FOTO Neki ih se boje jer se zapliću u kosu, dok ih ribiči koriste kao mamac

0
Odrasli hrušt // Foto: Matija Gudlin
- Oglas -

Bezopasni su za ljude, ali ipak izazivaju strah kod mnogih jer su poprilično veliki te se često zalijeću u ljude i zapliću u kosu.

Dolaskom proljeća uz cvatnju raznolikog bilja, zelenjenje travnatih površina te cvrkut ptica susrećemo se i s velikim brojem kukaca. Većina tih kukaca ima vrlo važnu ulogu u razmnožavanju bilja, no postoje i oni koji poljoprivrednicima i vrtlarima zadaju glavobolje.

Hruštevi, koji spadaju u red kornjaša, izlaze iz zemlje kada se temperatura popne na oko 20 stupnjeva. Iako su najaktivniji u predvečerje kada ih u rojevima možemo primijetiti oko voćaka i drugog drveća te uz rasvjetne stupove, često ih možemo pronaći na pločnicima i cestama gdje na žalost u većini slučajeva bivaju pregaženi.

– Ne možemo utjecati na njihove cikluse, postoji mogućnost zaprašivanja no u većini slučajeva to nije potrebno – rekao nam je Goran Šafarek, poznati koprivnički biolog.

Pregažene hrušteve često možemo vidjeti i u samom centru grada // Foto: Matija Gudlin
Pregažene hrušteve često možemo vidjeti i u samom centru grada // Foto: Matija Gudlin
- Oglas -

Hrane se lišćem voćki, a ponekad mogu uzrokovati potpuni golobrst. Bezopasni su za ljude, ali ipak izazivaju strah kod mnogih jer su poprilično veliki te se često zalijeću i zapliću u kosu. Ipak, pojavom hrušteva nisu svi nezadovoljni, a mnogi ribiči koriste ih kao vrlo dobar mamac.

– Strah prema kukcima, zmijama i drugim životinjama u našim krajevima većinom je neosnovan jer životinje koje žive na našem području uglavnom nisu opasne za ljude – dodao je Šafarek.

Njihova populacija iz godine u godinu varira zato što je vrijeme sazrijevanja ličinke oko tri godine. Ove ličinke, koje se još nazivaju i grčice, cijeli život provode u tlu i hrane se povrtnim korijenjem pa mogu izazvati štetu na nasadima.

- Oglas -
 
 

NEMA KOMENTARA

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Exit mobile version