Regionalni park Mura-Drava naziv je projekta kojim Ministarstvo kulture želi od devastacije i izumiranja spasiti jedinstvenu floru i faunu ovog dijela Hrvatske, a koji je u koprivničkoj vijećnici predstavljen javnim uvidom.
RP se proteže na 89 tisuća hektara poljoprivrednog, šumskog, močvarnog i drugog zemljišta u Međimurskoj, Varaždinskoj, Koprivničko-križevačkoj, Virovitičko-podravskoj i Osječko-baranjskoj županiji, na kojem živi 7000 stanovnika i obitavaju desetine vrsta vrlo rijetkih vrsta životinja i biljaka. Prirodne, kulturne, povijesne i druge posebnosti područja uz Dravu i Muru su impresivne, jer su stanište više od 60 životinja od kojih su 30 vrlo ugrožene, 300 vrsta biljaka (42 strogo zaštićene), nekoliko endemskih vrsta životnija, gnjezišta su 60 tisuća prica močvarica… Na žalost, ljudi su u posljednjih nešto više od 100 godina znatno promijenili tu sliku, pa je tok Drave od izvora do ušća skraćen izgradnjom 23 hidroelektrane (tri u Hrvatskoj), čime se utjecalo i na pad podzemnih voda. Tok Drave je na tim područjima jako usporen, a rijeka eksploatacijom šljunka i građevinskim intervencijama tako izmijenjena da je sve manje autohtone flore i faune.
Potonje bi, misli voditeljica Lokalne agende 21 i članica predsjedništva Saveza udruga Dravska liga Helena Hečimović, mogao biti ozbiljan problem, jer županije nemaju novca. U Ministarstvu kulture su, naime, izračunali da svaka županija treba godišnje izdvojiti 320 tisuća kuna te najavili da će iduće godine osigurati između 250 i 500 tisuća kuna za osnivanje RP-a.
– Ministarstvo traži od županija novac, a županije tvrde da državne projekte treba financirati država i zato je budućnost RP-a neizvjesna. Također, nije dobro to što nema odogovora ni na konkretnija pitanje o organizacijskom ustroju RP-a, no zadovoljni smo što se napkon krenulo. RP je u biti objedinjena zaštita područja koja su na neki način već zaštićena i zato nema mjesta strahu, jer neće biti negativnih i “agresivnih” promjena. Lokalne uprave imaju mjesec dana da Ministarstvu dostave primjedbe na RP – rekla je Helena Hečimović.
– Kućanstva na tom području su većinom staračka i ne znaju napisti takav dokument. Pohvalno je, pak, to što su pojedinci u Ministarstvu shvatili da u Hrvatskim vodama loše rade i zato su predložili nekoliko pilot projekata upravljanja vodom, no, na žalost, njihovo financiranje je ne tako lijepa priča.
Javni uvid u projekt RP-a Mura-Drava pokazao je još nešto – da se od izgradnje HE Novo Virje unatoč suprotnim tvrdnjama nije odustalo te da je, iako službeno prekrižen od mjerodavnih, još uvijek “vrući krumpir”. Predstavnica HEP-a je, naime, pitala hoće li taj projekt ikada dobiti zeleno svjetlo, na što su joj predstavnici Uprave za zaštitu prirode odgovorili da njegovu provedbu koće eko udruge i time otkrili kako će o toj temi vrlo vjerojatno opet biti riječi. A razgovora će vrlo vjerojatno biti i o načinu na koji Hrvatske vode žele regulirati ušće Mure u Dravu kod Legrada, jer se “zeleni” tome žestoko protive i jasno su to dali do znanja predstavnicima Ministarstva kulture.