Poziv na buđenje

Zvonimir Savić bez dlake na jeziku poduzetnicima prezentirao stvarno stanje razvijenosti i gospodarstva županije

Čak 16 županija u Hrvatskoj spada među 10 posto najnerazvijenijih regija u EU, a i ova županija je među njima, istaknuo je Zvonimir Savić.

11:00h
1
Podijeli objavu
Hrvatska gospodarska komora Koprivnica, dodjela Zlatne Kune
Zvonimir Savić // Foto: Matija Gudlin

Na svečanoj sjednici Hrvatske gospodarske komore – županijske komore u Koprivnici središnji događaj je bio dodjela nagrade Zlatna kuna za najuspješnije tvrtke Koprivničko-križevačke županije u prošloj godini.

No, tu je također bilo i izlaganje Zvonimira Savića o razvojnoj raznolikosti i gospodarskim potencijalima hrvatskih županija na kojemu se moglo vidjeti gdje je zapravo Koprivničko-križevačka županija u odnosu na ostale, ali i u kontekstu Europske unije.

Riječ je o iscrpnoj analizi rađenoj tijekom 20-ak tjedana koja je donijela niz podataka o BDP-u i njegovim trendovima, financijskim rezultatima poslovanja poduzetnika, zaposlenosti i nezaposlenosti, bankama, plaćama, diplomiranim studentima, inozemnim ulaganjima još od 1993., građevinarstvu, robnoj razmjeni, prirodnom kretanju stanovništva, pokazatelju siromaštva, dobnim skupinama i mnoge druge, kao i usporedbe svih njih između županija i između regija u Europskoj uniji.

– Jedan od najboljih pokazatelja gospodarske snage je BDP, što je ukupna vrijednost svih dobara i usluga na nekom području. Zanimljivo je da je trećina snage gospodarstva koncentrirana u Zagrebu, 33 posto BDP-a. No, puno bolji pokazatelj razvijenosti je BDP po stanovniku. Koprivničko-križevačka županija po tome je 2014. imala gotovo pet posto nižu razvijenost nego pretkrizne 2008. godine. Najnerazvijenija je, primjerice, Virovitičko-podravska, koja je imala čak 14 posto pada u 2014. godini u odnosu na 2008. – rekao je Savić.

Prema BDP-u po stanovniku Koprivničko-križevačka županija je 2014. imala gotovo pet posto nižu razvijenost nego pretkrizne 2008. godine.

Bruto dodana vrijednost pokazatelj je strukture gospodarstva, a prema njoj Koprivničko-križevačka županija ima udio prerađivačke industrije od 25 posto, a poljoprivreda, ribarstvo i šumarstvo čine više od 13 posto.

Hrvatska gospodarska komora Koprivnica, dodjela Zlatne Kune
Na dodjeli Zlatne kune // Foto: Matija Gudlin

Prema broju osiguranika HZMO-a može se odrediti broj zaposlenih, koji je nešto veći nego što objavljuje Državni zavod za statistiku.

– Od 2008. do 2016. u svim županijama je pad zaposlenosti. U cijeloj Hrvatskoj više od 150 tisuća ljudi manje je bilo zaposleno prošle godine nego 2008. – upozorio je Savić.

Jedan od pokazatelja koji je porastao je prosječna neto plaća. Prema očekivanjima, ona je najveća u Zagrebu, a jedino tamo je i veća od državnog prosjeka. Dobra vijest za Koprivničko-križevačku županiju je što je, iza Međimurske, druga po stopi rasta plaća u 2015. godini u odnosu na 2008., a to je 12 posto – porasla je s 4635 kuna na 5190 tijekom sedam godina.

U Koprivničko-križevačkoj županiji prosječna plaća je porasla je s 4635 kuna na 5190 tijekom sedam godina

Također, pohvalan podatak za županiju je da među 1000 najvećih tvrtki u Hrvatskoj ona ima njih 14. Za usporedbu, samo Zagreb ih ima gotovo 500.

Što se robne razmjene tiče, najviše se izvozi u Njemačku, BiH i Italiju, što odgovara i trendovima na razini države. Također, izvoz raste iz godine u godinu, što je još jedan trend koji prati onaj državni.

