Iako nije riječ o službenom dokumentu, odlučili smo zaviriti u Wikipediju gdje smo pronašli 50-ak osoba koje su navedene kao poznate ličnosti iz Koprivnice.
Tu se našla Zlata Bartl, tvorac Vegete. Većini građana je sigurno poznato ime Leander Brozović, osnivač i prvi ravnatelj Muzeja grada Koprivnice. Na popisu je i Žarko Dolinar, znanstvenik i stolnotenisač. Zaboravljen nije ni Ivan Generalić, začetnik suvremene hrvatske naivne umjetnosti. Uz njega, spomenut je i Đuro Ester, koprivnički prosvjetni djelatnik, čije ime nosi jedna od koprivničkih osnovnih škola.
Tu su braća književnici Franjo i Fran Galović. Poznat je i Tomo Čiković koji ječelni čovjek Koprivnice te ministar poljoprivrede, Antun Nemčić, književnik, Slavko Lowy koji je bio arhitekt, Fortunat Pintarić, istaknuti hrvatski skladatelj čije ime nosi koprivnička Glazbena škola. Nezaobilazan je za spomenuti bio i skladatelj Tomo Šestak, Vinko Vošicki, nakladnik i tiskar te Đuro Sudeta, književnik. Za one koji nisu znali, Koprivnica se može pohvaliti i s Adamom Žuvićem, znamenitim graditeljem orgulja. Spomenut je i Velimir Chytil, ugledni hrvatski lutkarski umjetnik. Pavao Vuk-Pavlović jedan je od najvećih hrvatskih filozofa i pedagoga, utemeljitelj filozofije odgoja u Hrvatskoj, rođen je u Koprivnici, a umro u Zagrebu.
Ima tu i svećenika, a spomenuti su Antun Partlec, Kerubim Pehm te Stjepan Pavunić, koji je ujedno bio političar i kulturni djelatnik. Pohvaliti se možemo i s brojnim nakladnicima te publicistima kao što su Zvonimir Despot, Vjekoslav Prvčić, Mladen Pavković te Željko Krušelj.
Kad je riječ o književnicima iz Koprivnice, na popisu su se našli Maja Gjerek Lovreković, Anica Gjerek, Darko Pernjak, Božidar Prosenjak te Marijan Horvat. Na popisu su i Ivica Hiršl te Josip Vargović, nekadašnji čelnici grada.
Još neka od spomenutih imena su Vladimir Blašković, planinar, zemljopisa i prirodoslovac, Josip Beruta, političar i zastupnik u Hrvatskom saboru, Stjepan Brodarić, diplomat i humanistički pisac.
Uz njih, glazbenice Mariška Holoubek Funjak, glazbenica, Mira Kolar – Dimitrijević, Ivana Vrdoljak te tekstopisac i skladatelj Ivica Vukić. Izostavljen nije ni umjetnik Zlatko Kauzlarić Atač, Rudolf Horvat, povjesničar i političar, Franjo Horvatić, muzealac te Ivan Kraljić, političar, Mirko Lendvaj, političar i društveni djelatnik, Mijo Lončarić, poznatiji kao jezikoslovac i Ranko Pavleš, topograf i povjesničar. Svakako je važan i Vid Balog, poznati naš glumac te pisac. Tu je i Mirjana Matiša.
Tu su i svima znani politiičari Zvonimir Mršić, Damir Polančec, Pavle Gaži te pokojni Josip Friščić.
No, mi bismo ovom popisu dodali svakako glazbeni par Gordanu i Miroslava Evačić, pokojnu Maru Barezu, poznatu koprivničku menadžericu, Boženu Loborec, kajkavsku književnicu, Dražena Sačera, bivšeg gradonačelnika Koprivnice te poznatog i cijenjenog liječnika u gradu i mnoge druge.
Booooooooooooogek! Prvi pot čujem da je naš Mudlin Fran Galović imal – brata, i još ktomu imenjaka!!!! A kaj je dobrega napisal te brat, ak smem pitati?!? Ludi boži, nemrem veruvati da se takve bedastoče pišedo ovak javno! A ovo dole sem presnimil z WIKIPENDIJE! Ajd bok!
Životopis[uredi
Fran Galović, hrvatski književnik iz razdoblja moderne, rođen je u Peterancu kod Koprivnice 20. srpnja 1887., kao jedini sin Stjepana i Dore rođ. Jadanić. Seosku pučku školu polazio je u rodnom Peterancu od 1894., a od 1898. do 1906. godine polazi zagrebačku Donjogradsku klasičnu gimnaziju.[2] Klasičnu filologiju i slavistiku studirao je u Zagrebu. Nakon sudjelovanja u đačkom štrajku, četvrti semestar morao je studirati u Pragu. Kasnije je radio kao učitelj u zagrebačkoj II. realnoj gimnaziji. Pripadao je pravaškom liberalnom pokretu, a pokrenuo je i uređivao pravaški časopis Mlada Hrvatska.
U osvit Prvog svjetskog rata unovačen je u redove Austro-ugarske vojske, gdje u prvim kampanjama na Srbiju ujesen 1914. pogiba, s činom zastavnika, pokraj sela Radenković, 26. listopada.[3] Sahranjen je 31. listopada 1914. godine na zagrebačkom groblju Mirogoju.[4][5]