gradski muzej koprivnica

Zbornik posvećen Zorku Markoviću donosi tridesetak radova

Zorko Marković u Muzeju grada Koprivnice proveo je duge 22 godine kroz koje je ostavio neizbrisiv trag u razvoju kako arheološke, tako i muzejske struke.

13:35h
0
Foto: Muzej grada Koprivnice

U izdanju Instituta za arheologiju Zagreb nedavno je iz tiska izašao zbornik radova posvećen dr. sc. Zorku Markoviću povodom 65. obljetnice života pod nazivom Homo universalis, izvršnih urednika Katarine Botić i Hrvoja Kalafatića.

U bogato opremljenoj knjizi na 500 stranica s 30-ak autora i podjednakim brojem radova nalazi se i onaj ravnatelja Muzeja grada Koprivnice dr. sc. Roberta Čimina pod naslovom Doprinos Zorka Markovića u razvoju Muzeja grada Koprivnice koji govori o Markovićevu radu kroz arheologiju i muzej, ali i društvenom angažmanu u Koprivnici od kraja 1970-ih godina do početka 21. stoljeća.

Zorko Marković u Muzeju grada Koprivnice proveo je duge 22 godine kroz koje je ostavio neizbrisiv trag u razvoju kako arheološke tako i muzejske struke. Ponajviše se to odnosi na prvih desetak godina rada kada je nebrojenim iskopavanjima i suradnjom s mnogim hrvatskim i europskim istraživačima bio jedan od stvaratelja arheološke struke kao znanosti općenito, a što se na kraju ogledalo i kroz njegovu doktorsku disertaciju koju je u manjku potencijalnih mentora u Hrvatskoj prinudno dovršio u Sloveniji.

Foto: Muzej grada Koprivnice

I dandanas to je udžbenik za najstarija povijesna razdoblja tog prostora, što dovoljno govori o njegovoj vrijednosti. Osim toga, kao kustos u Muzeju razvijao je muzejsku arheologiju na razne načine, od pisanja kratkih crtica o terenskim pregledima i pojedinačnim slučajnim nalazima, zatim realizacije velikog broja povremenih izložbi i nekoliko izmjena stalnih postava, sve do aktivnog sudjelovanja i promoviranja arheologije u koprivničkoj zajednici koristeći razne oblike javnog priopćavanja. Osim toga, njegov društveni angažman izvan Muzeja je bio vidljiv i kroz angažman u Mariška bendu, kojim je vjerojatno i nesvjesno otvarao muzej prema najširoj publici, na način kako to i dan-danas radi mali broj muzejskih djelatnika.

Foto: Muzej grada Koprivnice

Koprivničke muzealce razveselio je Markovićev povratak u Koprivnicu u nekoliko navrata 2014. i 2015. godine prilikom kojih je kao djelatnik Instituta za arheologiju prionuo autoreviziji rada vezanim uz njegova razmišljanja o lokalitetu Rudina kod Koprivničke Rijeke, odnosno naselju kasne faze vučedolske i početaka vinkovačke kulture. Taj je rad objavljen u Podravskom zborniku 41/2015 čime je Marković dovršio svoju koprivničku znanstvenu epizodu, ispravivši neke osobne zaključke iznesene prije nekoliko desetljeća. Uz to, upravo je Marković udario temelje probitka podravske arheologije kao znanstvene discipline, koju su suradnjom nadogradili Ivan Zvijerac iz Torčeca i Tajana Sekelj Ivančan, a u muzejskom pogledu postulatno i sasvim precizno utabao tihi rad na muzejskom fundusu te (pod)svjesno pretvarao ustanovu u nezaobilaznog društveno-inkluzivnog dionika svoje zajednice.

Današnji djelatnici Muzeja grada Koprivnice u tome su mu neizmjerno zahvalni.

Foto: Muzej grada Koprivnice