Analiza uspoređuje i hrvatske regije s europskima. U Hrvatskoj za tu svrhu postoje dvije regije, kontinentalna i jadranska Hrvatska, a Europa ima 276 regija s kojima se moguće statistički uspoređivati. Kontinentalna Hrvatska, kojoj pripada i Koprivničko-križevačka županija, nalazi se na 59 posto prosjeka Europske unije, što je nešto bolje od jadranske Hrvatske s 55 posto.

Čak 16 županija u Hrvatskoj spada među 10 posto najnerazvijenijih regija u EU, a i ova županija je među njima

Naše dvije regije, kontinentalna i jadranska Hrvatska, su 235. i 244. po razvijenosti u EU, od njih 276. To znači da se naše dvije regije nalaze među 15 posto najnerazvijenijih regija u Europskoj uniji. Također, iz godine u godinu prosječna razvijenost nam polako opada. Ako se spustimo na razinu županija, u EU ima 1342 regije koje možemo uspoređivati s našim županijama. U odnosu na prosjek EU, Koprivničko-križevačka županija je na 49 posto. Čak 16 županija u Hrvatskoj spada među 10 posto najnerazvijenijih regija u EU, a i ova županija je među njima – istaknuo je Savić.

Hrvatska gospodarska komora Koprivnica, dodjela Zlatne Kune
Darko Koren // Foto: Matija Gudlin

Županija je iz godine u godinu sve starija, prošle godine prosjek godina bio je 43,4, godinu prije toga 43,1, a još jednu godinu prije 42,8. Prirodni prirast, odnosno broj rođenih prema broju umrlih, je negativan – prirodno smanjenje broja stanovnika neprekidno traje još od 1968. godine (!).

No, da ne bude baš sve crno, analiza je pokazala i neke hvalevrijedne pokazatelje za županiju. Primjerice, u kontinentalnoj Hrvatskoj samo Zagreb i Međimurska županija imaju veći BDP po stanovniku od Koprivničko-križevačke županije, najveći je rast plaća nakon Međimurske županije od 2008. godine, zanimljivo je da je Malta najveći strani ulagač u županiji, po čemu je županija jedinstvena u Hrvatskoj, među deset županija smo s pozitivnim saldom robne razmjene, izvozno tržište je vrlo raznoliko, a stopa siromaštva je među najnižima u kontinentalnoj Hrvatskoj.

U kontinentalnoj Hrvatskoj samo Zagreb i Međimurska županija imaju veći BDP po stanovniku od Koprivničko-križevačke županije, gdje je i najveći rast plaća nakon Međimurske županije od 2008.

Župan Darko Koren smatra da u analizi ima dovoljno pozitivnih i ohrabrujućih pokazatelja za županiju.

– Statistika kao alat omogućava realan prikaz stvarnosti gospodarstva na određenom području. Mnogo je tu zanimljivih podataka i mislim da možemo biti zadovoljni jer je gospodarstvo županije prilično stabilno. Ono se, naravno, prvenstveno temelji na velikim subjektima poput Podravke, na koje se naslanjaju mala i srednja gospodarstva i obrti. U svakom slučaju smo u gornjem domu kada se uspoređujemo s drugim županijama. Ne smatram da nam perspektive ne idu na ruku, svako društvo ima perspektivu ako to i samo želi. Najveći problem Hrvatske, koji se reflektira i na gospodarstvo, su demografski trendovi i to treba biti temeljna briga svake odgovorne države – zaključio je župan.

Podijeli objavu
  • Siniša Bosanac

    Veliki pozitivni utjecaj na gospodarstvo koprivnicko krizevacke zupanije ostvarila je piskornica. Cak 22 milijuna kuna prihoda i deset milijuna kuna ciste dobiti uz dvadesetak zaposlenih. Ovo je pokazatelj ogromnih mogucnosti u ovoj bransi. Obzirom da hrvatsko trziste ima puno vecu ponudu smeca nego sto je ponuda odlagalista mogli bi napraviti jos bar deset slicnih odlagalista s godisnjim kapacitetom od 140 tisuca tona te zbrinjavate svekoliko smece iz cijele Hrvatske. Dakle smece je buducnost podravine i prigorja.