Rijeka Drava jedna je od posljednjih očuvanih nizinskih rijeka u Europi, koja je zadržala ključne karakteristike i određenu prirodnu dinamiku. Dokaz tomu su veliki broj staništa, od sprudova do poplavne šume vrba i topola.
Ovotjedna kolumna je završetak mini serijala o gospodarenju rijekom Dravom – regulacijama, poplavama, hidroelektranama, novim modernim znanstvenim spoznajama… Predočit ću vrlo kratku viziju rijeke Drave, odnosne njene neposredne okolice (aktivne poplavne nizine unutar nasipa). To je u skladu s početkom velikog projekta revitalizacije Drave iz europskog projekta LIFE+, “teškog” oko 4 milijuna eura. To je usuđujem se reći još jedan čavao u lijes HE Molve 1 i 2.
Rijeka Drava jedna je od posljednjih očuvanih nizinskih rijeka u Europi, koja je zadržala ključne karakteristike i određenu prirodnu dinamiku. Dokaz tomu su veliki broj staništa, od sprudova do poplavne šume vrba i topola. No, uslijed ljudskih intervencija, došlo je i do značajnih negativnih promjena. Smanjena je duljina toka u prosjeku s 21.5 na 18 km (redukcija 19%). Meandriranje rijeke je smanjeno s 1.32 na 1.10 (redukcija 19%); smanjena je maksimalna širina toka s 1700 m na 310m (redukcija 448%) oscilacija širine toka. Čovjek je promjenama u riječnom koridoru uzrokovao mnoge (neslućene) probleme. Dolazi do povećanih vučnih sila na dnu, što uz smanjen donos sedimenta koji je zarobljen na branama dovodi do ukopavanja korita. Korito je “palo” 2 – 4 metra, a stopa erozije dna iznosi 2 – 3 cm godišnje što za sobom povlači pad razina podzemne vode te veću osjetljivost na sušu u poljoprivredi i u šumarstvu gdje se stari hrastovi ne mogu prilagoditi svojim korijenjem. Uz to, rijeka se odvaja od poplavne nizine što smanjuje njen retencijski kapacitet, gubi se plavljenje poplavnih šuma i s time smanjenje biološke raznolikosti.
Projekt LIFE stoga ne samo otvara regulacijskim kamenjem “začepljenje” rukavce, uklanjan nekoliko obaloutvrda te izgrađuje turističku infrastrukturu, već donosi i promjenu gospodarenja rijekom. Temelji se na ideji da rijeke nisu kanali, što godinama i pričamo – projekt počiva na modernom shvaćanju rijeka i integriranom upravljanju poplavnom nizinom. Važno je napomenuti da se ovakvi projekti oživljavanja rijeka rade prije svega zbog problema s ukopavanjem korita i poplava,a ne toliko zbog „ptica i žaba“. U sklopu projekta napravljena je i tehnička studija sadašnjeg stanja te prijedloga za poboljšanje. Tehnički koncept razradila je firma Revital, grupa od dvadesetak vrhunskih europskih (i svjetskih) stručnjaka koji su odradili mnoge projekte u Njemačkoj, Austriji i ostalim zemljama EU.
Njihov zaključak je da je Drava previše “stisnuta”, poplavna nizina jako smanjena te da nedostaje sedimenta u koritu. To uzrokuje povećanu opasnost od poplava, ali i veliki erozijski pritisak, zajedno s ukopavanjem korita. Ključ rješenja je vratiti postanu eroziju na obale, a to znači uklanjanje obaloutvrda gdje god je to moguće. To je i u skladu s europskom praksom: što manje regulacijskih struktura na samoj rijeci, a nasipi gdje god moguće su dalje od rijeke. Kao osigurač postavlja se intervencijska linija – ukopana pera na osjetljivim mjestima. Ako lateralna erozija dođe do njih, počinje unaprijed pripremljen slijed mjera. Sve to nije od oka, nego je rezultat složenih matematičkih modela i mjerenja, primjerice laserskog snimanja iz zraka da bi se u milimetar odredio teren.
Što je najbolje, ovaj se dokument tehnički savršeno uklapa u moju viziju Drave koju razvijam već neko vrijeme, a na kojima se i temelji dobar dio LIFE projekta. Vizija podrazumijeva dinamički pristup rijeci, dakle konstantno inženjerijsko “podešavanje” i interveniranje od velikog broja stručnjaka – od biologa do građevinaca.
Jasno je da nije moguće obnoviti cijelu povijesnu aktivnu poplavnu nizinu niti meandriranje Drave zbog činjenice da ondje već imamo cijela sela. Ipak,manje korekture i vraćanje zemlje rijeci je moguće, štoviše potrebno iz mnogo razloga. Ovo su 4 točke u viziji modernog gospodarenja Drave.
- proširenje zaštitno erozivno-poplavnog pojasa ritskih šuma vrba i topola, udaljavanje nasipa od rijeke
- restauracija dinamike Drave, vraćanje u život rukavaca, uklanjanje obaloutvrda u pojasu šume
- u direktnu poplavnu zonu unutar nasipa – vraćanje pašnjaka umjesto oranica i povratak tradicionalnog gospodarstva, restauracija tradicionalne arhitekture sela
- lokana energetska autonomija (energetske zadruge), usvajanje obnovljivih izvora energije (sunce, vjetar, biomasa i bioplin, hidroenergija do 100kW) i energetska učinkovitost
Dakako, u jednoj kolumni nije moguće pomnije razrađivati sve te detalje, no temelji se na postojećim studijama i projektima u praksi.
