Hrvatska će od vas zahtijevati da se izjasnite kao gay, kazna za neposluh i do 2650 eura?!

Dakle, više nećete morati sami ispunjavati zahtjeve za dječji, socijalnu pomoć, zdravstveno osiguranje, stipendije i slično... 

0
To ćete moći učiniti jednim pritiskom tipke // Ilustracija. Foto: Envato elements
- Oglas -

Zakon o središnjem registru stanovništva na prvu se čini kao kakva nova administrativna dosada, no ono što se krije u pozadini i nije tako nezanimljivo.

Ovaj je, valjda budući zakon, prošao javnu raspravu putem e-Savjetovanja i vrlo brzo bi se mogao naći na saborskim klupama. Kako piše Jutarnji, nosi neke novine koje bi trebale zanimati sve građane. Jedna od njih je i obveza svakog građanina izjasniti se kojoj narodnosti pripada, koji mu je materinji jezik, njegovi kontaktni podaci… No, to nije sve, putem sustava e-Građani ili izravno u Poreznoj upravi morat ćete…

Kazna za neposluh

– Izjasniti se koje ste vjerske pripadnosti pa i živite li u izvanbračnoj zajednici, jeste li gay ili hetero… – piše ovaj portal, navevši kako postoje i sankcije.

- Oglas -

Ne učinite li to na vrijeme, zaživi li ovaj zakon, kazne su od 660 do 2650 eura! Njegov cilj je u budućnosti zamijeniti tradicionalni popis stanovništa. Ipak, nije vidljivo kako će se spriječiti moguće zloporabe novog sustava.

Kazna za neposluh
Kazna za neposluh nije mala // Foto: Envato elements

– Na snagu bi trebao stupiti 1. siječnja 2025. godine, a tijekom iduće godine obavljat će se ustroj registra. Od 1. lipnja 2026. građani, kao i državne institucije i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, će imati pristup registru – rekao je ministar financija Marko Primorac prilikom predstavljanja novog Zakona.

Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter za N1 je kazala:

– Nigdje se jasno ne propisuje da je riječ o dobrovoljnosti niti da građani imaju pravo odlučiti ne dati ove podatke. Vrlo se jasno navodi da postoje prekršajne sankcije za one koji ne dojave promjenu u roku od 10 dana. U zakonu piše da je Porezna ovlaštena tražiti podatke, a da su građani dužni dati podatke. Mislim da nas povijest jako dobro uči zašto je osjetljivo imati popise ljudi po nacionalnoj pripadnosti. Pa prema etnicitetu, vjeri, jeziku… To su iznimno osjetljivi podaci, zaštićeni su i GDPR-om – govori pravobraniteljica za N1.

Nećete morati ispunjavati zahtjeve

Jedan od ciljeva je i potpuna digitalizacija i centralizacija sustava.

– Građani više neće morati po raznim institucijama podnositi pojedine zahtjeve i donositi dokumentaciju, već će država proaktivno identificirati osobe kojima bi trebala pripadati određena prava i isplaćivati im ih – kazao je Primorac.

Dakle, više nećete morati sami ispunjavati zahtjeve za dječji, socijalnu pomoć, zdravstveno osiguranje, stipendije i slično…

- Oglas -
 
 

Exit mobile version