U srednjem vijeku su postojale veze između Koprivnice i Budima. One su uglavnom bile vezane uz odnose Koprivničanaca s vladarima.
Tako su primjerice kralju Matijašu Korvinu u Budim u veljači 1459. godine došli magister Blaž, sudac Stanislav i plemeniti Emerik “de Brezthowcz”, sva trojica “cives et inhabitatores civitatis nostre Kaproncza”. Cilj njihova posjeta je bio da im Matijaš potvrdi privilegije koje im je dao kralj Ludovik, a potvrdio kralj Žigmund.
Koprivničanaca je bilo i u Rimu. Ivan Nikolin, nasljedni nadarbenik župne crkve u Sv. Nikole u Koprivnici i Petar Jurjev, transilvanski klerik su u Rimu 1429. godine molili papu Martina V. da im dopusti primiti više redove u Rimskoj kuriji izvan zakonskih rokova, što im je papa dopustio.
Istovremeno je također primitak u više redove tražio Martin Ivanov iz Koprivnice, nadarbenik župe Sv. Marije iz Zalavara, što mu je papa Martin V. odobrio. U bratovštini Sv. Duha u Rimu su 23. svibnja 1493. godine upisani: magister Andrija iz Koprivnice, pečuški kanonik i župnik u Đurđevcu (Sv. Jurju) u Zagrebačkoj biskupiji, kao i njegovi rođaci Demetrije i Blaž. Dana 2. lipnja 1500. u Rimu su je u istu bratovštinu upisao Demetrije “de Caprownicza” koji je tamo hodočastio sa suprugom Jelenom, kćeri Dorotejom te nećacima Stjepanom i Andrijom.
