako u cijeloj priči postoji i problem financija. ‘Prema zakonu, Grad može osnovati visoko učilište. Zakon jasno kaže i to da onaj tko osniva visoko učilište – taj ga mora i financirati. Ukoliko bi se novac poreznih obveznika grada Koprivnice usmjerio na financiranje visokog školstva, vrlo brzo bi se pokazalo kako ne bi bilo novca za druge stvari. Nisam siguran da bi to stanovnici ovoga kraja podržali.’

No, smatra kako postoji rješenje. ‘Zašto visoko učilište u Koprivnici ne bi bilo osnovano i financirano od strane države? Hrvatska se neće izvući iz krize ukoliko ne bude ulagala u visoko obrazovanje, znanost i nove tehnologije. Zašto Koprivnica ne bi bio jedan od nacionalnih modela kojim bi se pokazalo kako ulaganje u visoko obrazovanje, znanost i nove tehnologije nije trošak već put prema izlaska iz krize?’, pita se Petrić.

Vrtić, festival…

Na prostoru bivše vojarne od značajnijih projekata prošle je godine dovršena izgradnja vrtića ‘Crvenkapica’. Omogućeno je i održavanje festivala RockLive, a prostor je na korištenje dan Knjižnici i čitaonici ‘Fran Galović’, vatrogascima, umjetnicima…No, hoćemo li u skoroj budućnosti dočekati i prve studente na prostoru ‘Sveučilišnog kampusa’, ostaje vidjeti.

Vjekoslav Robotić, ravnatelj koprivničke Gimnazije, vjeruje kako Koprivnica danas mora planirati svoju budućnost u smislu stvaranja tehnopolisa, koji će iskoristiti prometni položaj Koprivnice te prirodne prednosti koje imamo, a za što je potrebna visokoobrazovana radna snaga. ‘Za taj projekt treba vremena, znanja i novca te politički konsenzus, kojeg trenutno baš i nema.’, kaže Robotić.

 

Josip Nakić-Alfirević, ravnatelj Pučkog otvorenog učilišta, smatra kako su rasprave o kampusu preuranjene. ‘Smatram da će pitanje kampusa tek u dogledno vrijeme doći u fokus mnogih rasprava i nadam se da će mudrost i kompetentnost onih koji će raspravljati dovesti do rezultata koji će doista biti na zadovoljstvo i dobrobit svih građana, a posebno mladih.’