“Felix, qui potuit rerum cognoscere causas”
(Sretan je onaj koji zna uzroke stvari)
Svjetska zdravstvena organizacija prepoznala je debljinu kao kroničnu bolest, koja je postala jedan od vodećih javnozdravstvenih problema koji treba prevenirati i liječiti. Najtočnije ju je definirati kao suvišno nagomilavanje masnog tkiva u tijelu. U prethodnom smo napisu naveli podatke za svijet, a u našoj zemlji prekomjernu tjelesnu težinu ima čak pedeset posto muškaraca i tridesetpet posto žena, dok je debelih čak oko dvadeset posto.
Tjelesna težina nepogrešivi je pokazatelj da li postoji ravnoteža između kalorija unesenih hranom i pićem u organizam i energije koju potrošimo vlastitom tjelesnom aktivnosti. Stoga je za održavanje normalne tjelesne težine, najvažnije uspostaviti dobar balans unosa i potrošnje kalorija.
Apetit ili želja za hranom je prirođena i stalno se javlja. Počinje i završava u mislima i treba je držati pod kontrolom. S druge strane, glad predstavlja potrebu i javlja se četiri do pet sati nakon zadnjeg obroka. Kao najčešći uzroci debljine navode se nemogućnost kontrole vlastitog apetita, potom neredoviti, prekomjerni i prekobrojni obroci te tjelesna neaktivnost. Stoga treba što ranije usvojiti pravilne prehrambene navike i započeti redovitim tjelesnim aktivnostima. Imajte uvijek na umu, da je osim redovitih obroka primjerenog sastava i količine, najbolji onaj obrok koji pšreskočite – kojeg nema.
U velikom broju slučajeva prekomjernog jedenja uzrok je emocionalne prirode, a najčešće je povezan s osjećajem tjeskobe, tuge i depresije. To su emocionalni izjelice ili ovisnici o hrani, oni su uvijek gladni i uvijek mogu jesti. Značajan je i utjecaj nasljednog, genetskog faktora te u nekim slučajevima poremećenog metabolizma.
Suvremeni način života u kojem je sve manje tjelesne aktivnosti, a sve se više sjedi za kompjuterom, televizorom i u automobilu, također znatno doprinosi gomilanju viška kilograma. U prehrani su prezastupljeni masna, slatka i slana hrana a obroci su vrlo često neredoviti i prekomjerni. Voće i povrće konzumiraju se u premalim količinama, a izuzetno je važna hrana bogata vlaknima i hranjivim sastojcima – neprosijane žitarice, povrće i mahunarke.
I na kraju korisno je opet podsjetiti na temelje zdrave prehrane:
- 1. Dnevno jedite raznovrsnu hranu
- 2. Težište neka bude na povrću, voću i žitarcama
- 3. Pripazite na broj i veličinu obroka, izbjegavajte slatku i masnu hranu
- 4. Obroci neka budu redoviti uz obvezni doručak.
- 5. Pijte velike količine tekućine, posebice vode
- 6. Vodite računa o dnevnom kalorijskom unosu.
Piše : dr. Dražen Sačer, fizijatar
TEL. 048 625 033
E-mail : drazen.sacer1@kc.t-com.hr