Do 11. siječnja 2013. godine u Galeriji Hlebine bit će otvorena izložba Kolekcija hlebinske škole iz privatnih zbirki. Time se ujedno obilježavaju i nadolazeći blagdani.
Ravnatelj Muzeja grada prof. Marijan Špoljar označio je ovu izložbu kao nastavak kvalitetnog, kvalificiranog i sustavnog popunjavanja fundusa naivnih radova u Galeriji Hlebine. U tom smislu ova izložba nije samo ”pokazna”, već i poticajna, kako za stručnjake, tako i za vlasnike vrijednih umjetničkih radova našeg podneblja.
Izloženi su radovi naivnih umjetnika Ivana Generalića, Mirka Viriusa, Ivana Večenaja, Dragana Gažija, Mije Kovačića, Franje Filipovića, Josipa Generalića, Martina Mehkeka, Ivana Lackovića Croate, Stjepana Večenaja, Josipa Horvata Ždalskog, Franje Vujčeca i Mare Puškarić koje za izložbu ustupaju: Zbirka dr. Hrvoja Neimarevića, Koprivnica, Zbirka Slavka Mrazovca, Ždala, Zbirka Martina Mihaldinca, Virje, Zbirka Dragana Balija, Donja Dubrava, Zbirka obitelji Čolak, Koprivnica, Zbirka I. i A. Generalić, Hlebine te dvije privtane zbirke iz Koprivnice.
IZLOŽENI VRIJEDNI, PA I ANTOLOGIJSKI RADOVI
Objavljujemo i tekst predgovora izložba M. Špoljara u cjelini.
”Baveći se godinama aktualnim stanjem i poviješću likovne umjetnosti na domicilnome području susretao sam i bilježio niz primjera posjedovanja manjih ili većih privatnih zbirki naivne umjetnosti. Zapravo, u Podravini gotovo i nema kuće bez slike nekog od naivnih slikara. U velikoj većini to su radovi manje važnih autora ili slike posve nevažne za posao bilo kojeg, pa i onoga evidentičara koji primjenjuje najniže kriterije. Nalik je to stanju kakvo je bilo prije stotinjak i više godina kada je rijetko koja kuća ili vinogradski objekt u Podravini bio bez tzv. glaža, svetačkih slika na staklu koje su donosili putujući maleri i sa seljacima razmjenjivali za poljoprivredne proizvode.
No, unutar uobičajene prakse posjedovanja radova postoji više primjera kolekcioniranja zanimljivih ili vrijednih djela pojedinih istaknutih autora, pa i primjeri manjih ili većih zaokruženih cjelina, za povijest lokalne umjetnosti ili čak i šire, iznimno vrijednih kolekcija. 
Naša izložba temelji se na izboru radova iz osam privatnih kolekcija iz Koprivnice i šire okolice. Jedna od njih – zbirka Bali iz Donje Dubrave – složena je i vrlo vrijedna kolekcija modernog hrvatskog slikarstva i skulpture u kojoj se nalazi i nekoliko raritetnih primjera naivne umjetnosti. Drugi značajni izvor – zbirka dr. Neimarevića iz Koprivnice – posjeduje široki fundus, od etnologije do slikarstva: potonji dio kolekcije sadrži vrijedne, pa i antologijske radove nekih od najznačajnijih naivnih umjetnika, ali i djela autora koji su u dosadašnjim klasifikacijama smatrani marginalnim i autsajderskim autorima. Neke od budućih izložbi u Galeriji Hlebine predstavit će dijelove te kolekcije kako bi se pokazala sva njezina širina i važnost.
Nekoliko manjih zbirki (kolekcija Mihaldinec iz Virja, ili Mrazovac iz Ždale, ili Abramović iz Bjelovara) sadrži dragocjene radove iz opusa druge i treće generacije Hlebinske škole, a pojedinačno vrijedni radovi mogu se pronaći u mnogim kućnim zbirkama u Koprivnici, Đurđevcu, Hlebinama i drugdje. Posebno je u tom smislu fascinantna jedna privatna zbirka iz Koprivnice koja sadrži niz antologijskih radova prve i druge generacije Hlebinske škole, od kojih su neki prava remek-djela naivne umjetnosti.
Djelomičnim uvidom u stanje, izložba ”Kolekcija Hlebinske škole” nastoji ukazati na ta djela, ali istovremeno pružiti i poticaj za početak sistematičnog popunjavanja ”praznih rupa” u fundusu Galerije Hlebine, dakle i za kvalitativno poboljšanje i ujednačavanje budućega stalnog postava.
PRVU ZBIRKU OFORMIO JE DR. LEANDER BROZOVIĆ
U okolnostima u kojima se formirala Galerija naivne umjetnosti u Hlebinama i načinu prikupljanja prvog fundusa institucije, nije se moglo računati na plansku, sustavnu i koordiniranu nabavu slika i skulptura Hlebinske škole. Prije otvaranja Galerije, 1968. godine, postojala je mala, ali dragocjena zbirka koju je ranih pedesetih akvizirao dr. Leander Brozović, a sastojala se od radova deset naivnih slikara i kipara s ukupno četrdesetak djela pripadnika tzv. prve i druge generacije Hlebinske škole. Mada ti radovi nisu bili upisani u Knjigu inventara Galerije, od prvoga su dana bili sastavni dio fundusa i glavni dio postava Galerije. Na prvoj izložbi u Galeriji naivne umjetnosti u Hlebinama, održanoj prigodom otvorenja Galerije u svibnju 1968. godine, bili su izloženi radovi slijedećih autora: Filipovića, Dragana Gažija, Branka Gažija, Ivana Generalića, Josipa Generalića, Mate Generalića, Gradečaka, Martina Hegedušića, Kovačića, Lackovića, Mehkeka, Mraza, Ivana Večenaja, Stjepana Večenaja, Vilme Dorešić, Marijana Dugine, Milana Generalića, Josipa Kovačića, Lovaka, Tereze Posavec i Vujčeca.
Fundus Galerije naivne umjetnosti u Hlebinama sastoji se od oko 500 radova. Najvrjedniji ili najzanimljiviji dio čini donacija Ivana Generalića i ranije akvizicije njegovih radova (ukupno tridesetak slika), slike Mirka Viriusa nabavljene u Brozovićevo vrijeme za Muzej grada Koprivnice te nešto ranijih, uglavnom manje važnih radova, najznačajnijih protagonista Škole. Usprkos zanimljivim kiparskim radovima može se slobodno reći da je hlebinska zbirka relativno skromna, nepotpuna, neujednačena i nereprezentativna te traži hitnu, sustavnu i promišljenu popunu.
ZBIRKU JE NUŽNO UPOTPUNITI
To se, prije svega, odnosi na prijeratne radove Ivana Generalića (kojih nema u fundusu), ili na rane poslijeratne, jer je onih nekoliko slika iz pedesetih tek naznaka kvalitete rada iz najplodnijih godina njegova stvaralaštva. Također, valjalo bi na privremenu posudbu ili u stalnu akviziciju dobiti i neki kvalitetniji rad iz šezdesetih, možda i iz nedavno razdijeljene kolekcije Josipa Generalića. Donacijom, tzv. sintezne faze iz 1986. godine odlično je popunjeno tek posljednje razdoblje, od sedamdesetih godina do kraja života.
Iz druge generacije potrebno je popuniti praznine u opusima Filipovića i Gažija (jači radovi iz šezdesetih godina), možda Lackovića i Josipa Generalića, svakako pribaviti neki portret klasičnog Mehkeka i još nekoliko radova Mare Puškarić. Osobitu pozornost trebalo bi posvetiti akvizicijama Večenaja i Kovačića, kako nabavkom njihovih temeljnih radova iz šezdesetih (kojih ima na tržištu) tako i posudbom iz njihovih zbirki velikih kompozicija iz sedamdesetih godina i kasnije. Dakako, trebat će povesti i akciju doniranja radova treće i četvrte generacije i ujednačiti zbirku skulptura.
Posebno će značajna biti nabava radova autora koji su u šezdesetim i sedamdesetim godinama stvorili najbolje slike u svojim opusima (Vujčec, Stjepan Večenaj, Horvat-Ždalski), ili su radili izvan bilo kakve konvencije Škole (Horvat-Joška, Franjo Kovačić, Martin Novoselec, Talan, Ana Matina i drugi) i unutar toga, kritički nedefiniranog područja, ostavili respektabilna djela o kojima znaju samo rijetki znalci.
Izložba Kolekcija Hlebinske škole u tom smislu, ne samo da pr
uža uvid u fascinantne radove iz privatnih zbirki koje egzistiraju na širem području Podravine, nego daje i poticaj za novi, sistematičan pristup kolekcioniranju naive za hlebinsku Galeriju.”
Marijan Špoljar
Izložbu podržavaju Koprivničko-križevačka županija, Grad Koprivnica i Općina Hlebine.
